slide1
Download
Skip this Video
Download Presentation
MEĐUNARODNO POSLOVANJE I PLATNI PROMET Prof. dr. sc. Božo Matić

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 62

MEĐUNARODNO POSLOVANJE I PLATNI PROMET Prof. dr. sc. Božo Matić - PowerPoint PPT Presentation


  • 333 Views
  • Uploaded on

MEĐUNARODNO POSLOVANJE I PLATNI PROMET Prof. dr. sc. Božo Matić. SADRŽAJ: OSNOVNE INSTITUCIJE I PRAVILA SUSTAVA PLATNI PROMET S INOZEMSTVOM INSTRUMENTI PLAĆANJA. OSNOVNE INSTITUCIJE I PRAVILA SUSTAVA. Uvod. KRIZA 1929-32.god., GOSPODARSKE POLITIKE IZLASKA IZ KRIZE, RAT….

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about ' MEĐUNARODNO POSLOVANJE I PLATNI PROMET Prof. dr. sc. Božo Matić' - raisie


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
slide1
MEĐUNARODNO POSLOVANJE I PLATNI PROMET

Prof. dr. sc. Božo Matić

slide2
SADRŽAJ:
  • OSNOVNE INSTITUCIJE I PRAVILA SUSTAVA
  • PLATNI PROMET S INOZEMSTVOM
  • INSTRUMENTI PLAĆANJA
slide4
Uvod

KRIZA 1929-32.god., GOSPODARSKE POLITIKE IZLASKA IZ KRIZE, RAT….

DOSLJEDNO TOME OBNOVA I DVAJU SUSTAVA MEĐUNARODNE RAZMJENE….

ciljevi i institucije sustava tr i nog gospodarstva
CILJEVI I INSTITUCIJE SUSTAVA TRŽIŠNOG GOSPODARSTVA

OSNOVNI JE CILJ OBNOVA SUSTAVA TRŽIŠNOG GOSPODARSTVA JER ON NAJEFIKASNIJE POVEĆAVA:

PROIZVODNJU I ZAPOSLENOST,

NACIONALNI DOHODAK I

ŽIVOTNI STANDARD STANOVNIŠTVA

za to je bilo neophodno
ZA TO JE BILO NEOPHODNO:

RAZRIJEŠITI PROBLEMATIKU DEVIZNIH TEČAJEVA, DEVIZNE LIKVIDNOSTI I KONVERTIBILNOSTI VALUTA

RAZRIJEŠITI PROBLEME FINANCIRANJA OBNOVE I RAZVITKA ZEMALJA, TE

UTVRDITI PRAVILA I OSIGURATI MEHANIZME ZA STABILNU RAVNOPRAVNU VANJSKU TRGOVINU

slide7
CILJEVI SU SE TREBALI OSTVARIVATI KROZ TRI MEĐUNARODNE GOSPODARSKE ORGANIZACIJE: MMF, IBRD (WB) I ITO.

PRVE DVIJE SE USPJELO OSNOVATI ALI UMJESTO ŽELJENE ITO NASTAJE GATT…

osnovno o mmf u
OSNOVNO O MMF-u

IZVORNI SU CILJEVI MMF-a

BILI:

OBNOVA I OČUVANJE STABILNIH TEČAJEVA VALUTA ČLANICA,

OBNOVA KONVERTIBILNOSTI VALUTA,

slide9
POSTUPNO UKIDANJEOGRANIČENJA NA TEKUĆE TRANSAKCIJE I OBNOVA SUSTAVA MULTILATERALNIH PLAĆANJA,
slide10
OSIGURANJE ZAJMOVA ČLANICAMA KAKO BI SE SMANJILE POTREBE ZA DEVALVACIJAMAI OGRANIČENJIMA MEĐUNARODNIH PLAĆANJA,

DEFINIRANJE PRAVIILA ZA DEVALVACIJE I REVALVACIJE….

slide11
STVOREN JE UGLAVNOM PO KONCEPCIJISAD-a………

ULOGA DOLARA I ZLATA I IMPLICITNI UVJETI SUSTAVA.

slide12
TRANSFORMACIJA SUSTAVA:

DEVALVACIJA DOLARA, UKIDANJE KONVERTIBILNOSTI DOLARA ZA ZLATO, DEMONETIZACIJA ZLATA, PRIJELAZ NA FLUKTUIRAJUĆE TEČAJEVE …

ito gatt i wto
«ITO», «GATT» I «WTO»

PREGOVORI 1946.-47. god.

