1 / 25

Znanstveni, obrazovni i tehniloški program Sveučilišta u Zadru Pisa, 19. lipnja 2009.

Znanstveni, obrazovni i tehniloški program Sveučilišta u Zadru Pisa, 19. lipnja 2009. Hrvatski otoci. Obalna crta istočne obale Jadrana pod jurisdikcijom Republike Hrvatske duga je preko 6.400 km. Ispred obale se nalazi 1246 većih i manjih otoka, od kojih je samo pedesetak naseljenih.

ray
Download Presentation

Znanstveni, obrazovni i tehniloški program Sveučilišta u Zadru Pisa, 19. lipnja 2009.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Znanstveni, obrazovni i tehniloški program Sveučilišta u Zadru Pisa, 19. lipnja 2009.

  2. Hrvatski otoci • Obalna crta istočne obale Jadrana pod jurisdikcijom Republike Hrvatske duga je preko 6.400 km. • Ispred obale se nalazi 1246 većih i manjih otoka, od kojih je samo pedesetak naseljenih. • Sveukupni broj stanovnika na njima je 110.000, od toga na malim naseljenim otocima (32) samo 5100. • To je najveći arhipelag na Mediteranu.

  3. Zadarsko-šibenski otoci • Unutar njega nalaze se Zadarsko-šibenski otoci i Kornati. • Ima ih 540 što čini 2/5 svih hrvatskih otoka. Ovi su otoci redovito mali s mnogo, danas, malih naselja. • Većina je bez djece, prosječna životna dob stanovništva je preko 60 godina. • Ako se ne promijene uvjeti za život, oni su praktično demografski neobnovljivi, a neki su potpuno izumrli.

  4. Problemi • Hrvatska je država u posljednjih desetak godina uložila golema sredstva u obnovu infrastrukture (pristaništa, brzi brodovi, voda, ceste, struja, zdravstvene i druge usluge…) • Unatoč tome, stanovnika je sve manje, ono je sve starije, a broj školske djece na malim otocima se u posljednjih deset godina prepolovio (1995 : 100, 2005 : 50).

  5. Zadar • Glavni i/ili najvažniji grad Dalmacije kroz čitavu povijest bio je Zadar (Liburni, Rimljani, Bizant, Hrvati, Venecija, Francuzi, Austrijanci, Talijani, Jugoslavija I. i II.). • Grad raspolaže golemim kulturnim i arhitektonskim nasljeđem, arhivima i knjižnicama…

  6. Zadar • Sjedište je jedne od najstarijih nadbiskupija. • U njemu je 1396. utemeljeno prvo sveučilište na hrvatskom tlu. Studium Generale Sancti Dominici.

  7. Zadarska ploča – Ravni kotari • Osim otočnih lanaca kao obrambenih zidova pred Gradom, najznačajniji element zadarskog prosperiteta u prošlosti je Zadarska Ploča, najveća ravnica na istočnoj obali Jadrana, na kojoj je nastala i povijesna hrvatska država u IX. Stoljeću. • I ovaj zaobalni prostor je danas u teškom demografskom stanju, osobito nakon razaranja u Domovinskom ratu (1991-1995).

  8. Arhipelogos – prostor i znanje • Program Arhipelogos polazi od činjenice da su najveće vrijednosti suvremenoga svijeta prostor i znanje, a te su dvije činjenice i sintetizirane u imenu Programa. • Arhipelogos ide, dakle, za tim da iskoristi znanje (koncentrirano na Sveučilištu) radi očuvanja ovoga jedinstvenoga prostora, promoviranja znanstvenih istraživanja, očuvanja lokalnog i nacionalnog identiteta i, konačno, unapređenje kvalitete života na otocima i u zaobalju.

  9. Zaostajanje kao prednost • Otočni i zaobalni prostor su zbog svoje demografske zaostalosti, a onda i svake druge, očuvali, gotovo nehotice, ekološki gotovo savršen prostor, pogodan za istraživanje i ugodan za život. • Tako se stoljetni zaostatak i nebriga za otoke i zaobalje, u promijenjenim okolnostima, prometnuo u njegovu najveću prednost.

  10. Otoci i zaoobalje - prostor ugodan za življenje • Cilj programa je dakle da se uz pomoć znanja i istraživanja ovaj prostor sačuva u najvećoj mogućoj mjeri ekološki čistim, ugodnim za život, kako za lokalno stanovništvo tako i za posjetitelje svih vrsta (turiste, izletnike, znanstvenike, studente…), te da takve - nažalost sve rjeđe vrijednosti, uz ostalo, ponudi i kao svoj najbolji proizvod.

  11. Osnove za provedbu programa • Da bi se ovakav rezultat mogao ostvariti potrebno je izvanredno poznavanje prostora, teorijska podloga, dobri programi i njihova izvodivost, prostorna infrastruktura (objekti), dobra povezanost (fizička i virtualna) i mnogo materijalnih sredstava. • Mi smatramo da je Sveučilište u Zadru pozvano da najprije potakne, a potom ostvari ovu misiju.

