html5-img
1 / 18

Das mazedonische doppelte Objekt und seine Entsprechungen im BKS und Russischen

Institut für Slawistik SE 515.319: B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Russischen Branko Tošović. Das mazedonische doppelte Objekt und seine Entsprechungen im BKS und Russischen. Udvojen objekat u Makedonskom i odgovarajući oblici u B/K/S-u i Ruskom. Referentin: Jelena Te šić

phuoc
Download Presentation

Das mazedonische doppelte Objekt und seine Entsprechungen im BKS und Russischen

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Institut für Slawistik SE 515.319: B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Russischen Branko Tošović Das mazedonische doppelte Objekt und seine Entsprechungen im BKS und Russischen Udvojen objekat u Makedonskom i odgovarajući oblici u B/K/S-u i Ruskom Referentin: Jelena Tešić Datum: 22. Mai 2013

  2. Lične (personalne) zamjenice (B/K/S) • Zamjenice mijenjaju imenske riječi. • Zamjenice su promjenjiva vrsta riječi. • Lične zamjenice ja, ti i on imaju singular i plural. • Zamjenice ja i ti služe za sva tri roda a zamjenica on se razlikuje po rodu. • Oblici ličnih zamjenica mogu biti naglašeni (akcentivani) ili nenaglašeni (neakcentovani).

  3. Akcentovani i neakcentovani oblici Akcentovani oblici se uzimaju: • kad je na zamjenici sila govora. Ako vama ne kaže neće nikome. • sa prijedlozima: k, iz, od, pred, s, bez itd. • iza veznika a, i Osim tih slučajeva upotrebljavaju se kraći oblici.

  4. Lične zamjenice (Ruski) - Личные местоимения

  5. Lične zamjenice (Makedonski) – лични заменки

  6. Udvojen objekat –удвоен предмет

  7. Udvojen objekat • Lične su zamjenice (i povratna zamjenica) zadržale posebne oblike za dativ i akuzativ (koriste se u sklopu sa prijedlozima [prepozicijama] i za druge padeže). • Postoje duge i kratke forme zamjenica.

  8. Dugi i kratki oblik zamjenice Duga forma se koristi: • posle prijedloga Лилијана, со тебе зборувам. • u eliptičnim rečenicama Кого го бараш? –Тебе! • u kombinaciji sa kratkim oblikom (udvojeni objekat).

  9. Udvojen objekat • Udvojavanje objeta je spcifičnost makedonskog jezika. Primjeri: Го поздравам пофесорот. – Njega pozdravljam, profesora. (Ihn begrüße ich, den Professor.) Му благодарам на колегата. – Zahvaljujem se njemu, kolegi. (Ich danke ihm, dem Kollegen.)

  10. Udvojen objekat • Udvojen objekat se pojavljuje kada je zamjenica u rečenici naglašena. Го барам него. – Njega tražim. Ја гледам неа. – Nju gledam. Мене ништо не ми кажа. – Meni ništa nije rekao. (Ako se ne naglašava, koristi se samo kratka forma.)

  11. Udvojen Objekat • Objekat u akuzativu se udvaja kada se radi o imenskoj sintagmi koja je opredijeljna ili kada je ime u pitanju. Го гледам човекот. Ја гледам жената. • U suprotnom se ne koristi. Гледам човек надвор. – Gledam (jednog) čovjeka napolju.

  12. Udvojen objekat • Objekat u dativu se uvijek udvaja. Му давам на човекот. – Му давам на (еден) човек. Не му реков ништа на Иван(а).

  13. Redoslijed riječi • Kratka forma zamjenice stoji uvijek ispred glagola (osim kod imperativa i gerundiuma). • Negacije не, čestica дали, upitne zamjenice (i sl.) nalaze se uvijek ispred. • Ako imamo dvije kratke forme stoji dativ ispred akuzativa.

  14. Udvojen objekat • U B/K/S-u: u dijalektima (npr. u čakavski)

  15. Literatura • Bojić, Vera; Oschlies, Wolf (1984): Lehrbuch der mazedonischen Sprache. München: Sagner (Slavistische Beiträge, 175). • Bošnjaković, Žarko (1986): Makedonski jezik. Čitanka, rečnik, gramatika. Novi Sad: Filozofski fak. • Kirschbaum, Ernst-Georg (2001): Grammatik der russischen Sprache. 1. Aufl. Berlin: Volk-und-Wissen-Verl. • Maretić, T. (1963): Gramatika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika. 3. Aufl. Zagreb: Matica Hrvatska.

  16. Literatura • Silić, Josip; Pranjković, Ivo (2005): Gramatika hrvatskoga jezika. Za gimnazije i visoka učilišta ; [sintaksa, morfologija, fonologija]. Zagreb: Školska Knjiga. • Stevanović 1950: Стевановић, Михаило. Ђаковачки говор. In: Српски дијалекτолошки зборник. Књига ХI. S. 1–152.

More Related