Poduzetni tvo i poduzetnik kroz razli ite znanstvene discipline
Download
1 / 25

Poduzetništvo i poduzetnik kroz različite znanstvene discipline - PowerPoint PPT Presentation


  • 234 Views
  • Uploaded on

Poduzetništvo i poduzetnik kroz različite znanstvene discipline. Ekonomski fakultet u Osijeku Akad. godina 2011./2012. Teorijske koncepcije poduzetništva. Tri metodološka pristupa:

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about ' Poduzetništvo i poduzetnik kroz različite znanstvene discipline ' - raina


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
Poduzetni tvo i poduzetnik kroz razli ite znanstvene discipline

Poduzetništvo i poduzetnik kroz različite znanstvene discipline

Ekonomski fakultet u Osijeku

Akad. godina 2011./2012.


Teorijske koncepcije poduzetni tva
Teorijske koncepcije poduzetništva

  • Tri metodološka pristupa:

    • Personalno-psihološka škola predstavlja poduzetništvo kao djelatnost ljudi s posebnim psihološkim svojstvima, tzv. generičko poduzetništvo.

    • Neoklasična ekonomska teorija prikazuje poduzetništvo kao djelatnost ljudi u kojoj se postojeća proizvodna matrica optimalno koristi te se kroz nju maksimizira profit.

    • Socio-kulturni pristuptretira poduzetništvo kao ekonomsku djelatnost koja u okviru socio-kulturnih institucija efektivno koristi društvene i ekonomske potencijale.


Kritike pojedinih pristupa
Kritike pojedinih pristupa:

  • Psihološka analiza nije uspjela ponuditi vjerodostojne empirijske dokaze o različitim sposobnostima ljudi za poduzetništvo. Studije psihološko-personalnog pristupa doprinijele su diskusiji o tzv. poduzetničkim atributima i dopustile da se u obzir uzimaju različite karakteristike poduzetnika, ali su otkrile vrlo malo koliko su poduzetnici učinkoviti i da li njihove poduzetničke osobine zapravo pridonose poslovnom uspjehu ili ne.

  • Neoklasična teorija bazira svoje znanstvene premise na racionalnom ponašanju i informiranosti o tržišnim procesima i kao takva isključuje neizvjesnostkoja je po mnogim ekonomistima i istraživačima jedan od neizostavnih elemenata poduzetništva.

  • Socio-kulturni pristup također je ograničen. Mnogi su prepoznali važnost socijalnog konteksta kod poduzetničkog procesa, no premise su im kritizirane jer su naglasak stavljale na kontekstualne varijable, a ne kako ih poduzetnici prezentiraju i kako se na temelju njih ponašaju.


Poduzetni tvo kao dinami na kategorija
Poduzetništvo kao dinamična kategorija

Poduzetništvo je imalo različito značenje u pojedinim razdobljima

razvitka tržišne ekonomije:

Prvo razdoblje: liberalna faza kapitalističkog razvitka

  • Aktivna uloga poduzetnika

    Drugo razdoblje: masovna industrijska proizvodnja

  • Pasivna uloga poduzetnika; aktivna managera

    Treće razdoblje: ponovno oživljavanje svih atributa tržišne ekonomije

  • Proaktivna uloga poduzetnika; poduzetnički management


Semanti ki razvoj pojma poduzetni tvo
Semantički razvoj pojma poduzetništvo

  • Prvotno značenje poduzetništva veže se već u 12. stoljeću uz francuski glagol “entreprender” - nešto činiti, poduzimati.

  • Poduzetnici su avanturisti, osvajači, te ‘poduzimači’ značajnih pothvata i rizika; u 14. st. pojam se proširio na izvršitelje velikih proizvodnih/stvaralačkih projekata – npr. arhitektonska djela poput dvoraca ili utvrda, javnih zgrada, katedrala i slično.

  • Svi se ovi pojmovi odnose na funkcije i kvalitete koje u sebi nose uzbudljiva, do tada nepoznata iskustva, vlastite rizike i izvršenje određenih zadatka koje su vlastodršci nalagali.


