VRJEDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA SOCIOEMOCIONALNOM PODRUČJU skupni rad

1. VRJEDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA SOCIOEMOCIONALNOM PODRUČJU skupni rad

2. ocjenjivanje, vrjednovanje = procjenjivanje realizacije ciljeva nastave ! • kognitivno(akademsko) • socio-emocionalno(stavovi, uvjerenja, sustav vrijednosti, ponašanje) • psihomotoričko obrazovna postignuća Područja:ravnopravna

3. Što su socioemocionalne kompetencije? • osobine potrebne za uspješno funkcioniranje učenika i osoba u njegovom okruženju • (stavovi, uvjerenja, interesi, sustav vrijednosti, ...  ponašanje) • odnose se na: • način izvršavanja obaveza (odnos prema obavezama) • poštivanje pravila ponašanja i odnos prema drugima • sposobnost suradnje (ponašanje u grupi/skupini) • ciljevi nastave  nužno vrjednovanje

4. Opsjednutost akademskim postignućima • zapadna kultura (i naša) i škole opsjednute akademskom inteligencijom i postignućima u nastavi se zanemaruje emocionalna inteligencija • u tradicionalnim školama dominira vrjednovanje akademskog područja (kognitivno – pismeni i usmeni ispiti) • IQ djece porastao za 20 bodova u odnosu na početak 20. st. • djeca akademski sve inteligentnija, ali emocionalne i društvene sposobnosti iz generacije u generaciju su sve lošije

5. Važnost socioemocionalnih kompetencija • neakademska postignuća - jednakovrijedni ciljevi: 1) složenost proizvodnog procesa nužan rad u timudjecutreba osposobiti za suradnju • znanja, stavovi i uvjerenja međusobno povezani • za uspjeh u životu (odgovoran, ispunjen, uglavnom zadovoljan pojedinac) važnije su socioemocionalne kompetencije od kognitivnih

6. Kako se razvijaju socioemocionalne kompetencije? EI • najviše kroz skupinski rad i rad na projektima • i kroz “tradicionalne” oblike rada • kroz svakodnevnu komunikaciju • i rješavanje “malih” problema

7. Kako se vrjednuju socioemocionalna postignuća? PROMATRANJE i BILJEŽENJE PONAŠANJA najpogodnije tijekom rada u skupini dobro pripremljen  dovoljno vremena • što prije napraviti bilješke(zaborav) – instrumenti: • tablice • liste provjere • skale procjene • pomoćno sredstvo (olakšava posao) • vodič kroz promatranje • brzo i efikasno pravljenje upotrebljivih bilješki

8. TABLICE

9. TABLICE • sadržaj instrumenta se prilagođava potrebi grupe (ono što treba razvijati)

10.  Lista(popis ponašanja) instrument zajednostavno bilježenje rezultata promatranja • popis ponašanja koja se promatraju • uz svako ponašanje rubrika za stavljanje oznake(križić, kvačica)je li prisutno ili ne

11. Skala procjene • slična prethodnoj listi: popisana ponašanja koja se opažaju - kompetencije instrument za procjenu stupnja prisutnosti ponašanja • uz ponašanje stupnjevi u kojimamože bitiizraženo moguće finijepraćenje promjena !!!

12. Vježba 1Izrada instrumenta - operacionaliziranje • u malim skupinama • prije početka rada pročitati “PONAŠANJE U SKUPINI” iz Tablice za vrjednovanje sposobnosti za rad u skupini • 1. korak vrjednovanja: UPOZNAVANJE UČENIKA S KRITERIJIMA • prije početka rada

13. - početi sa “osnovnim” elementima (temeljne vještine)

14. - kad potpuno savladaju “osnove” – dodati nove elemente - postepeno usvajanje složenih kompetencija

15. - sažimanje nekoliko usvojenih kompetencija koje vjerojatno čine “cjelinu” – preglednost i pamtljivost elemenata

16. 4) Izabere se postupak ili tehnika mjerenja učinka • u odnosu na unaprijed utvrđeni ishod učenja(kompetenciju) • 5-15 min. promatra se funkcioniranje jednog djeteta • tijekom nast. sata: 1- 4 učenika (ovisno o vještini učitelja) • u poznatim situacijama u kojima je dijete opušteno • diskretno – dijete ne zna da je promatrano • da ne bi omeli proces učenja • “prirodno” (uobičajeno) ponašanje • voditi računa outjecaju na učenje i poučavanje Promatranje i bilježenje učestalosti ponašanja cilj vrjednovanja:POTAKNUTI NA KVALITETNIJI RAD(ako pristup negativno djeluje na motivaciju učenika, treba ga mijenjati)

17. Načini bilježenja • mogućnost nadoknade (učenje, navika ispravljanja grešaka, odgovornost)

19. brojka = učestalost

20. “Blaža verzija”