HAVANSKA POVELJA I NASTANAK GATT-a

PREGOVARAČKE RUNDE I POSTIGNUĆA GATT-a

URGVAJSKA RUNDA (1983.-1994.) I OSNIVANJE WTO

svjetska trgovinska organizacija wto
SVJETSKA TRGOVINSKAORGANIZACIJA -WTO-

OSNOVANA JE 14.04.1994. god. SPORAZUMOM U MARRAKESHU

DJELUJE OD POČETKA 1995. god.

ciljevi i na ela wto
CILJEVI I NAČELA WTO

OSNOVNI CILJ JE OSTAO ISTI:DALJNJI RAZVITAK SUSTAVA SLOBODNEMULTILATERALNE RAZMJENE ČIME SE:

POVEĆAJE PROIZVODNJA ROBA I USLUGA,

ZAPOSLENOST,

DOHOCI I POTRAŽNJA, TE

UKUPAN ŽIVOTNI STANDARD

u zaklju cima iz marrakesha navode se i sljede i ciljevi
U ZAKLJUČCIMA IZ MARRAKESHA NAVODE SE I SLJEDEĆI CILJEVI:

OSIGURANJE PROVEDBE SKLOPLJENIH MULTILATERNIH SPORAZUMA,

ORGANIZIRANJE NOVIH PREGOVORA O DALJNJOJ LIBERALIZACIJI TRGOVINE,

PRAĆENJE I NADZOR TRGOVINSKIH POLITIKA ČLANICA,

OSIGURANJE MEĐUNARODNOG SUDIŠTA ZA RJEŠAVANJE SPOROVA

slide17
POMAGANJE SLABIJE RAZVIJENIH ČLANICA,

SURADNJA S OSTALIM GLOBALNIM GOSPODARSKIM ORGANIZACIJAMA, TE

POŠTIVANJE I PROMICANJE NORMI ZA ZAŠTITU OKOLIŠA..

osnovna na ela sustava su
OSNOVNA NAČELA SUSTAVASU:

NAČELO NEDISKRIMINACIJE

NAČELO TRANSPARENTNOSTI I PREDVIDIVOSTI,

NAČELO DALJNJE LIBERALIZACIJE….

najva niji multilateralni sporazumi u okviru wto jesu
NAJVAŽNIJI MULTILATERALNI SPORAZUMI U OKVIRU WTO JESU:

GATT 1994,

GATS («GENERAL AGREEMENT ON TRADE IN SERVICES»), i

TRIPS («TRADE RELATED ASPECTS OF INTELLECTUAL PROPERTY RIGHTS» – TRGOVINSKI ASPEKTI PRAVA NA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO) I

SPORAZUMI O KLJUČNIM POSTUPCIMA I PROCEDURAMA VANJSKOTRGOVINSKIHPOSLOVA

od ovih posljednjih najva niji jesu
OD OVIH POSLJEDNJIH NAJVAŽNIJI JESU:

SPORAZUM O ANTIDAMPINGU,

SPORAZUM O TEHNIČKIM PREPREKAMA TRGOVINI,

SPORAZUM O CARINSKOJ VRIJEDNOSTI ROBE,

SPORAZUM O PRAVILIMA O PODRIJETLU ROBE,

slide21
SPORAZUM O POSTUPKU IZDAVANJA UVOZNIH DOZVOLA,

SPORAZUM O SUBVENCIJAMA,

SPORAZUM O SANITARNIM I FITOSANITARNIM MJERAMA..

hrvatska i me unarodne gospodarske organizacije
HRVATSKA I MEĐUNARODNE GOSPODARSKE ORGANIZACIJE

ODMAH PO OSAMOSTALJENJU, AUTOMATSKI JE POSTALA ČLANICOM OUN A TIME I MMF-a I WTO-a.

PRIPADALO JOJ JE I ČLANSTVO U GATTu, ALI ...

POSTUPAK PRIMITKA U GATT TRAJAO JE OD SREDINE 1993. DO STUDENOG 2000. god.

slide24
SUSTAV JE DEFINIRAN DOMAĆIMDEVIZNIMPROPISIMA KOJI PAK MORAJU BITI U SKLADU S PRAVILIMA MMF-a
slide25
DEVIZNI PROPISI JESU RAZLIČITI:
  • ZAKONSKI I
  • PODZAKONSKI AKTI….
najva niji zakonski propisi jesu
NAJVAŽNIJI ZAKONSKI PROPISI JESU
  • ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJU,
  • ZAKON O HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI,
  • ZAKON O BANKAMA, ITD.
slide27
PODZAKONSKI AKTI JESU RAZNE ODLUKE, NAREDBE, UPUTE I SL.

