Inovativnost i kreativnost u školi

1. Inovativnost i kreativnost u školi Jadranka Sabljak

2. Inovacije – zahtjev vremenada bi škola mogla pripremiti učenika za život u kojem se neprestano u svim područjima života događaju inovacije. • Inovacija=novina(-KRIJE U SEBI I PROMJENU) • PROMJENA ZA RAZLIKU OD INOVACIJE UPUĆUJE NA OPREZ

3. promjenu u obrazovnoj tehnologiji mora pratiti i promjena u ostalim elementima nastave, oblicima, metodama i tehnikama rada.

4. ako učitelj, umjesto da obrađuje temu frontalno, da učenicima darješavaju problemnužni su drugačiji oblici, metode i tehnike rada (problemska, heuristička metoda, projektna nastava,…)

5. svaki odgovoran učitelj, će izborom metodičkih postupaka učenika stavljati u situacije u kojima će samostalno tragatiza znanjima , neprestano ih provjeravati, uspoređivati primjenjivati ih iskustveno, kritički razmatrati

6. Kreativnošću se označavaju mentalni procesi koji dovode do novih rješenja, ideja, zamisli, umjetničkih formi, teorija i proizvoda koji su jedinstveni i novi.

7. Za kreativno mišljenje i ponašanje potrebno je imati pouzdanja u vlastita prosuđivanja i hrabrost za zalaganje za vlastite ideje • djecu trebamo poučavati i kritičnom prosuđivanju, a ne preuzimanju tuđih ideja. • rad se sve više odvija timski pa je potrebno učiti djecu suradnji i rješavanju konflikata.

8. Kreativno je ono što je • originalno, • novo, • neuobičajeno, • spontano, • primjereno itd.

9. Kreativne osobe su • otvorene, • produktivne, • fleksibilne, • sposobne pronaći nova rješenja itd.

10. Često se kao sinonimi za kreativnost koriste riječi – genijalnost i originalnost.

11. Različiti teorijski pristupi kreativnosti • Kreativnost kao poremećaj • „Oni nastoje biti nekonvencionalni, pomalo čudni i nerealistični; …nazivaju ih djetinjastim, neodgovornim, divljim, ludim, spekulativnim, nekritičnim, emocionalnim itd. …Ali naglašeno je da u ranoj fazi kreativnosti i treba biti kao boem, skitnica i ekscentrik… Ako želite biti racionalan, kontroliran i uredan u toj prvoj fazi procesa nikada nećete doći do kreativnosti.(Maslow,1976)

12. Kreativnost imanentna svakom ljudskom biću • Humanisti-kreativnost unutar svakog ljudskog bića • bilo koji činitelj koji će razviti kreativniju osobu će učiniti također čovjeka boljim ocem, ili boljim učiteljem, ili boljim građaninom, boljim plesačem, ili boljim u svemu(Maslow)

13. Socijalna uvjetovanost kreativnosti • škola po svojoj tradiciji nije mjesto gdje cvate kreativnost • Mnogi znanstvenici,slikari,pisci nisu prepoznati u školi • . Albert Einstein je bio izbačen iz škole jer je njegovo ponašanje imalo negativan učinak na ozbiljne učenike; nije prošao na prijemnom ispitu za sveučilište i morao je pohađati trgovačku školu godinu dana prije nego se napokon upisao; i bio je jedini u svojoj klasi koji nije dobio mjesto predavača jer ga nijedan profesor nije htio predložiti. Jedan od profesora je čak rekao da je Einstein “najljeniji pas” kojeg je sveučilište ikad vidjelo. Beethovenovim roditeljima je bilo rečeno da je on preglup da bi bio skladatelj. Kolege su Charlesa Darwina nazivale “budalom” i njegov rad “eksperimentima luđaka” kad je radio na svojoj teoriji biološke evolucije. Walt Disney je sa svog prvog posla u novinskoj redakciji bio otpušten jer mu je “nedostajalo mašte”. Thomas Edison je imao samo dvije godine formalnog obrazovanja, bio je potpuno gluh na jedno uho i imao velikih poteškoća sa sluhom na drugom, bio je otpušten sa svog prvog posla kao dostavljač novina i kasnije je također dobio otkaz s rada na telegrafu; a ipak je postao najpoznatiji izumitelj u povijesti SAD-a.

14. U kreativnoj nastavi učenike ne učimo kako su svi problemi riješeni i samo treba naučiti točne odgovore i usvojiti gotova rješenja. • nastavnik ne nameće svoje mišljenje i svoja rješenja nego je otvoren za različite nove mogućnosti. • Što je društvo slobodnije i demokratičnije to je i kreativnost prisutnija • Ne treba se bojati promjena i inovacija nego se u njima treba osjećati ugodno, uživati u njima

15. Kreativnost kod učitelja • umiječe učitelja je da nužna stručna znanja, pravilnim izborom metoda i sredstava što bolje preneseučenicima, • da iznađe način procjenjivanja efikasnosti svoga rada i bude spreman prilagoditi se novim zahtjevima • prilagođavanje nije podilaženje učenicima, nego usklađivanje svojih  znanja potrebama vremena, sposobnostima svojih učenika, mogućnostima svoje škole, potrebama okruženja.