21. Ocjenjivanje/vrjednovanje postignuća – rad u skupini

22. Razlika grupe, skupine i tima • grupa: • više ljudi koji čine cjelinu ili djeluju kao cjelina (razredni odjel) • skupina: • skup osoba združenih zajedničkim ciljem(učenici koji zajedno izrađuju plakat) • tim: • skupina stručnjaka i specijalista okupljenih na nekom projektu ili zadatku (učenici koji zajedno izrađuju plakat, ali svatko ima svoj zadatak ovisno o kompetencijama) Vladimir Anić “RJEČNIK HRVATSKOG JEZIKA”

23. Komponente za vrjednovanje rada u skupiniono što se može vrjednovati(prema Klippert, 2001.) • skupni procesi • ponašanje svakog pojedinca tijekom rada (doprinos grupnom uratku, upornost, suradnja, poštivanje pravila ponašanja) • način predstavljanja • kvaliteta skupnog uratka • akademska postignuća • vrjednovanje svih komponenti složen proces  traži vrijeme i koncentraciju • ograničen kapacitet radne memorije • vještinu samovrjednovanja graditi korak po korak • - tijekom jednoga sata vrjednovati jednu komponentu (kad postanu vješti, više)

24. Koraci pri vrjednovanju 0) upoznavanje s kriterijima • prije skupinskog rada • moraju biti ispred učenika – usmjeravanje ponašanja • individualno ispunjavanje tablica/liste • vodi učenika kroz proces vrjednovanja • u uputi naglasiti važnost iskrenosti – informirati o cilju (bolji rad skupine) • uspoređivanje procjena unutar skupine • svi svoja zapažanja pročitaju ostalim članovima • rasprava o procjenama • sličnosti i razlike • obrazložiti svoju procjenu • donošenje zajedničkog vrijednosnog suda • plan za poboljšanje rada u skupini

25. Procjena sposobnosti predstavljanja • osobito poticajno određivanje prezentatora na kraju grupnog rada ždrijebom(znaju da postoji mogućnost da oni budu prezentatori  više se trudeu pripremi prezentacije) • pripremiti kriterije kvalitetnog predstavljanja ili skale procjene(ako se ne koriste obrasci, kriteriji trebaju biti “ispred” učenika)

26. Vrjednovanje skupnog uratka • moguća 3 načina • svi članovi istu ocjenu za rezultat zajedničkog rada • ovisi o kvaliteti rada svakog člana • odgojno djelovanje: potiče sve članove na maksimalan angažman i suradnju • svaki član svoju ocjenu • učenici ne doprinose podjednako zajedničkom uratku • svaki član dobije zajedničku i svoju ocjenu • najpoticajniji način

27. Abecednim redom unesiteimena svih članova skupine.

28. Najprije procijenitesvoje ponašanje tijekom rada. • Dobro razmislite kako ste se ponašali i procjenu izrazite ocjenom od 1 do 5 ovisno o tome koliko čestoste se ponašali na opisani način. • Ocjenu upišite u praznu rubriku uz opisano ponašanje u stupcu Vispod svoga imena(V=vlastita ocjena) .

29. Na isti način procijenite ponašanje ostalih članova svoje skupine. Ocjenu upišite u praznu rubriku uz opisano ponašanje u stupcu Čispod imena svakog člana(Č=članovi grupe) .

30. “JEDNOSTAVNIJA” VERZIJA • svi članovi skupine dobiju isti protokol • upišu svoje ime i imena ostalih članova skupine

31. vlasnik protokola upiše uz svako ponašanje “ocjenu” za sebe

32. JOŠ “JEDNOSTAVNIJA” VERZIJA • unaprijed odrediti 4 učenika(1 skupinu) • diskretno promatrati i napraviti odmah zabilješku • pred kraj sata pitati svakog učenika kako ocjenjuje svoje funkcioniranje komponentu po komponentu • reći svoju procjenu • u slučaju neslaganja tražiti obrazloženje i sam obrazložiti – pitati i ostale članove skupine (ili razred)

33. Zaključne ocjene za sposobnost rada u skupinimogući pristupi  unutar svakog predmeta • komponenta (rubrika)SPOSOBNOST SURADNJE • sastavni dio zaključne ocjene iz predmeta • 20% utječe na zaključnu ocjenu iz predmeta zajednička za sve predmete • posebna rubrika u svjedodžbi • na temelju usporedbe i rasprave predmetnih učitelja - daju zajedničku ocjenu

34. na kraju ocjena za cjelokupnu kompetenciju - ne “srednja ocjena” osim u slučaju neodlučnosti • ocjene nisu potpuno objektivne - češća vrjednovanja(najmanje2 u polugodištu)  manja subjektivnost 4