Poduzetni tvo i poduzetnik kroz razli ite znanstvene discipline
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 25

Poduzetništvo i poduzetnik kroz različite znanstvene discipline PowerPoint PPT Presentation


  • 158 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Poduzetništvo i poduzetnik kroz različite znanstvene discipline. Ekonomski fakultet u Osijeku Akad. godina 2011./2012. Teorijske koncepcije poduzetništva. Tri metodološka pristupa:

Download Presentation

Poduzetništvo i poduzetnik kroz različite znanstvene discipline

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Poduzetni tvo i poduzetnik kroz razli ite znanstvene discipline

Poduzetništvo i poduzetnik kroz različite znanstvene discipline

Ekonomski fakultet u Osijeku

Akad. godina 2011./2012.


Teorijske koncepcije poduzetni tva

Teorijske koncepcije poduzetništva

  • Tri metodološka pristupa:

    • Personalno-psihološka škola predstavlja poduzetništvo kao djelatnost ljudi s posebnim psihološkim svojstvima, tzv. generičko poduzetništvo.

    • Neoklasična ekonomska teorija prikazuje poduzetništvo kao djelatnost ljudi u kojoj se postojeća proizvodna matrica optimalno koristi te se kroz nju maksimizira profit.

    • Socio-kulturni pristuptretira poduzetništvo kao ekonomsku djelatnost koja u okviru socio-kulturnih institucija efektivno koristi društvene i ekonomske potencijale.


Kritike pojedinih pristupa

Kritike pojedinih pristupa:

  • Psihološka analiza nije uspjela ponuditi vjerodostojne empirijske dokaze o različitim sposobnostima ljudi za poduzetništvo. Studije psihološko-personalnog pristupa doprinijele su diskusiji o tzv. poduzetničkim atributima i dopustile da se u obzir uzimaju različite karakteristike poduzetnika, ali su otkrile vrlo malo koliko su poduzetnici učinkoviti i da li njihove poduzetničke osobine zapravo pridonose poslovnom uspjehu ili ne.

  • Neoklasična teorija bazira svoje znanstvene premise na racionalnom ponašanju i informiranosti o tržišnim procesima i kao takva isključuje neizvjesnostkoja je po mnogim ekonomistima i istraživačima jedan od neizostavnih elemenata poduzetništva.

  • Socio-kulturni pristup također je ograničen. Mnogi su prepoznali važnost socijalnog konteksta kod poduzetničkog procesa, no premise su im kritizirane jer su naglasak stavljale na kontekstualne varijable, a ne kako ih poduzetnici prezentiraju i kako se na temelju njih ponašaju.


Poduzetni tvo kao dinami na kategorija

Poduzetništvo kao dinamična kategorija

Poduzetništvo je imalo različito značenje u pojedinim razdobljima

razvitka tržišne ekonomije:

Prvo razdoblje: liberalna faza kapitalističkog razvitka

  • Aktivna uloga poduzetnika

    Drugo razdoblje: masovna industrijska proizvodnja

  • Pasivna uloga poduzetnika; aktivna managera

    Treće razdoblje: ponovno oživljavanje svih atributa tržišne ekonomije

  • Proaktivna uloga poduzetnika; poduzetnički management


Semanti ki razvoj pojma poduzetni tvo

Semantički razvoj pojma poduzetništvo

  • Prvotno značenje poduzetništva veže se već u 12. stoljeću uz francuski glagol “entreprender” - nešto činiti, poduzimati.

  • Poduzetnici su avanturisti, osvajači, te ‘poduzimači’ značajnih pothvata i rizika; u 14. st. pojam se proširio na izvršitelje velikih proizvodnih/stvaralačkih projekata – npr. arhitektonska djela poput dvoraca ili utvrda, javnih zgrada, katedrala i slično.