Poduzetni tvo i poduzetnik kroz razli ite znanstvene discipline1
Poduzetništvo i poduzetnik kroz različite znanstvene discipline

I. Ekonomski pristup:

  • Srž ekonomskog predmnijevanja poduzetništva jest potraga za mogućnošću, šansom.

  • Ekonomisti poduzetnika lociraju u turbulentna, promjenjiva i ekonomski vrlo zahtjevna okruženja gdje ga onda prikazuju kao destruktivnog kreativca koji nužnost pretvara u vrijednost, a okolnosti u prilike.

  • Različito poimanje poduzetnika/poduzetništva: klasici, neoklasici, moderni teoretičari...


Richard cantillon
Richard Cantillon discipline

“…Svi drugi su poduzetnici, bilo da otvore posao s kapitalom da vode svoje poduzeće, bilo da su poduzetnici sa svojim vlastitim radom bez ikakvog kapitala, te se može smatrati da žive u neizvjesnosti. Čak i prosjaci i lopovi su poduzetnici ove kategorije.”

R. Cantillon

  • U djelu “Opća rasprava o prirodi trgovine” slijedi fiziokratsku liniju podjele društva u klase: nezavisna klasa koju čine vladari i zemljoposjednici te zavisna klasa koja se sastoji od radne snage i poduzetnika.

  • Prvi koji je poduzetništvo i poduzetnika opisao ekonomskim pojmovima:

    • Poduzetnik je osoba koja kupuje po poznatim cijenama da bi prodao po onima koje će se tek formirati na tržištu; snosi riziksvog pothvata koji je veći što je veća neizvjesnostu pogledu budućih poslovnih prigoda


Joseph a schumpeter
Joseph A. Schumpeter discipline

  • Otac koncepta poduzetništva: u “Teoriji ekonomskog razvitka” (1951.) veže poduzetništvo uz dinamiku, promjene i inovaciju iz čega se dalje razvija ideja o važnosti poduzetnika u objašnjavanju ekonomskog razvitka.

  • Čuvena Schumpeterova oksimoronska definicija poduzetnika kao “kreativnog destruktora” koji dok razara staro, stvara nešto novo i na taj način potiče ekonomski razvitak:

    • normalne promjene u gospodarstvu ne potiču od želja kupaca već proizvođača koji nudeći nove proizvode induciraju potražnju potrošača za njima

  • Srž Schumpeterovog ekonomskog razvitka: Razvitak je u definiran kao provođenje novih kombinacija.


  • Nove kombinacije nisu rezultat kontinuiranih, postupnih promjena, već se moraju dogoditi spontano i diskontinuirano:

    • uvođenje novog proizvoda/kvalitete proizvoda;

    • uvođenje nove metode proizvodnje,

    • otvaranje novog tržišta,

    • osvajanje novih izvora sirovina ili poluproizvoda,

    • provođenje nove organizacije u bilo kojoj industriji.

  • Svatko tko ima (dodijeljenu ili inu) moć i/ili sposobnost uočavati i iskorištavati nove mogućnosti koje se javljaju u poslovnoj domeni, tko može tradicionalni način iskorištavanja nacionalnih resursa zamijeniti novim kombinacijama, je poduzetnik.

  • Uloga poduzetnika u društvu: destruktivni kreator + još jedna značajna funkcija – liderstvo:

    • Poduzetnik se prirodno izdvaja kao lider onda kada se pojave nove mogućnosti.

    • Na poduzetniku leži zadatak da teoretska znanja o novim mogućnostima primjeni po prvi put u praksi.


  • Tri druge kategorije motiva koje dominiraju željom za poduzetničkim statusom:

    • san i želja ostvariti svoje vlastito carstvo;

    • želja za osvajanjem: želja za dokazivanjem vlastite superiornosti, želja za uspjehom radi samog uspjeha a ne njegovih plodova;

    • sreća stvaranja, realiziranja stvari i situacija ili jednostavno korištenje vlastite energije i ingenioznosti.

