MEĐUNARODNO POSLOVANJE I PLATNI PROMET
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 62

MEĐUNARODNO POSLOVANJE I PLATNI PROMET Prof. dr. sc. Božo Matić PowerPoint PPT Presentation


  • 270 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

MEĐUNARODNO POSLOVANJE I PLATNI PROMET Prof. dr. sc. Božo Matić. SADRŽAJ: OSNOVNE INSTITUCIJE I PRAVILA SUSTAVA PLATNI PROMET S INOZEMSTVOM INSTRUMENTI PLAĆANJA. OSNOVNE INSTITUCIJE I PRAVILA SUSTAVA. Uvod. KRIZA 1929-32.god., GOSPODARSKE POLITIKE IZLASKA IZ KRIZE, RAT….

Download Presentation

MEĐUNARODNO POSLOVANJE I PLATNI PROMET Prof. dr. sc. Božo Matić

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

MEĐUNARODNO POSLOVANJE I PLATNI PROMET

Prof. dr. sc. Božo Matić


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

SADRŽAJ:

  • OSNOVNE INSTITUCIJE I PRAVILA SUSTAVA

  • PLATNI PROMET S INOZEMSTVOM

  • INSTRUMENTI PLAĆANJA


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

OSNOVNE INSTITUCIJE I PRAVILA SUSTAVA


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

Uvod

KRIZA 1929-32.god., GOSPODARSKE POLITIKE IZLASKA IZ KRIZE, RAT….

DOSLJEDNO TOME OBNOVA I DVAJU SUSTAVA MEĐUNARODNE RAZMJENE….


Ciljevi i institucije sustava tr i nog gospodarstva

CILJEVI I INSTITUCIJE SUSTAVA TRŽIŠNOG GOSPODARSTVA

OSNOVNI JE CILJ OBNOVA SUSTAVA TRŽIŠNOG GOSPODARSTVA JER ON NAJEFIKASNIJE POVEĆAVA:

PROIZVODNJU I ZAPOSLENOST,

NACIONALNI DOHODAK I

ŽIVOTNI STANDARD STANOVNIŠTVA


Za to je bilo neophodno

ZA TO JE BILO NEOPHODNO:

RAZRIJEŠITI PROBLEMATIKU DEVIZNIH TEČAJEVA, DEVIZNE LIKVIDNOSTI I KONVERTIBILNOSTI VALUTA

RAZRIJEŠITI PROBLEME FINANCIRANJA OBNOVE I RAZVITKA ZEMALJA, TE

UTVRDITI PRAVILA I OSIGURATI MEHANIZME ZA STABILNU RAVNOPRAVNU VANJSKU TRGOVINU


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

CILJEVI SU SE TREBALI OSTVARIVATI KROZ TRI MEĐUNARODNE GOSPODARSKE ORGANIZACIJE: MMF, IBRD (WB) I ITO.

PRVE DVIJE SE USPJELO OSNOVATI ALI UMJESTO ŽELJENE ITO NASTAJE GATT…


Osnovno o mmf u

OSNOVNO O MMF-u

IZVORNI SU CILJEVI MMF-a

BILI:

OBNOVA I OČUVANJE STABILNIH TEČAJEVA VALUTA ČLANICA,

OBNOVA KONVERTIBILNOSTI VALUTA,


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

  • POSTUPNO UKIDANJEOGRANIČENJA NA TEKUĆE TRANSAKCIJE I OBNOVA SUSTAVA MULTILATERALNIH PLAĆANJA,


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

OSIGURANJE ZAJMOVA ČLANICAMA KAKO BI SE SMANJILE POTREBE ZA DEVALVACIJAMAI OGRANIČENJIMA MEĐUNARODNIH PLAĆANJA,

DEFINIRANJE PRAVIILA ZA DEVALVACIJE I REVALVACIJE….


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

STVOREN JE UGLAVNOM PO KONCEPCIJISAD-a………

ULOGA DOLARA I ZLATA I IMPLICITNI UVJETI SUSTAVA.


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

  • TRANSFORMACIJA SUSTAVA:

    DEVALVACIJA DOLARA, UKIDANJE KONVERTIBILNOSTI DOLARA ZA ZLATO, DEMONETIZACIJA ZLATA, PRIJELAZ NA FLUKTUIRAJUĆE TEČAJEVE …


Ito gatt i wto

«ITO», «GATT» I «WTO»

PREGOVORI 1946.-47. god.

HAVANSKA POVELJA I NASTANAK GATT-a

PREGOVARAČKE RUNDE I POSTIGNUĆA GATT-a

URGVAJSKA RUNDA (1983.-1994.) I OSNIVANJE WTO


Svjetska trgovinska organizacija wto

SVJETSKA TRGOVINSKAORGANIZACIJA -WTO-

OSNOVANA JE 14.04.1994. god. SPORAZUMOM U MARRAKESHU

DJELUJE OD POČETKA 1995. god.