  • Svi se ovi pojmovi odnose na funkcije i kvalitete koje u sebi nose uzbudljiva, do tada nepoznata iskustva, vlastite rizike i izvršenje određenih zadatka koje su vlastodršci nalagali.


Poduzetni tvo i poduzetnik kroz razli ite znanstvene discipline1

Poduzetništvo i poduzetnik kroz različite znanstvene discipline

I. Ekonomski pristup:

  • Srž ekonomskog predmnijevanja poduzetništva jest potraga za mogućnošću, šansom.

  • Ekonomisti poduzetnika lociraju u turbulentna, promjenjiva i ekonomski vrlo zahtjevna okruženja gdje ga onda prikazuju kao destruktivnog kreativca koji nužnost pretvara u vrijednost, a okolnosti u prilike.

  • Različito poimanje poduzetnika/poduzetništva: klasici, neoklasici, moderni teoretičari...


Richard cantillon

Richard Cantillon

“…Svi drugi su poduzetnici, bilo da otvore posao s kapitalom da vode svoje poduzeće, bilo da su poduzetnici sa svojim vlastitim radom bez ikakvog kapitala, te se može smatrati da žive u neizvjesnosti. Čak i prosjaci i lopovi su poduzetnici ove kategorije.”

R. Cantillon

  • U djelu “Opća rasprava o prirodi trgovine” slijedi fiziokratsku liniju podjele društva u klase: nezavisna klasa koju čine vladari i zemljoposjednici te zavisna klasa koja se sastoji od radne snage i poduzetnika.

  • Prvi koji je poduzetništvo i poduzetnika opisao ekonomskim pojmovima:

    • Poduzetnik je osoba koja kupuje po poznatim cijenama da bi prodao po onima koje će se tek formirati na tržištu; snosi riziksvog pothvata koji je veći što je veća neizvjesnostu pogledu budućih poslovnih prigoda


Joseph a schumpeter

Joseph A. Schumpeter

  • Otac koncepta poduzetništva: u “Teoriji ekonomskog razvitka” (1951.) veže poduzetništvo uz dinamiku, promjene i inovaciju iz čega se dalje razvija ideja o važnosti poduzetnika u objašnjavanju ekonomskog razvitka.

  • Čuvena Schumpeterova oksimoronska definicija poduzetnika kao “kreativnog destruktora” koji dok razara staro, stvara nešto novo i na taj način potiče ekonomski razvitak:

    • normalne promjene u gospodarstvu ne potiču od želja kupaca već proizvođača koji nudeći nove proizvode induciraju potražnju potrošača za njima

  • Srž Schumpeterovog ekonomskog razvitka: Razvitak je u definiran kao provođenje novih kombinacija.


Poduzetni tvo i poduzetnik kroz razli ite znanstvene discipline

  • Nove kombinacije nisu rezultat kontinuiranih, postupnih promjena, već se moraju dogoditi spontano i diskontinuirano:

    • uvođenje novog proizvoda/kvalitete proizvoda;

    • uvođenje nove metode proizvodnje,

    • otvaranje novog tržišta,

    • osvajanje novih izvora sirovina ili poluproizvoda,

    • provođenje nove organizacije u bilo kojoj industriji.

  • Svatko tko ima (dodijeljenu ili inu) moć i/ili sposobnost uočavati i iskorištavati nove mogućnosti koje se javljaju u poslovnoj domeni, tko može tradicionalni način iskorištavanja nacionalnih resursa zamijeniti novim kombinacijama, je poduzetnik.

  • Uloga poduzetnika u društvu: destruktivni kreator + još jedna značajna funkcija – liderstvo:

    • Poduzetnik se prirodno izdvaja kao lider onda kada se pojave nove mogućnosti.

    • Na poduzetniku leži zadatak da teoretska znanja o novim mogućnostima primjeni po prvi put u praksi.


