1 / 10

Korizma i Uskrs

Korizma i Uskrs. Ožujak – travanj 2010. Uvod u korizmeno vrijeme.

quanda
Download Presentation

Korizma i Uskrs

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Korizma i Uskrs Ožujak – travanj 2010.

  2. Uvod u korizmeno vrijeme • Prošla su tri najluđa dana u godini, a to su fašange. U utorak, posljednji dan fašanga, u 23 sata zvoni zvono naše crkve najavljujući dolazak korizme. Selo je utonulo u veliku tišinu u pripremu za naš najveći kršćanski blagdan Uskrs.

  3. Čista srijeda • Na Čistu sridu je veliki post i nemrs. U davna vremena domaćice su na Čistu sridu prale u lugu od pepela sve zdjele iz kojih se jelo i kuhalo. • Od Čiste sride do Uskrsa nije se mrsilo, niti su se održavale javne zabave di se sviralo, igralo i pjevalo.

  4. Zabave u korizmi • Sve su zabave u korizmi bile na bostanima, tj. gruntovima na slami i kukuruzovini. Tamo su se sigrali mali i veliki, momci i divojke pa i stariji. Svakoga dana uveče deca su išla na bostane i sigrali se Prave, na tri koraka, šinterova itd. • U nedilju je bilo na bostanima pravo veselje za sve. Stariji su gledali kako se mladi vesele i sigraju. A sigre su se zvale kukuriku, jedno pred drugo, mućaka, šikrova. Tako je to trajalo do Uskrsa.

  5. Veliki četvrtak • Velike nedilje, već u četvrtak posli podnev nije se radilo na zemlje, tj. nije se oralo, sijalo ili zubilo. Na Veliki četvrtak ujutro na misi su vezana zvona i nisu se koristila do Velike subote. Umjesto zvona ispred crkve je bila velika škrebetalja koja je označavala ujutro Zdravu Mariju, u 12 sati podnev i uvečer opet Zdravu Mariju. • U starija vrimena, prije 100 godina, muška su deca spavala u školi. Mame su tamo nosile dunje i vankuše za spavanje, a decu su budili učitelji da po dvojica iđu po sokacima i sa škrebetaljom najavljivati ričima: otud udara Zdrava Marija, u 12 sati otud udara podnev, a uvečer otud udara Zdrava Marija.

  6. Veliki petak • Na Veliki petak nema svete mise, već samo obredi Velikog petka. Prije podnev se išlo na križni put. Divojke i snaše bile su u crnini žaleći Kristovu smrt. Sve je bilo tužno i ozbiljno. Taj dan su žene šarale jajca koja će zec doneti decma na dar.

  7. Velika subota • Deca su u subotu pravila od trava gnjizda u koja će im zec donet darove. Znala su deca da moru bit dobra i moljit se Bogu. Na Veliku subotu na večernjoj misi uz Aleluju i svečano pjevanje odvezana su zvona kako bi najavila Kristovo uskrsnuće. Cilo je selo bilo u crkvi veselo pjevajući uskrsne pjesme. • Na kraju večerne išla je prošancija oko crkve. Naprid su išla deca, ministranti su nosili križ, divojke su nosile crkvene zastave, a momci simbol Krista Uskrsloga: Uskrsnu sviću i tri sviće na jednom postolju - simbol Svetog Trojstva: Oca, Sina i Duha Svetoga.

  8. Uskrs • Na Uskrs, rano u jutro, deca s nestrpljenjem kupu svoje darove što im je zec donio u gnjizda. Pravo veselje. Domaćica sprema jelo: šunku, jaja, kobasice, bila luka i ´rena. Sve meće u košarku i nosi u crkvu na jutarnju misu. To jelo svećenik posveti za vrime mise. Posli mise kad domaćica dođe doma svi se skupu oko stolice i izmolji se Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu i jede se posvećeno jelo. Posli ručka svi se užurbano sprimu za podnevnu misu. Crkva je danas prepuna. • Posli užine mladež se sprima na tako željenu zabavu koju nisu imali 7 nedilja. Igralo se i pjevalo uz pratnju tamburica 3 dana do zore, a u starija vrimena uz gajde, diplice ili samicu.

  9. Danas… • Danas to više nije tako. Mladi se danas baš ne drže «reda» kako bi to rekli naši roditelji. Ide se u kafiće i na zabave kao da nije korizma. Svete mise i pobožnost križnog puta slabo posjećuju. Odricanje i pokora im je strano. Starijima preostaje samo da se prisjećaju i pričaju svojim unucima kako je to nekada bilo.

  10. Hvala na pozornosti! Želimo Vam sretan i blagoslovljen Uskrs! Vaš 5. b

More Related