16. Čine li ovo mnogi učitelji u našim školama? • Sat matematike-mjerenje • Likovna kultura-plastično oblikovanje • SRO-proslava rođendana

17. To umijeće nazivamo kreativnošću. • Kreativnosti, dakle, nema same po sebi (kakva je, možda, darovitost), nema je samonikle (kakva je genijalnost), ona je, zapravo, moć kombiniranja. • Kreativnost često mijenjamo s originalnošću, inovativnošću, darovitošću. Ona to ne isključuje, ali joj uvjet nisu ove pojave. Jedini uvjet je, zapravo, posvećenost svom poslu. • Kada se posvetimo nekoj temi, ideji ili problemu, do rješenja ćemo sigurno doći. • Pronalaženjem kreativnih rješenja, učimo i svoje učenike da na isti način pristupaju temama i idejama

18. Nastavau kojoj senjegujekreativnost ima sljedećaobilježja: • Učitelj se trudi smanjiti stres i anksioznost kod djece a i kod sebe. • Proces se vrednuje više od proizvoda. • Uklanja se vremensko ograničenje iz aktivnosti u kojima sudjeluju djeca. • Uspostavlja se slobodna i otvorena klima, a samoizražavanje se ohrabruje i cijeni. • Djeca se ohrabruju da razmjenjuju ideje ne samo s nastavnikom, već imeđusobno. • Natjecanje i nagrađivanje se nastoji što manje koristiti.

19. Postupci poticanja kreativnosti u nastavi • postavljanjem pitanja koja pobuđuju različite psihičke funkcije • Tko?, Kada?, Gdje?, Kako?, Zašto?, Objasni!, • Na koji još način možeš...?, • Što bi bilo kad bi..?, • Imaš li drugu ideju?, • Usporedi, što je bolje, ljepše... ? • Što te još podsjeća na to? • Po čemu je to slično a po čemu je različito od...? • Što misliš da će se dogoditi ako...? • Na što te to podsjeća? itd.

20. S djecom možemo igrati i različite igre: • Igre originalnih odgovora -npr. Što je sve crveno? – uobičajeni odgovori donose 1 bod (jabuka, srce, rajčica), neuobičajeni 2 ili više (Mars, kapa patuljka) • Igre riječima – povezivanje, premetanje i dr. - Izmjene riječi: • ŠTAAM mašta • MOĆOP pomoć • GARIT tigar • PADAZ zapad • LUPAK klupa kalup • VANAR vrana narav ravan • LMAAP lampa palma • AVART vatra trava

21. Izmišljanje nastavka priče ili drukčijeg kraja • Pronalaženje veza – npr. Što je zajedničko mravu i lokomotivi? • Različite upotrebe – npr. Za što sve može poslužiti olovka?

22. Dovršavanje jednostavnih crteža na što zanimljiviji način

25. Smišljanje i dodavanje različitih pokreta • Problemske priče i dr.

26. Kategorije pitanja i zadataka za poticanje kreativnosti • Originalnost-sposobnost stvaranja novih, neobičnih i jedinstvenih zaključaka i rješenja(npr-kako nastaju oblaci oni koji su otišli u nebo pušu mjehuriće ili puštaju balone

27. Fluentnost-sposobnost produkcije velike količine novih ideja (što možeš učiniti da tvoja škola bude ljepša -uvijek obrisati cipele na ulazu,saditi cvijeće i puno se smijati

28. Fleksibilnost-sposobnost variranja različitih rješenja u pristupanju nekom problemu • potiče raznolikost zamisli u traženju nekih razloga ili načina u rješavanju problema, • te uspoređivanje pojmova u međusobnim sličnostima i razlikama • ( Napiši barem tri razloga zašto je dobro imati brata-sestru ili pogledaj prijatelja po čemu ste slični a po čemu različiti)-ja ih imam sedam i uvijek mogu nekog drugog okriviti kad nešto razbijem

29. Elaboracija-zahtjeva preciznost u planiranju, sposobnst je preoblikovanja, mijenjanja i prilagođavanja prvotnih ideja ( Prepričaj priču i zamijeni joj svršetak ili pretvorite tekst u igrokaz i uvježbajte ga )