Poduzetni tvo i poduzetnik kroz razli ite znanstvene discipline

  • Tri druge kategorije motiva koje dominiraju željom za poduzetničkim statusom:

    • san i želja ostvariti svoje vlastito carstvo;

    • želja za osvajanjem: želja za dokazivanjem vlastite superiornosti, želja za uspjehom radi samog uspjeha a ne njegovih plodova;

    • sreća stvaranja, realiziranja stvari i situacija ili jednostavno korištenje vlastite energije i ingenioznosti.

    • Iako je financijski dobitak izraz poduzetničkog uspjeha, iz šumpeterovog portreta poduzetnika da se zaključiti da je on dio, ali ne ultimativni, njegova ekonomskog cilja.


Frank h knight

Frank H. Knight

  • Jedan od osnivača tzv. čikaške škole postavlja svoj vlastiti koncept o poduzetniku: Poduzetnik je osoba koja spremno preuzima rizik i ostvaruje profit.

  • Srž njegove definicije poduzetničke funkcije je naglasak na postojanju i važnosti rizika i neizvjesnosti:

    • rizikje nesigurnost o budućnosti koji se može mjeriti s određenom vjerojatnošću i zbog toga se od njega može do neke mjere i osigurati; neizvjesnostse ne može predvidjeti ni jednom od distribucija vjerojatnosti i zbog toga se ne može ni izmjeriti niti od nje osigurati.

    • Poduzetnik je inovator i lider, ali i nositelj rizika.

  • U svom radu “Rizik, neizvjesnost i profit”argumentira tezu da je poduzetništvo rezultat neizvjesne okoline:

    • Samo se u onom gospodarstvu u kojemu vlada neizvjesnost javlja potreba za odlučivanjem i poduzetnikom.


Poduzetni tvo i poduzetnik kroz razli ite znanstvene discipline

  • Menadžer postaje poduzetnikom kad se njegov sud temelji na mogućim pogreškama za čije je ispravljanje sam nadležan, što uključuje:

    • znanje i sposobnost donošenja prave odluke

    • sposobnost predviđanja budućnosti

    • superiorne menadžerske sposobnosti

    • povjerenje.

  • Poduzetnički se prihod sastoji od dva dijela: plaće za njegove/njezine sposobnosti i plaće za preuzimanje rizika

  • Poduzetnici postoje u svim vrstama organizacija, čak i velikim;

    • najbolji poduzetnici svojim sposobnostima i aktivnom konkurencijom „zasjedaju“ na vrh takvih poduzeća

  • Izbor između samozapošljavanja i rada za drugoga temelji se na visini nadnice; poduzetnik će odabrati samostalan posao ako mu nosi veću zaradu


Wiliam j baumol

Wiliam J. Baumol

  • U nastojanjima da prezentira poduzetnika, Baumol naglašava da je vrlo važno uvidjeti distinkciju između poduzetničke i managerske funkcije:

    • Manager je pojedinca koji nadgleda efikasnost kontinuiranog procesa. Njegov je zadatak vidjeti da su raspoloživi procesi i tehnologije kombinirane u proporcijama adekvatnim za trenutnu razinu outputa i za buduću razinu outputa koja se već predviđa. On se brine kako se s inputima ne bi razbacivalo, da se rasporedi i ugovori poštivaju, određuje rutinske cijene i najavljuje odluke o raspodjeli troškova, itd.

    • Poduzetnik (bez obzira da li se on pojavljuje ili ne u ulozi managera) ima drugačiju funkciju. Njegov je posao locirati nove ideje i pokrenuti ih. Mora predvoditi, čak i inspirirati; ne smije dopustiti da se stvari pretvore u rutinu i za njega današnja praksa nikako nije dovoljno dobra za sutra. Ukratko, on je šumpeterijanski inovator i nešto više.


Poduzetni tvo i poduzetnik kroz razli ite znanstvene discipline

  • Baumol nije pobornik eksplicitne definicije poduzetnika:

    Poduzetnika naziva “bilo kojim članom gospodarstva čije su aktivnosti na neki način nove i koje zahtijevaju imaginaciju, smjelost, kreativnost, vodstvo, upornost i predanost u potrazi za bogatstvom, moći i pozicijom iako ne nužno ovim redoslijedom.”