    • Iako je financijski dobitak izraz poduzetničkog uspjeha, iz šumpeterovog portreta poduzetnika da se zaključiti da je on dio, ali ne ultimativni, njegova ekonomskog cilja.


Frank h knight
Frank H. Knight poduzetničkim statusom:

  • Jedan od osnivača tzv. čikaške škole postavlja svoj vlastiti koncept o poduzetniku: Poduzetnik je osoba koja spremno preuzima rizik i ostvaruje profit.

  • Srž njegove definicije poduzetničke funkcije je naglasak na postojanju i važnosti rizika i neizvjesnosti:

    • rizikje nesigurnost o budućnosti koji se može mjeriti s određenom vjerojatnošću i zbog toga se od njega može do neke mjere i osigurati; neizvjesnostse ne može predvidjeti ni jednom od distribucija vjerojatnosti i zbog toga se ne može ni izmjeriti niti od nje osigurati.

    • Poduzetnik je inovator i lider, ali i nositelj rizika.

  • U svom radu “Rizik, neizvjesnost i profit”argumentira tezu da je poduzetništvo rezultat neizvjesne okoline:

    • Samo se u onom gospodarstvu u kojemu vlada neizvjesnost javlja potreba za odlučivanjem i poduzetnikom.


  • Menadžer postaje poduzetnikom kad se njegov sud temelji na mogućim pogreškama za čije je ispravljanje sam nadležan, što uključuje:

    • znanje i sposobnost donošenja prave odluke

    • sposobnost predviđanja budućnosti

    • superiorne menadžerske sposobnosti

    • povjerenje.

  • Poduzetnički se prihod sastoji od dva dijela: plaće za njegove/njezine sposobnosti i plaće za preuzimanje rizika

  • Poduzetnici postoje u svim vrstama organizacija, čak i velikim;

    • najbolji poduzetnici svojim sposobnostima i aktivnom konkurencijom „zasjedaju“ na vrh takvih poduzeća

  • Izbor između samozapošljavanja i rada za drugoga temelji se na visini nadnice; poduzetnik će odabrati samostalan posao ako mu nosi veću zaradu


Wiliam j baumol
Wiliam J. Baumol mogućim pogreškama za čije je ispravljanje sam nadležan, što uključuje:

  • U nastojanjima da prezentira poduzetnika, Baumol naglašava da je vrlo važno uvidjeti distinkciju između poduzetničke i managerske funkcije:

    • Manager je pojedinca koji nadgleda efikasnost kontinuiranog procesa. Njegov je zadatak vidjeti da su raspoloživi procesi i tehnologije kombinirane u proporcijama adekvatnim za trenutnu razinu outputa i za buduću razinu outputa koja se već predviđa. On se brine kako se s inputima ne bi razbacivalo, da se rasporedi i ugovori poštivaju, određuje rutinske cijene i najavljuje odluke o raspodjeli troškova, itd.

    • Poduzetnik (bez obzira da li se on pojavljuje ili ne u ulozi managera) ima drugačiju funkciju. Njegov je posao locirati nove ideje i pokrenuti ih. Mora predvoditi, čak i inspirirati; ne smije dopustiti da se stvari pretvore u rutinu i za njega današnja praksa nikako nije dovoljno dobra za sutra. Ukratko, on je šumpeterijanski inovator i nešto više.


  • Baumol nije pobornik eksplicitne definicije poduzetnika: mogućim pogreškama za čije je ispravljanje sam nadležan, što uključuje:

    Poduzetnika naziva “bilo kojim članom gospodarstva čije su aktivnosti na neki način nove i koje zahtijevaju imaginaciju, smjelost, kreativnost, vodstvo, upornost i predanost u potrazi za bogatstvom, moći i pozicijom iako ne nužno ovim redoslijedom.”