Takva je npr. “ODLUKA O NAČINU OBAVLJANJA PLATNOG PROMETA S INOZEMSTVOM”…

osnovni pojmovi i termini
OSNOVNI POJMOVI I TERMINI
  • VALUTA (STRANA), EFEKTIVNI STRANI NOVAC,
  • DEVIZE,
  • KONVERTIBILNE DEVIZE,
  • TEČAJ,
  • REZIDENTI,
  • OVLAŠTENE BANKE,
  • KORESPODENTNE BANKE,
  • BILANCA PLAĆANJA…
devizno se tr i te definira
DEVIZNO SE TRŽIŠTEDEFINIRA

KAO SVE (LEGALNE) KUPNJE I PRODAJE DEVIZA KOJE SE OBAVLJAJU U ZEMLJI I TO:

  • IZMEĐU MINISTARSTVA FINANCIJA I HNB
  • IZMEĐU HNB I OVLAŠTENIH BANAKA
  • IZMEĐU SAMIH OVLAŠTENIH BANAKA
slide30
IZMEĐU OVLAŠTENIH BANAKA I DUGIH OSOBA, TE
  • SVE KUPNJE I PRODAJE EFEKTIVNOG STRANOG NOVCA KOJE OBAVLJAJU OVLAŠTENE OSOBE…
te aj kune
TEČAJ KUNE

FORMIRA SE SLOBODNO NA DEVIZNOM TRŽIŠTU…..

OBJAVLJUJU SE SVAKODNEVNO I PRIMJENJUJU SE NASVE TRANSAKCIJE S INOZEMSTVOM KAO I NA ONE U ZEMLJI

slide32
PRI TOM SE U NEPOSREDNOJ KUPOPRODAJI DEVIZA IZMEĐUOVLAŠTENIH BANAKA PRIMJENJUJU UGOVORENITEČAJEVI…

VRSTE TEČAJEVA: KUPOVNI PRODAJNI I SREDNJI…

p latni promet s inozemstvom
PLATNI PROMET S INOZEMSTVOM
  • OPĆENITO…
  • SUDIONICI…
slide34
SREDSTVA PLATNOG PROMETA JESU:
  • KONVERTIBILNE DEVIZE
  • KUNE,
  • NETRANSFERABILNE DEVIZE,
  • EFEKTIVNI STRANI NOVAC,
  • PREMA PLATNIM SPORAZUMIMA RH I DRUGE ZEMLJE
  • ROBE….
u osnovi postoje dvije vrste pla anja
U OSNOVI POSTOJE DVIJE VRSTE PLAĆANJA:
  • gotovinsko i
  • plaćanje na kredit..
gotovinsko koristimo u slu ajevima
GOTOVINSKO KORISTIMO U SLUČAJEVIMA
  • poslova manjeg opsega
  • … manjih vrijednosti
  • jednokratnih isporuka, itd.
pla anje na kredit
PLAĆANJE NA KREDIT

koristimo u suprotnim slučajevima…

… zapravo, plaćanje na kredit je stvar konkurentske prednosti…

u odnosu na tijek posla pla anje mo e biti
U ODNOSU NA TIJEK POSLA, PLAĆANJE MOŽE BITI:
  • prije isporuke
  • tijekom isporuke
  • nakon isporuke
  • kombinirano…
naj e i instrumenti pla anja jesu
NAJČEŠĆI INSTRUMENTI PLAĆANJA JESU
  • DOKUMENTARNI AKREDITIV
  • BANKOVNA DOZNAKA
  • DOKUMENTARNA NAPLATA – ROBNI INKASO
  • TRGOVAČKO KREDITNO PISMO
  • ČEKOVI
  • MJENICA
d okumentarni akreditiv the letter of credit l c
DOKUMENTARNI AKREDITIV (The Letter of Credit - L/C)

…instrument plaćanja kojim nalogodavac preko akreditivne banke stavlja na raspolaganje korisniku određeni iznos deviza koje on može naplatiti tek pošto ispuni određene uvjete…

osnovni s udionici u pla anju akreditivima jesu
Osnovni sudionici u plaćanju akreditivima jesu
  • nalogodavac(Applicant for the Letter of Credit),
  • akreditivna banka (The Issuing bank);
  • korisnik(The Beneficiary),
  • imenovana banka(The Nominated Bank)
shema otvaranja akreditiva
Shema otvaranja akreditiva