  • Baumol poduzetniku priznaje značajno mjesto u procesu ekonomskog razvitka, no isto tako tvrdi da poduzetništvo može biti dvostruki mač:

    • Uključivanje poduzetništva u bilo koju domenu ljudskog ponašanja zahtijeva promišljanje o implikacijama;

    • Poduzetništvo se ne može koristiti kao apsolutni sinonim za vrlinu.


Poduzetni tvo i poduzetnik kroz razli ite znanstvene discipline

Nekoliko oblika poduzetništva koji se mogu pojaviti u gospodarstvu:

  • Osnivanje poduzeća i management – poduzetnik se definira kao organizator ili efektivni upravitelj jednog poduzeća.

  • Inovacijsko poduzetništvo – poduzetnik je svatko tko se angažira u inovativnim aktivnostima gdje se inovativnost definira kao proces koji do tada neutemeljenu ideju pretvara u funkcionirajući i ekonomski oživotvorenu operaciju.

  • Imitacijsko poduzetništvo – poduzetnik-imitator označava osobu koja je zaposlena transferom tehnologije ili nekih drugih inovacijskih ideja/procedura s jedne geografske lokacije na drugu.

    Kao njihove potkategorije pojavljuju se slijedeći oblici:

  • Neproduktivno poduzetništvo – ponekad poduzetnička aktivnost može biti inovativna, a da ne pridonosi realnom gospodarskom outputu ili čak ograničava rast.

  • Poduzetništvo potraživanja rente – ovaj se koncept poduzetništva veže uz bilo koju aktivnost koja ima za namjeru pribavljanje monopolskog profita ili ekonomske rente koja je trenutno ili potencijalno prisutna u gospodarstvu.


Ii bihevioristi ki koncepti poduzetni tva

II. Bihevioristički koncepti poduzetništva

  • Poduzetnik se predstavlja putem funkcija pri čemu se ne vodi računa da su one refleksija kompleksnog ponašanja poduzetnika u danom vremenu i prostoru.

  • Zbog svojih tradicionalnih zahtjeva da se u ekonomske modele uključuju samo oni elementi koji su podložni kvantitativnom izričaju, analiziranju i dokazivanju, psihološki i sociološki elementi su zanemareni.

  • Upravo zbog toga se razvila nužnost da se polju poduzetništva pristupi s aspekata drugih teorija, prvenstveno biheviorističkih, ne bi li one nadopunile praznine ekonomskih koncepata o poduzetništvu.

  • Bihevioristi-psiholozi svoju pažnju usmjeravaju na uspostavljanju veze između poduzetništva i stupnja motivacije, osobnih karakteristika i spremnosti na inicijativu u okviru ekonomskih aktivnosti.


David mcclleland

David McClleland

  • Napravio jednu od najpoznatijih ranih psiholoških studija o poduzetništvu:

    • posebno se fokusirao na varijable motivacije koje utječu na ponudu poduzetništva (supply of entrepreneurship);

    • pojedinci s visokom potrebom za uspjehom (n-Ach) karakteriziraju se kao osobe koje su sklonije biti odgovornima za rješavanje problema i postavljanje ciljeva koje postižu vlastitim naporima, kao i one koje imaju jaku želju da dobiju direktan odgovor o uspjehu vlastitog zadatka.

  • Poznata je McClellandova hipoteza da će poduzetnici imati visoki n-Ach zato što se čini da posjeduju jednake osobine:

    • na primjer, ponuda poduzetništva ovisi o psihičkim potrebama pojedinaca za uspjehom prije negoli o njihovoj želji za novcem; poduzetnici imaju veće zadovoljstvo od pronalaženja rješenja problema negoli novca iako monetarna nagrada i dalje ostaje simbolom nečijeg uspjeha.