  12. Sveučilište u Zadru • Sveučilište u Zadru je obnovljeno 2003. • Danas ima 6.093 studenta (4.760 po novom programu), 350 nastavnika, od toga 136 doktora. • Zadarsko sveučilište je integrirano.

  13. Sveučilište u Zadru • Broji 23 odjela iz humanističkih, društvenih, prirodnih, tehničkih i biomedicinskih znanosti. Najbrojnije su humanističke, potom društvene, a tek odnedavno prirodne, tehničke i biomedicinske znanosti). • Nastavni programi izvode se prema bolonjskom načinu studiranja.

  14. Istraživanje i nastava na otocima i u zaobalju • Program polazi od pretpostavke da se veliki dio nastavnih i znanstvenih projekata može odvijati izvan sveučilišnoga kampusa i izvanZadra, na otocima i u zaobalju, tijekom čitave godine. • Osobito je ovaj prostor pogodan za studijske programe iz geografije, ekologije, povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, lingvistike, turizma…).

  15. Radionice i ljetne škole, suradnja sa svjetskim sveučilištima • Prostor je pogodan i za sve druge studije koji dio svoga programa ili istraživanja žele provesti u osami, na čistom zraku, daleko od onečišćenja i gradske vreve. • U tom se smislu planiraju pokrenuti znanstvene radionice, ljetne i zimske škole, višednevne stručne ekskurzije ne samo za studente Sveučilišta u Zadru, nego i za studente hrvatskih i svjetskih sveučilišta. • Prve najave u tom smjeru već se provode.

  16. Stanje obejkata za izvođenje Programa • Na zadarskim otocima i u zaobalju mnoštvo je napuštenih objekata visoke kvalitete, sada u teškom i ruševnom stanju. • To su prije svega napuštene vojarne bivše vojske, napuštene škole bez učenika, veliki broj objekata razne društvene namjene, većinom u vlasništvu Republike Hrvatske, Grda Zadra ili lokalne samouprave.

  17. Prenamjena prostora • Programom se predviđa prenamjena ovih objekta u obrazovne i znanstvene svrhe, nakon što se dobiju u posjed ili koncesiju od postojećih vlasnika i obnove. • Prvi koraci u tom smjeru tek su učinjeni. • Osobito važna sastavnica Programa je nabava i oblikovanje jednoga broda za znanstvena istraživanja i boravak uarhipelagu

  18. Očivanje tradicionalnih znanja i vještina • Arhipelogos osobitu važnost pridaje očuvanju znanja, vještina i tradicionalnih vrijednosti koje karakteriziraju svaku od lokalnih zajednica. • Program pretpostavlja uključenje lokalnog stanovništva u nastavne i znanstvene aktivnosti. • S obzirom da je riječ o vrlo starom (i iskusnom stanovništvu) ovo je zadnji trenutak da se golema autohtona baština zabilježi, opiše, znanstveno obradi i prezentira.

  19. Arhipelogos je pokrenut prije nešto više od godinu dana. • Većina autora i suradnika su zaposlenici Sveučilišta u Zadru i oni, zajedno sa suradnicima izvan Sveučilišta, čine Programski odbor. • Sva tri ovdje nazočna člana sveučilišne zajednice, ujedno su i pokretači Arhipelogosa.

  20. Program ima svoj logo i svoj vizualni identitet.

  21. Potpora svetskih sveučilišta • Arhipelogos je dobio potporu velikoga dijela zadarske sveučilišne zajednice. • No interes je daleko veći u inozemstvu nego u Hrvatskoj, što dokazuje i ovaj sastanak.

  22. Potpora svetskih sveučilišta • Na tome zahvaljujemo Sveučilištu u Pisi, ali i svima koji su nam poslali pisma podrške (Harvard, Sorbonne, Padova, Barcelona, Graz…) i koji su nas već posjetili (Harvard). • Potpuno je razumljivo da naše simpatije i naša najviša očekivanja idu prema sveučilištima s druge obale Jadrana, s obzirom na to da dijelimo isto more i većinu istih vrijednosti.

  23. Problemi provedbe Programa • Program sada dolazi u svoju najosjetljiviju fazu, fazu provedbe. • To znači da treba definirati pojedinačne projekte, urediti prostore, postaviti organizacijske modele, ostvariti sve moguće tipove suradnje (sa sveučilištima, s lokalnom zajednicom, ministarstvima, poduzetnicima i gospodarstvenicima svih vrsta).

  24. Program za Uniju za Mediteran • Ovaj program želi biti i na tragu Unije za Mediteran. • Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova mu je dalo visoku ocjenu i želi ga uključiti kao dio svoje ponude za zajedničku suradnju na Mediteranu. • Mi također smatramo da je svaka suradnja moguća, razumije se, svaka koja uzima u obzir očuvanje zatečenih vrijednosti, očuvanje prirodne i antropološke baštine. • Svi koji nude takve projekte osjećat će se an Sveučilištu u Zadru, na zadarskim otocima i u zaobalju kao u vlastitoj kući.

  25. Pozivamo vas da nas posjetite.

More Related