  • Baumol poduzetniku priznaje značajno mjesto u procesu ekonomskog razvitka, no isto tako tvrdi da poduzetništvo može biti dvostruki mač:

    • Uključivanje poduzetništva u bilo koju domenu ljudskog ponašanja zahtijeva promišljanje o implikacijama;

    • Poduzetništvo se ne može koristiti kao apsolutni sinonim za vrlinu.


Nekoliko mogućim pogreškama za čije je ispravljanje sam nadležan, što uključuje: oblika poduzetništva koji se mogu pojaviti u gospodarstvu:

  • Osnivanje poduzeća i management – poduzetnik se definira kao organizator ili efektivni upravitelj jednog poduzeća.

  • Inovacijsko poduzetništvo – poduzetnik je svatko tko se angažira u inovativnim aktivnostima gdje se inovativnost definira kao proces koji do tada neutemeljenu ideju pretvara u funkcionirajući i ekonomski oživotvorenu operaciju.

  • Imitacijsko poduzetništvo – poduzetnik-imitator označava osobu koja je zaposlena transferom tehnologije ili nekih drugih inovacijskih ideja/procedura s jedne geografske lokacije na drugu.

    Kao njihove potkategorije pojavljuju se slijedeći oblici:

  • Neproduktivno poduzetništvo – ponekad poduzetnička aktivnost može biti inovativna, a da ne pridonosi realnom gospodarskom outputu ili čak ograničava rast.

  • Poduzetništvo potraživanja rente – ovaj se koncept poduzetništva veže uz bilo koju aktivnost koja ima za namjeru pribavljanje monopolskog profita ili ekonomske rente koja je trenutno ili potencijalno prisutna u gospodarstvu.


Ii bihevioristi ki koncepti poduzetni tva
II. Bihevioristički koncepti poduzetništva mogućim pogreškama za čije je ispravljanje sam nadležan, što uključuje:

  • Poduzetnik se predstavlja putem funkcija pri čemu se ne vodi računa da su one refleksija kompleksnog ponašanja poduzetnika u danom vremenu i prostoru.

  • Zbog svojih tradicionalnih zahtjeva da se u ekonomske modele uključuju samo oni elementi koji su podložni kvantitativnom izričaju, analiziranju i dokazivanju, psihološki i sociološki elementi su zanemareni.

  • Upravo zbog toga se razvila nužnost da se polju poduzetništva pristupi s aspekata drugih teorija, prvenstveno biheviorističkih, ne bi li one nadopunile praznine ekonomskih koncepata o poduzetništvu.

  • Bihevioristi-psiholozi svoju pažnju usmjeravaju na uspostavljanju veze između poduzetništva i stupnja motivacije, osobnih karakteristika i spremnosti na inicijativu u okviru ekonomskih aktivnosti.


David mcclleland
David McClleland mogućim pogreškama za čije je ispravljanje sam nadležan, što uključuje:

  • Napravio jednu od najpoznatijih ranih psiholoških studija o poduzetništvu:

    • posebno se fokusirao na varijable motivacije koje utječu na ponudu poduzetništva (supply of entrepreneurship);

    • pojedinci s visokom potrebom za uspjehom (n-Ach) karakteriziraju se kao osobe koje su sklonije biti odgovornima za rješavanje problema i postavljanje ciljeva koje postižu vlastitim naporima, kao i one koje imaju jaku želju da dobiju direktan odgovor o uspjehu vlastitog zadatka.

  • Poznata je McClellandova hipoteza da će poduzetnici imati visoki n-Ach zato što se čini da posjeduju jednake osobine:

    • na primjer, ponuda poduzetništva ovisi o psihičkim potrebama pojedinaca za uspjehom prije negoli o njihovoj želji za novcem; poduzetnici imaju veće zadovoljstvo od pronalaženja rješenja problema negoli novca iako monetarna nagrada i dalje ostaje simbolom nečijeg uspjeha.