  • Odgoj i obrazovanje djece smatra ključnima u razvijanju visokog n-Ach, a kroz to i razvoju poduzetništva:

    • razumno visoki standardi izvrsnosti, samoincijativa kod obrazovanja i usavršavanja, majčina toplina i mala dominacija očeva;

    • ponašanje djece i roditelja prvenstveno ovisi o roditeljskim religijskim i ideološkim vrijednostima.


Poduzetni tvo i poduzetnik kroz razli ite znanstvene discipline

Rotter (1966.)lokus kontrole definira kao raspon shvaćanja pojedinaca do koje mjere su rezultati događaja pod ili izvan njihove kontrole:

  • Pojedinci koji smatraju da su rezultati izvan domašaja njihove kontrole imaju tendenciju k pasivnim i reakcijskim strategijama jer vjeruju da ishodi odluka ovise o sudbini, vjeri i sreći. Oni koji imaju osjećaj o lokusu kontrole vjeruju da su tvorci vlastite sudbine i prema ovoj teoriji najčešće će i postati poduzetnici;

    Brockhaus (1982.) tretira interni lokus kontrole kao kriterij razlikovanja uspješnih od neuspješnih poduzetnika:

  • uspjeh predstavlja relativni koncept i kao takav se u različitim kontekstima može različito mjeriti. Ako se uspjeh mjeri u odnosu na ispunjenje ciljeva određenog poduzetnika, onda se samozaposlenje može kategorizirati kao uspjeh ako osigurava kontinuirani zadovoljavajući standard života;

  • postoje tri kategorije koje utječu ili motiviraju poduzetništvo:

    • psihološke karakteristike – potreba za postignućem, lokus kontrole i osobne vrijednosti; prošla iskustva – nezadovoljstvo s prethodnim zaposlenjem, utjecaji mentora; osobne karakteristike – starost, razina obrazovanja, itd.


Iii sociolo ki pristup

III. Sociološki pristup

  • Sociološki orijentirani autori tvrde da je pojmom i fenomenom poduzetništva nemoguće ovladati ako se na poduzetnika ne gleda kroz prizmu sociološkog okruženja u kojem egzistiraju:

    • Ne uključiti sociološke pretpostavke u model poduzetništva značilo bi na poduzetnika gledati kao na slučajno odabranog predstavnika ljudske vrste, a unaprijed se zna da je on predstavnik određene grupe ljudi svog socio-kulturnog okruženja.

  • Ovu ideju posebno podržavaju antropolozi koji problematici poduzetništva pristupaju kroz sociološke i kulturalne promjene sredine iz koje poduzetnici dolaze:

    • Iako ne postoji teorijski razlog zašto inovacije ne bi bile uvjetovane samo jedinstvenim karakterom poduzetnika, praktično se pokazalo da jednako važnu ulogu igraju egzogeni čimbenici.

    • Na primjer, poduzetnici u jednom društvu konceptualizirat će i koristiti nove stvari dok druga društva, gdje su te novine jednako dostupne, ne moraju biti svjesna da one uopće postoje.


Max weber

Max Weber

  • U svom čuvenom djelu “Protestantska etika” povlači paralelu između uzdizanja kapitalizma i protestantske etike kao opozicije srednjovjekovnog katoličkog "Zeitgeista".

  • Po njemu, akumulacija kapitala i proizvodnja zahtijevaju specijalni duh koji lidere kapitalizma, odnosno poduzetnike, usmjerava k materijalnom i emocionalnom asketizmu, odnosno intenzitetu, racionalnosti i ekonomičnosti.

  • Weber zagovara da religijska motivacija, poput kalvinističke i/ili protestantske, jedina odgovara zahtjevima kapitalizma:

    • Kao potporu svojoj tezi nudi primjer protestantskih zemalja u kojima je kapitalizam cvjetao dok zemlje drugačije religijske orijentacije nisu imale neophodni duh;

      • Teološke doktrine kalvinizma imaju izravne posljedice na to kako se ljudi trebaju ponašati u svakodnevnim poslovima.