30. Znatiželja-temelji se na pretpostavkama i predviđanju-često je motivator (npr. kada bi predmeti imali osobine ljudi o čemu bi razgovarali ili što bi bilo da nema jezika? Da nema jezika ne bi imali što plaziti ,ne bi mogli lizat sladoled pa bi nas često boljelo grlo

31. Rizičnost potiče iznošenje stajališta, ideja razmišljanja te objašnjavanje nekih pojava i problema u društvu( Ljudi kažu pametniji popušta- što ti misliš o tom) • -mislim da onaj koji popusti nije baš pametniji

32. Mašta prema svojoj definiciji zahtjeva razmišljanje koje ide od zamisli ( zamisli da si roditelj djeteta koje kreće u školu. Kakve bi mu upute dao?ili zaklopi oči i pođi nekoliko minuta u prošlost -Što si vidio, gdje si bio, koga si sreo…

33. Složenost podrazumijeva traženje odnosno sagledavanje posljedica,potrebno je dobro predznanje Od učenika se očekuje procjenjivanje, zastupanje mišljenja, odlučivanje, kritiziranje, podupiranje, vrednovanje

34. Koliko je visok toranj?(primjer divergentnog mišljenja) Znanstvenik Murray Gell-Mann, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku i veliki zaljubljenik u matematiku priča o nezgodama jednog učenika srednje škole koji u Sjedinjenim Državama mora polagati ispit iz fizike da bio primljen na univerzitet. Profesor ga pita: “Kako ćeš izmjeriti visinu tornja uz pomoć barometra?” Student odgovara: “U džepu imam klupko konca, za njega vežem barometar, popnem se na toranj i spustim barometar a zatim izmjerim dužinu konca.” Profesor nemilosrdno odgovara: “Pao si!” Profesor je od učenika očekivao ovakav odgovor: barometar mjeri pritisak, a pritisak se mijenja s visinom (jer je pritisak zraka na živu različit). Na svakih deset i po metara stupac žive spušta se za 1 milimetar; pa ako je pritisak na zemlji 760mm, a 757 na vrhu tornja, to znači: 760 - 757 = 3; 10,5 x 3 = 31,5: toranj je visok 31,5 metra. Student se ipak nije predao. Obratio se sudu i sudija je dopustio da još jednom ide na ispit. Ovog puta ga je ispitao lično profesor Gell-Mann. Obratio se studentu ovako: “Zaboravimo što je bilo na prošlom ispitu. Evo barometra, ovdje vani je toranj, reci mi kako ćeš barometrom izmjeriti visinu tornja.” Student je napravio bilješke i rekao: našao sam 21 rješenja pa ne znam koje je najbolje” Gell-Mann, iznenađen, zatraži da nabroji sva rješenja. Student počne: Prvo rješenje: stavit ću barometar na zemlju uz zid tornja pa napraviti zarez na zidu na vrhu barometra, onda ću barometar postaviti na zarez, pa napraviti novi zarez i tako dalje dok ne dođem do vrha. Drugo rješenje: čekat ću sunce, staviti barometar na zemlju i izmjeriti njegovu sjenu pa usporediti sa sjenom tornja i tako odrediti visinu na način kao je to uradio Tales. Treće rješenje: popet ću se na vrh tornja s hronometrom, bacit ću barometar, izmjeriti vrijeme, pa po formuli zakona o sili teže i ubrzanju izračunati visinu tornja. Četvrto rješenje: izračunat ću po padu pritiska (kako je drugi profesor tražio). Peto... šesto... rješenje... A na kraju je i dvadeset i prvo rješenje, koje možda nije odveć “pošteno”. Otići ću do čuvara tornja, pokazati mu barometar i pokloniti mu ga - ako mi kaže koliko je toranj visok!”

35. Kako ometamo kreativnost? - crtanjem djeci - ispravljanjem dječjih oblika - slikovnice za bojenje - prenaglašavanjem nekih vrijednosti - insistiranjem na urednosti i preciznosti - nametanjem šablona

36. „Vjerujem da je kreativnost u odgoju i obrazovanju jednako važna kao i pismenost i trebamo se jednako prema njoj odnositi“ • „Čvrsto vjerujem da odrastanjem ne postajemo kreativniji već sve manje kreativni. Obrazujemo se da ne budemo kreativni (engleski pedagog Ken Robinson)

37. Kada je kreativnost u pitanju osnovno je: • razumjetidijete, prihvatitigaonakvimkakvo je, • vjerovati u potencijalne kreativne snage svakog djeteta, • kreirati atmosferu za otvaranje djeteta, • dopustitidječijem duhu da se pusti, da poletitamogdjeneštoosluškuje ili očekuje, • kreiratiodnoseuzajamnograzumijevanja, povjerenja, povezivanja, autoriteta, ali i ljubavi, • vjerovati da će svakodijeteuspjeti u životu i naćisvojemjestopodsuncem prema svojimsposobnostima.