  • Odgoj i obrazovanje djece smatra ključnima u razvijanju visokog n-Ach, a kroz to i razvoju poduzetništva:

    • razumno visoki standardi izvrsnosti, samoincijativa kod obrazovanja i usavršavanja, majčina toplina i mala dominacija očeva;

    • ponašanje djece i roditelja prvenstveno ovisi o roditeljskim religijskim i ideološkim vrijednostima.


Rotter (1966.) mogućim pogreškama za čije je ispravljanje sam nadležan, što uključuje: lokus kontrole definira kao raspon shvaćanja pojedinaca do koje mjere su rezultati događaja pod ili izvan njihove kontrole:

  • Pojedinci koji smatraju da su rezultati izvan domašaja njihove kontrole imaju tendenciju k pasivnim i reakcijskim strategijama jer vjeruju da ishodi odluka ovise o sudbini, vjeri i sreći. Oni koji imaju osjećaj o lokusu kontrole vjeruju da su tvorci vlastite sudbine i prema ovoj teoriji najčešće će i postati poduzetnici;

    Brockhaus (1982.) tretira interni lokus kontrole kao kriterij razlikovanja uspješnih od neuspješnih poduzetnika:

  • uspjeh predstavlja relativni koncept i kao takav se u različitim kontekstima može različito mjeriti. Ako se uspjeh mjeri u odnosu na ispunjenje ciljeva određenog poduzetnika, onda se samozaposlenje može kategorizirati kao uspjeh ako osigurava kontinuirani zadovoljavajući standard života;

  • postoje tri kategorije koje utječu ili motiviraju poduzetništvo:

    • psihološke karakteristike – potreba za postignućem, lokus kontrole i osobne vrijednosti; prošla iskustva – nezadovoljstvo s prethodnim zaposlenjem, utjecaji mentora; osobne karakteristike – starost, razina obrazovanja, itd.


Iii sociolo ki pristup
III. Sociološki pristup mogućim pogreškama za čije je ispravljanje sam nadležan, što uključuje:

  • Sociološki orijentirani autori tvrde da je pojmom i fenomenom poduzetništva nemoguće ovladati ako se na poduzetnika ne gleda kroz prizmu sociološkog okruženja u kojem egzistiraju:

    • Ne uključiti sociološke pretpostavke u model poduzetništva značilo bi na poduzetnika gledati kao na slučajno odabranog predstavnika ljudske vrste, a unaprijed se zna da je on predstavnik određene grupe ljudi svog socio-kulturnog okruženja.

  • Ovu ideju posebno podržavaju antropolozi koji problematici poduzetništva pristupaju kroz sociološke i kulturalne promjene sredine iz koje poduzetnici dolaze:

    • Iako ne postoji teorijski razlog zašto inovacije ne bi bile uvjetovane samo jedinstvenim karakterom poduzetnika, praktično se pokazalo da jednako važnu ulogu igraju egzogeni čimbenici.

    • Na primjer, poduzetnici u jednom društvu konceptualizirat će i koristiti nove stvari dok druga društva, gdje su te novine jednako dostupne, ne moraju biti svjesna da one uopće postoje.


Max weber
Max Weber mogućim pogreškama za čije je ispravljanje sam nadležan, što uključuje:

  • U svom čuvenom djelu “Protestantska etika” povlači paralelu između uzdizanja kapitalizma i protestantske etike kao opozicije srednjovjekovnog katoličkog "Zeitgeista".

  • Po njemu, akumulacija kapitala i proizvodnja zahtijevaju specijalni duh koji lidere kapitalizma, odnosno poduzetnike, usmjerava k materijalnom i emocionalnom asketizmu, odnosno intenzitetu, racionalnosti i ekonomičnosti.

  • Weber zagovara da religijska motivacija, poput kalvinističke i/ili protestantske, jedina odgovara zahtjevima kapitalizma:

    • Kao potporu svojoj tezi nudi primjer protestantskih zemalja u kojima je kapitalizam cvjetao dok zemlje drugačije religijske orijentacije nisu imale neophodni duh;

      • Teološke doktrine kalvinizma imaju izravne posljedice na to kako se ljudi trebaju ponašati u svakodnevnim poslovima.