      • One potiču pojedince da stvaraju opipljive znakove da su bili izabrani od Boga za spas od prokletstva (tzv. doktrina predestinacije).

  • Pojavljivanje poduzetništva stavlja se u funkcionalnu vezu egzogenih religioznih i društvenih vrijednosti.


Poduzetni tvo i poduzetnik kroz razli ite znanstvene discipline

Reynolds (1991.) također polazi od tipične sociološke premise da je poduzetnik skup karakteristika koje ga opisuju kao socijalno biće, a kao takav proizvod je svoje okoline.

Vesper (1980.) vjeruje da postoji nepregledni niz socio-čimbenika koji bitno utječu na poduzetništvo od kojih posebice izdvaja očekivanja djece i roditelja (Pigmalionov učinak), društvene devijacije, rat i invazije, migracije, stavove prema inovacijama, bogatstvu i klasnoj razlici vezanoj uz rad, itd.


Koncepti promi ljanja poduzetni tva sa eto

Koncepti promišljanja poduzetništva: sažeto

  • Četiri moguća koncepta promišljanja:

    • poduzetnik kao individualni subjekt na tržištu,

    • poduzetnički duh kao način ponašanja na tržištu,

    • poduzetništvo kao kombinacija subjekta i ponašanja na tržištu,

    • poduzetnički proces i događaj kao kombinacije vremenske dimenzije i ponašanja na tržištu.


Srodni pojmovi korporacijsko poduzetni tvo

Srodni pojmovi: korporacijsko poduzetništvo

  • Pojam korporacijskog poduzetništva (tzv. intrapreneurship) prvi put uvodi Gifford Pinchot (1980-ih) aludirajući na slamanje ponašanja hijerarhijsko-organizacijske prirode: “Brojne, male grupe korporacijskih poduzetnika međusobno surađuju na način prekompleksan i sinergijski da bi se mogli planirati odozgo.”

  • Korporacijsko poduzetništvo je proces organizacijskog obnavljanja koji obuhvaća dvije međusobno različite, ali povezane dimenzije:

    • strateški naglasak na kreiranje novog proizvoda, procesa, tehnoloških i administrativnih inovacija;

    • aktivnosti s kojima se povećava konkurentska sposobnost poduzeća i sposobnost preuzimanja rizika.


Poduzetni tvo kao dru tveni fenomen

Poduzetništvo kao društveni fenomen

  • Otvorena pitanja:

    • Srž poduzetništva: ishod ili ponašanje?

    • Kriteriji: stvaranje bogatstva ili stvaranje vrijednosti?

  • Austrijska ekonomska škola (npr. Kirzner) o ulozi poduzetništva u društvu:

    • Poduzetništvo se sastoji od konkurentskog ponašanja koje pokreće tržišne procese (prema učinkovitijem korištenju resursa).

Poduzetništvo čini razliku na tržištu!


Poduzetni tvo i poduzetnik kroz razli ite znanstvene discipline

Poduzetništvo kao fenomen društva predstavlja uvođenje novih ekonomskih aktivnosti koje dovode do promjene na tržištu.

Tržišta

Novo

Staro

  • Nova ponuda:

  • Proizvod / usluga

  • Konkurent

  • Odnos cijena / vrijednost

I

  • Organizacijska promjena:

  • Akvizicije

  • Interna reorganizacija

  • Spin off / otkup

II

Novo

Poduzeća

  • Ekspanzija geografskog

  • tržišta

  • internacionalizacija

IV

  • Uobičajeno poslovanje

  • Poznati proizvod za poznate kupce

  • Ne-poduzetnički rast:

  • Promjena opsega proizvodnje

III

Staro


  • Login