1 / 17

Damir Horga Vesna Požgaj Hadži

Damir Horga Vesna Požgaj Hadži. Fonetsko-fonološke razlike govora elektroničkih medija u hrvatskom, srpskom i bosanskom/bošnjačkom jeziku. Govor elektroničkih medija (EM). demokratizacija medija  demokratizacija jezika jezične promjene medijskoga diskursa ciljna publika

Download Presentation

Damir Horga Vesna Požgaj Hadži

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Damir HorgaVesna Požgaj Hadži Fonetsko-fonološke razlike govora elektroničkih medija u hrvatskom, srpskom i bosanskom/bošnjačkom jeziku

  2. Govor elektroničkih medija (EM) • demokratizacija medija  demokratizacija jezika • jezične promjene medijskoga diskursa • ciljna publika • govorne situacije odnosno žanrovi • analize medijskoga govorenog diskursa?

  3. Dobargovor EM • govornost, tečnost, osobnost, jezičnu pravilnost, logičnost, poetičnost, informativnu odmjerenost, komunikacijsku otvorenost, fatičnost, tolerantnost, kulturu slušanja, eufoničnost, kontroliranost • (Škarić 1982, Horga 1994) • “prepoznatljivi govornički ideali” • za hrvatske državne medije (Škarić 2006)  govornost, purizam, elegancija

  4. Raslojavanjegovora EM “jedan jedini standard u jeziku podrazumijeva i jedan jedini standard u govoru.” (J. Granić) • tko održava, a tko odstupa od standarda • idealni govor “ne postiže se, ili se rijetko postiže, ali se njemu teži.” (D. Horga)

  5. Kakav govorni modelnude mediji? • ortoepska norma • “manje podložna standardizaciji”, “najlakše izmičečvrstoj jezgri standarda” (K. Mićanović) • napetost između kodifikacije i uporabe • problematičnost: osobito prozodijske razine Naime, normativci inzistiraju na tzv. klasičnoj ili “maretićevnskoj” akcentuaciji koja /.../ je zapravo strana većini govornika hrvatskoga standardnoga jezika /.../, pa se zapravo /.../ uči kao strana.” (I. Pranjković)

  6. Dosadašnja istraživanja govora EM • radovi različitih autora • Jonke 1956, Pranjković 1978, Opačić 1978, Buzina 1987, Škavić 1994, Škarić i Varošanec Škarić 1994... • upozoravanje na tipične pogreške na svim razinama, pogotovo na prozodijskoj • raskorak između kodifikacije i uporabe

  7. Skupna slika govora hrvatske televizije “Važno je kako izgledaš, a ne kako govoriš.” (Škarić i Varošanec Škarić, 1994) • spikeri-voditelji • “dobro izgledati i dobro govoriti” • novinari: • dobri u retoričkom dizajnu, a “kako izgleda i kako govori, manje je važno” • TV govornici: • govore ispod zamišljenog ideala, ali govorno su sposobniji od općeg prosjeka govornika • potreba za školovanje u svim ortoepskim slojevima

  8. Istraživanje (1) • korpus • tri TV dnevnika HRT, FTV, TVS • zašto • kriterij gledanosti • raznovrsni prilozi, različiti govornici

  9. Istraživanje (2) • cilj • kakav je govor u dnevnicima u odnosu na kodificiranu govornu normu i kakve su razlike nekih fonetskih parametara u promatranim jezicima: • prozodijske karakteristike (naglasci i duljine) • ostvarivanje jata • slogotvorno r • pojedine glasnike

  10. Istraživanje (3) • govornici • voditelji i spikeri: “visoka govorna izvedba” • novinari: kultivirani govor • gosti: stručnjaci i slučajni govornici; spontani govor • neki govornici nisu ocijenjeni u svim parametrima • analiza govorenog materijala • perceptivna + akustička

  11. Broj govornika po stupnju govorene profesionalnosti u tri dnevnika (Tablica 1.)

  12. Broj pojavljivanja promatranihizgovornih kategorija u tri dnevnika s obzirom na stupanj govorene profesionalnosti (Tablica 2.)

  13. Postotak pojavljivanja promatranih izgovornih kategorija u tri dnevnika s obzirom na stupanj govorene profesionalnosti (Tablica 3.)

  14. Broj i postotak pojavljivanja promatranih izgovornih kategorija u tri dnevnika (Tablica 4.)

  15. Rezultati i rasprava • razlike među jezicima • razlike među govornicima • profesionalni govornici (spikeri i voditelji) • u sva 3 jezika drže četveronaglasni sustav • u ostalim parametrima slijede opće tendencije u pojedinom jeziku

  16. Zaključak • problematičnost kodificirane norme i njezino “zaostajanje” za uporabom • razlike u nekim fonetskim parametrima među promatranim jezicima • teškoće pronalaženja standardnog izgovora (zamišljenog idealnog govora) koji bi postao modelom kojem teži komunikacijski kompetentni govornik Korpusi govorenog jezika?

  17. Damir HorgaVesna Požgaj Hadži Fonetsko-fonološke razlike govora elektroničkih medija u hrvatskom, srpskom i bosanskom/bošnjačkom jeziku

More Related