Ciljevi i na ela wto

CILJEVI I NAČELA WTO

OSNOVNI CILJ JE OSTAO ISTI:DALJNJI RAZVITAK SUSTAVA SLOBODNEMULTILATERALNE RAZMJENE ČIME SE:

POVEĆAJE PROIZVODNJA ROBA I USLUGA,

ZAPOSLENOST,

DOHOCI I POTRAŽNJA, TE

UKUPAN ŽIVOTNI STANDARD


U zaklju cima iz marrakesha navode se i sljede i ciljevi

U ZAKLJUČCIMA IZ MARRAKESHA NAVODE SE I SLJEDEĆI CILJEVI:

OSIGURANJE PROVEDBE SKLOPLJENIH MULTILATERNIH SPORAZUMA,

ORGANIZIRANJE NOVIH PREGOVORA O DALJNJOJ LIBERALIZACIJI TRGOVINE,

PRAĆENJE I NADZOR TRGOVINSKIH POLITIKA ČLANICA,

OSIGURANJE MEĐUNARODNOG SUDIŠTA ZA RJEŠAVANJE SPOROVA


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

POMAGANJE SLABIJE RAZVIJENIH ČLANICA,

SURADNJA S OSTALIM GLOBALNIM GOSPODARSKIM ORGANIZACIJAMA, TE

POŠTIVANJE I PROMICANJE NORMI ZA ZAŠTITU OKOLIŠA..


Osnovna na ela sustava su

OSNOVNA NAČELA SUSTAVASU:

NAČELO NEDISKRIMINACIJE

NAČELO TRANSPARENTNOSTI I PREDVIDIVOSTI,

NAČELO DALJNJE LIBERALIZACIJE….


Najva niji multilateralni sporazumi u okviru wto jesu

NAJVAŽNIJI MULTILATERALNI SPORAZUMI U OKVIRU WTO JESU:

GATT 1994,

GATS («GENERAL AGREEMENT ON TRADE IN SERVICES»), i

TRIPS («TRADE RELATED ASPECTS OF INTELLECTUAL PROPERTY RIGHTS» – TRGOVINSKI ASPEKTI PRAVA NA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO) I

SPORAZUMI O KLJUČNIM POSTUPCIMA I PROCEDURAMA VANJSKOTRGOVINSKIHPOSLOVA


Od ovih posljednjih najva niji jesu

OD OVIH POSLJEDNJIH NAJVAŽNIJI JESU:

SPORAZUM O ANTIDAMPINGU,

SPORAZUM O TEHNIČKIM PREPREKAMA TRGOVINI,

SPORAZUM O CARINSKOJ VRIJEDNOSTI ROBE,

SPORAZUM O PRAVILIMA O PODRIJETLU ROBE,


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

SPORAZUM O POSTUPKU IZDAVANJA UVOZNIH DOZVOLA,

SPORAZUM O SUBVENCIJAMA,

SPORAZUM O SANITARNIM I FITOSANITARNIM MJERAMA..


Hrvatska i me unarodne gospodarske organizacije

HRVATSKA I MEĐUNARODNE GOSPODARSKE ORGANIZACIJE

ODMAH PO OSAMOSTALJENJU, AUTOMATSKI JE POSTALA ČLANICOM OUN A TIME I MMF-a I WTO-a.

PRIPADALO JOJ JE I ČLANSTVO U GATTu, ALI ...

POSTUPAK PRIMITKA U GATT TRAJAO JE OD SREDINE 1993. DO STUDENOG 2000. god.


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

OSNOVE HRVATSKOG DEVIZNOG SUSTAVA


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

SUSTAV JE DEFINIRAN DOMAĆIMDEVIZNIMPROPISIMA KOJI PAK MORAJU BITI U SKLADU S PRAVILIMA MMF-a


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

DEVIZNI PROPISI JESU RAZLIČITI:

  • ZAKONSKI I

  • PODZAKONSKI AKTI….


Najva niji zakonski propisi jesu

NAJVAŽNIJI ZAKONSKI PROPISI JESU

  • ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJU,

  • ZAKON O HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI,

  • ZAKON O BANKAMA, ITD.


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

PODZAKONSKI AKTI JESU RAZNE ODLUKE, NAREDBE, UPUTE I SL.