NALOGODAVAC

KORISNIK

AKREDITIVNA BANKA

POTVRĐUJUĆABANKA

shema kori tenja akreditiva
Shema korištenja akreditiva

NALOGODAVATELJ

KORISNIK

AKREDITIVNA

BANKA

POTVRĐUJUĆA

BANKA

akreditivni uvjeti jesu
Akreditivni uvjeti jesu:
  • osobe
  • dokumenti
  • rokovi
akreditivni dokumenti jesu
Akreditivni dokumenti jesu
  • robni dokumenti,
  • dokumenti o otpremi robe,
  • dokumenti o osiguranju,
  • ostali dokumenti…
razlikujemo akreditiv e
Razlikujemo akreditive
  • po viđenju(by sight payment),
  • uz odgođeno plaćanje (by deferred payment),
  • s akceptom mjenice(by Acceptance)
  • s isplatom mjenice ili dokumenata (by negotiation
prema odnos u akreditivne banke i korisnika razlikujemo
Prema odnosu akreditivne banke i korisnika razlikujemo:
  • opozive i neopozive
  • potvrđene i nepotvrđene
  • prenosive i neprenosive
  • obnovljive i neobnovljive
  • s crvenom ili zelenom klauzulom
  • podakreditive…
bankovna doznaka
BANKOVNA DOZNAKA

je nalog komitenta (uvoznika, dužnika) banci da, na teret njegovih sredstava, isplati stranoj osobi (dobavljaču, vjerovniku) navedeni

iznos deviza

naj e e se koristi z a
Najčešće se koristi za
  • PLAĆANJA MANJIH IZNOSA
  • ZA PLAĆANJE UNAPRIJED
  • ZA PLAĆANJE AVANSA
  • ZA OTPLATU ANUITETA TE
  • ZA NEROBNA PLAĆANJA …
razlikujemo
Razlikujemo..
  • NOSTRO (NAŠA)
  • LORO (NJIHOVA)
  • ROBNE i NEROBNE
  • UVJETNE i BEZUVJETNE
dokumentarna naplata robni inkaso
DOKUMENTARNA NAPLATA – ROBNI INKASO

je instrument plaćanja kod kojeg izvoznik, odmah po otpremi robe, izdaje inkaso nalog koji, zajedno s otpremnim i drugim dokumentima, upućuje svojoj banci sa zahtjevom da ona sama ili uz pomoć svoga korespodenta naplati otpremljenu robu od kupca …

osnovni oblici robnog inkasa
Osnovni oblici robnog inkasa
  • DOKUMENTI UZ PLAĆANJE - (D/P-documents against payment),
  • DOKUMENTI UZ AKCEPTIRANJE - (D/A –documents againstacceptance)
  • DOKUMENTI UZ BANKOVNO JAMSTVO…..
shema robnog inkasa
Shema robnog inkasa

NALOGODAVATELJ

KORISNIK

INKASO

BANKA

BANKA

REMITENT

sudionici u tijeku dokumentarne naplate jesu
Sudionici u tijeku dokumentarne naplate jesu:
  • NALOGODAVAC (PRODAVATELJ)
  • DOSTAVNA BANKA (BANKA REMITENT,
  • NAPLATNA BANKA (INKASO BANKA)
  • PREZENTIRAJUĆA BANKA i
  • TRASAT (KUPAC
ekovi
ČEKOVI

su vrijednosni papiri u kojima izdavatelj (trasant) nalaže trasatu (najčešće banci) da korisniku čeka (remitentu), ili osobi na koju ga on prenese, isplati svotu navedenu na čeku

osobine eka su
osobine čeka su
  • mora biti u pisanom obliku,
  • mora sadržavati sve bitne sastojke
  • prezentacijski je papir..
  • čekovna je obveza fiksna
  • dužnikova je obveza apstraktna..
  • čekovni dužnici odgovaraju solidarno,
  • čekovna je obveza samostalna …
naj e i oblici su
Najčešći oblici su
  • bankovni
  • dokumentarni
  • osobni (nebankovni)
  • putni(čki)
  • euročekovi, itd.
mjenice
Mjenice

su vrijednosni papiri izdani u propisanom obliku i kojima se izdavatelj (trasant) obvezuje kako će osobi navedenoj na mjenici, ili onoj na koju se mjenica prenese, na navedeni dan isplatiti navedeni iznos…..

razlikujemo1
Razlikujemo
  • vlastite i
  • trasirane mjenice

vlastitom mjenicom izdavatelj (trasat) se obvezuje isplatiti mjenični remitentu ili nekome drugom po njegovoj naredbi…

trasiranom mjenicom trasant nalaže trasatu da isplati mjenični iznos remitentu ili osobi po njegovoj naredbi..

slide61
Mjenica je ipak svojevrsno obećanje obećanje plaćanja…odatle i institut avala….

U međunarodnom se poslovanju pojavljuje u akceptom i negocijacijskom akreditivu i kao instrument osiguranja plaćanjau kreditima…

ad