      • One potiču pojedince da stvaraju opipljive znakove da su bili izabrani od Boga za spas od prokletstva (tzv. doktrina predestinacije).

  • Pojavljivanje poduzetništva stavlja se u funkcionalnu vezu egzogenih religioznih i društvenih vrijednosti.


Reynolds mogućim pogreškama za čije je ispravljanje sam nadležan, što uključuje: (1991.) također polazi od tipične sociološke premise da je poduzetnik skup karakteristika koje ga opisuju kao socijalno biće, a kao takav proizvod je svoje okoline.

Vesper (1980.) vjeruje da postoji nepregledni niz socio-čimbenika koji bitno utječu na poduzetništvo od kojih posebice izdvaja očekivanja djece i roditelja (Pigmalionov učinak), društvene devijacije, rat i invazije, migracije, stavove prema inovacijama, bogatstvu i klasnoj razlici vezanoj uz rad, itd.


Koncepti promi ljanja poduzetni tva sa eto
Koncepti promišljanja poduzetništva: mogućim pogreškama za čije je ispravljanje sam nadležan, što uključuje: sažeto

  • Četiri moguća koncepta promišljanja:

    • poduzetnik kao individualni subjekt na tržištu,

    • poduzetnički duh kao način ponašanja na tržištu,

    • poduzetništvo kao kombinacija subjekta i ponašanja na tržištu,

    • poduzetnički proces i događaj kao kombinacije vremenske dimenzije i ponašanja na tržištu.


Srodni pojmovi korporacijsko poduzetni tvo
Srodni pojmovi: mogućim pogreškama za čije je ispravljanje sam nadležan, što uključuje: korporacijsko poduzetništvo

  • Pojam korporacijskog poduzetništva (tzv. intrapreneurship) prvi put uvodi Gifford Pinchot (1980-ih) aludirajući na slamanje ponašanja hijerarhijsko-organizacijske prirode: “Brojne, male grupe korporacijskih poduzetnika međusobno surađuju na način prekompleksan i sinergijski da bi se mogli planirati odozgo.”

  • Korporacijsko poduzetništvo je proces organizacijskog obnavljanja koji obuhvaća dvije međusobno različite, ali povezane dimenzije:

    • strateški naglasak na kreiranje novog proizvoda, procesa, tehnoloških i administrativnih inovacija;

    • aktivnosti s kojima se povećava konkurentska sposobnost poduzeća i sposobnost preuzimanja rizika.


Poduzetni tvo kao dru tveni fenomen
Poduzetništvo kao društveni fenomen mogućim pogreškama za čije je ispravljanje sam nadležan, što uključuje:

  • Otvorena pitanja:

    • Srž poduzetništva: ishod ili ponašanje?

    • Kriteriji: stvaranje bogatstva ili stvaranje vrijednosti?

  • Austrijska ekonomska škola (npr. Kirzner) o ulozi poduzetništva u društvu:

    • Poduzetništvo se sastoji od konkurentskog ponašanja koje pokreće tržišne procese (prema učinkovitijem korištenju resursa).

Poduzetništvo čini razliku na tržištu!


Poduzetništvo kao fenomen društva predstavlja uvođenje mogućim pogreškama za čije je ispravljanje sam nadležan, što uključuje: novih ekonomskih aktivnosti koje dovode do promjene na tržištu.

Tržišta

Novo

Staro

  • Nova ponuda:

  • Proizvod / usluga

  • Konkurent

  • Odnos cijena / vrijednost

I

  • Organizacijska promjena:

  • Akvizicije

  • Interna reorganizacija

  • Spin off / otkup

II

Novo

Poduzeća

  • Ekspanzija geografskog

  • tržišta

  • internacionalizacija

IV

  • Uobičajeno poslovanje

  • Poznati proizvod za poznate kupce

  • Ne-poduzetnički rast:

  • Promjena opsega proizvodnje

III

Staro


ad