Takva je npr. “ODLUKA O NAČINU OBAVLJANJA PLATNOG PROMETA S INOZEMSTVOM”…


Osnovni pojmovi i termini

OSNOVNI POJMOVI I TERMINI

  • VALUTA (STRANA), EFEKTIVNI STRANI NOVAC,

  • DEVIZE,

  • KONVERTIBILNE DEVIZE,

  • TEČAJ,

  • REZIDENTI,

  • OVLAŠTENE BANKE,

  • KORESPODENTNE BANKE,

  • BILANCA PLAĆANJA…


Devizno se tr i te definira

DEVIZNO SE TRŽIŠTEDEFINIRA

KAO SVE (LEGALNE) KUPNJE I PRODAJE DEVIZA KOJE SE OBAVLJAJU U ZEMLJI I TO:

  • IZMEĐU MINISTARSTVA FINANCIJA I HNB

  • IZMEĐU HNB I OVLAŠTENIH BANAKA

  • IZMEĐU SAMIH OVLAŠTENIH BANAKA


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

  • IZMEĐU OVLAŠTENIH BANAKA I DUGIH OSOBA, TE

  • SVE KUPNJE I PRODAJE EFEKTIVNOG STRANOG NOVCA KOJE OBAVLJAJU OVLAŠTENE OSOBE…


Te aj kune

TEČAJ KUNE

FORMIRA SE SLOBODNO NA DEVIZNOM TRŽIŠTU…..

OBJAVLJUJU SE SVAKODNEVNO I PRIMJENJUJU SE NASVE TRANSAKCIJE S INOZEMSTVOM KAO I NA ONE U ZEMLJI


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

PRI TOM SE U NEPOSREDNOJ KUPOPRODAJI DEVIZA IZMEĐUOVLAŠTENIH BANAKA PRIMJENJUJU UGOVORENITEČAJEVI…

VRSTE TEČAJEVA: KUPOVNI PRODAJNI I SREDNJI…


P latni promet s inozemstvom

PLATNI PROMET S INOZEMSTVOM

  • OPĆENITO…

  • SUDIONICI…


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

SREDSTVA PLATNOG PROMETA JESU:

  • KONVERTIBILNE DEVIZE

  • KUNE,

  • NETRANSFERABILNE DEVIZE,

  • EFEKTIVNI STRANI NOVAC,

  • PREMA PLATNIM SPORAZUMIMA RH I DRUGE ZEMLJE

  • ROBE….


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

INSTRUMENTI PLAĆANJA U MEĐUNARODNOJ RAZMJENI


U osnovi postoje dvije vrste pla anja

U OSNOVI POSTOJE DVIJE VRSTE PLAĆANJA:

  • gotovinsko i

  • plaćanje na kredit..


Gotovinsko koristimo u slu ajevima

GOTOVINSKO KORISTIMO U SLUČAJEVIMA

  • poslova manjeg opsega

  • … manjih vrijednosti

  • jednokratnih isporuka, itd.


Pla anje na kredit

PLAĆANJE NA KREDIT

koristimo u suprotnim slučajevima…

… zapravo, plaćanje na kredit je stvar konkurentske prednosti…


U odnosu na tijek posla pla anje mo e biti

U ODNOSU NA TIJEK POSLA, PLAĆANJE MOŽE BITI:

  • prije isporuke

  • tijekom isporuke

  • nakon isporuke

  • kombinirano…


Naj e i instrumenti pla anja jesu

NAJČEŠĆI INSTRUMENTI PLAĆANJA JESU

  • DOKUMENTARNI AKREDITIV

  • BANKOVNA DOZNAKA

  • DOKUMENTARNA NAPLATA – ROBNI INKASO

  • TRGOVAČKO KREDITNO PISMO

  • ČEKOVI

  • MJENICA


D okumentarni akreditiv the letter of credit l c

DOKUMENTARNI AKREDITIV (The Letter of Credit - L/C)

…instrument plaćanja kojim nalogodavac preko akreditivne banke stavlja na raspolaganje korisniku određeni iznos deviza koje on može naplatiti tek pošto ispuni određene uvjete…


Osnovni s udionici u pla anju akreditivima jesu

Osnovni sudionici u plaćanju akreditivima jesu

  • nalogodavac(Applicant for the Letter of Credit),

  • akreditivna banka (The Issuing bank);

  • korisnik(The Beneficiary),

  • imenovana banka(The Nominated Bank)


Shema otvaranja akreditiva

Shema otvaranja akreditiva

NALOGODAVAC

KORISNIK

AKREDITIVNA BANKA

POTVRĐUJUĆABANKA


Shema kori tenja akreditiva

Shema korištenja akreditiva

NALOGODAVATELJ

KORISNIK

AKREDITIVNA

BANKA

POTVRĐUJUĆA

BANKA


Akreditivni uvjeti jesu

Akreditivni uvjeti jesu:

  • osobe

  • dokumenti

  • rokovi


Akreditivni dokumenti jesu

Akreditivni dokumenti jesu

  • robni dokumenti,

  • dokumenti o otpremi robe,

  • dokumenti o osiguranju,

  • ostali dokumenti…


Razlikujemo akreditiv e

Razlikujemo akreditive

  • po viđenju(by sight payment),

  • uz odgođeno plaćanje (by deferred payment),

  • s akceptom mjenice(by Acceptance)

  • s isplatom mjenice ili dokumenata (by negotiation


Prema odnos u akreditivne banke i korisnika razlikujemo

Prema odnosu akreditivne banke i korisnika razlikujemo:

  • opozive i neopozive

  • potvrđene i nepotvrđene

  • prenosive i neprenosive

  • obnovljive i neobnovljive

  • s crvenom ili zelenom klauzulom

  • podakreditive…


Bankovna doznaka

BANKOVNA DOZNAKA

je nalog komitenta (uvoznika, dužnika) banci da, na teret njegovih sredstava, isplati stranoj osobi (dobavljaču, vjerovniku) navedeni

iznos deviza


Naj e e se koristi z a

Najčešće se koristi za

  • PLAĆANJA MANJIH IZNOSA

  • ZA PLAĆANJE UNAPRIJED

  • ZA PLAĆANJE AVANSA

  • ZA OTPLATU ANUITETA TE

  • ZA NEROBNA PLAĆANJA …


Razlikujemo

Razlikujemo..

  • NOSTRO (NAŠA)

  • LORO (NJIHOVA)

  • ROBNE i NEROBNE

  • UVJETNE i BEZUVJETNE


Dokumentarna naplata robni inkaso

DOKUMENTARNA NAPLATA – ROBNI INKASO

je instrument plaćanja kod kojeg izvoznik, odmah po otpremi robe, izdaje inkaso nalog koji, zajedno s otpremnim i drugim dokumentima, upućuje svojoj banci sa zahtjevom da ona sama ili uz pomoć svoga korespodenta naplati otpremljenu robu od kupca …


Osnovni oblici robnog inkasa

Osnovni oblici robnog inkasa

  • DOKUMENTI UZ PLAĆANJE - (D/P-documents against payment),

  • DOKUMENTI UZ AKCEPTIRANJE - (D/A –documents againstacceptance)

  • DOKUMENTI UZ BANKOVNO JAMSTVO…..


Shema robnog inkasa

Shema robnog inkasa

NALOGODAVATELJ

KORISNIK

INKASO

BANKA

BANKA

REMITENT


Sudionici u tijeku dokumentarne naplate jesu

Sudionici u tijeku dokumentarne naplate jesu:

  • NALOGODAVAC (PRODAVATELJ)

  • DOSTAVNA BANKA (BANKA REMITENT,

  • NAPLATNA BANKA (INKASO BANKA)

  • PREZENTIRAJUĆA BANKA i

  • TRASAT (KUPAC


Ekovi

ČEKOVI

su vrijednosni papiri u kojima izdavatelj (trasant) nalaže trasatu (najčešće banci) da korisniku čeka (remitentu), ili osobi na koju ga on prenese, isplati svotu navedenu na čeku


Osobine eka su

osobine čeka su

  • mora biti u pisanom obliku,

  • mora sadržavati sve bitne sastojke

  • prezentacijski je papir..

  • čekovna je obveza fiksna

  • dužnikova je obveza apstraktna..

  • čekovni dužnici odgovaraju solidarno,

  • čekovna je obveza samostalna …


Naj e i oblici su

Najčešći oblici su

  • bankovni

  • dokumentarni

  • osobni (nebankovni)

  • putni(čki)

  • euročekovi, itd.


Mjenice

Mjenice

su vrijednosni papiri izdani u propisanom obliku i kojima se izdavatelj (trasant) obvezuje kako će osobi navedenoj na mjenici, ili onoj na koju se mjenica prenese, na navedeni dan isplatiti navedeni iznos…..


Razlikujemo1

Razlikujemo

  • vlastite i

  • trasirane mjenice

    vlastitom mjenicom izdavatelj (trasat) se obvezuje isplatiti mjenični remitentu ili nekome drugom po njegovoj naredbi…

    trasiranom mjenicom trasant nalaže trasatu da isplati mjenični iznos remitentu ili osobi po njegovoj naredbi..


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

Mjenica je ipak svojevrsno obećanje obećanje plaćanja…odatle i institut avala….

U međunarodnom se poslovanju pojavljuje u akceptom i negocijacijskom akreditivu i kao instrument osiguranja plaćanjau kreditima…


Me unarodno poslovanje i platni promet prof dr sc bo o mati

kraj


  • Login