1 / 21

Orijentalizmi u romanu Prolom Branka Ćopića

Orijentalizmi u romanu Prolom Branka Ćopića. Diplomarbeit vorgelegt von Selma Toromanović am Institut für Slawistik Begutachter Univ.-Prof. Dr. Branko Tošović. Diplomski rad rađen pod navedenom temom sastoji se iz šest dijelova :. Uvod Leksičke pojave Fonetsko-fonološke pojave

paulos
Download Presentation

Orijentalizmi u romanu Prolom Branka Ćopića

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Orijentalizmi u romanu Prolom Branka Ćopića Diplomarbeitvorgelegt von Selma Toromanović am InstitutfürSlawistik BegutachterUniv.-Prof. Dr. BrankoTošović

  2. Diplomski rad rađen pod navedenomtemomsastoji se izšestdijelova: • Uvod • Leksičkepojave • Fonetsko-fonološkepojave • Morfemsko-morfolškepojave • Orijentalizmi u romanuProlomBrankaĆopića • Zaključak

  3. Uvod U Uvodu se govori o porijekluposuđenica, o načinunakojisu one ušle u našjezikikakosuopstale u njemusve do današnjihdana. Riječiorijentalnogporijekladošlesu u bhsdirektnimputemizturskogjezika, aliinjegovimposredstvom. U vrijemeokupacijebalkanskihprostora od straneOtomanskeimperije, koja je trajalačetiri – pet stoljeća, našiprostoriobogaćenisuorijentalnomkulturomiobičajima. Osim toga, turskavlast je donijelaijezičkobogatstvo, koje je ušloputempisaneriječi, aliiusmenimputem. No, bezobziranaokupacijunašihprostora od straneTuraka, mora se naglasiti da orijentalizminisusilomnametnuti, niti je njihovoprisustvonarušavalojezičkunormu, nitijezičkeosjećajenašegnaroda.

  4. Leksičkepojave U ovompoglavlju se govori o posuđivanjuorijentalneleksike, o njenojzastupljenosti u našemjeziku, klasifikaciji, frekvenciji, temjestu u rječnicima. Orijentalizmisu se najvišekoristili u bhszavrijemedirektnogkontakta s turskimjezikom. U početkusuorijentalizmibiliveomanaglašeniiprisutni, no, smjenomgeneracija, ova leksikabiva, izloženanovimutjecajima, promjenama, tepostepenoblijedi u upotrebi. Izdvojenasudvanajbitnijamjerilapremakojimaorijentalizmedijelimo, i to: • pojmovnaklasifikacija • klasifikacijapremastatusuzastupljenosti U sklopuovedvijeglavnepodjelepobrojanisuorijentalizmizabilježeni u građiĆopićevaPROLOMA.

  5. Pojmovnaklasifikacija • Zanimanja, zvanja, titule beg, bostandžija, čoban, ćumurdžija, delija, dućandžija, efendija, hajduci, harambaša, hodža, kalfa, larmadžija, meraklije, muhadžir, mušterije, nišandžija, novajlija, pašaluk (zvanjepaše), patroldžija, rospija, seiz, sultan, tobdžija, Turčin, Turci, zanatlija • Raznipredmeti(kućanski, odjevni…) alati, oružjeisl. alat, cigarluk, čakšire, čarapa, čaršaf, ćebad, ćuskija, dimije, džep, fes, fenjer, fišek, fildžan, fitilj, furuna, jastuk, kaiš, kalauz (ključ), kalem (olovka, pero), kapija (vrata), kašika, kesa, kova, kubura, kundak, kuršum, kutija, lampa, lepeza, lula, marama, mašala, mašice, minderluk, nišan, papuče, pervaz, peškir, pustekija, sač, sačma, samar, sanduk, sapun, sat, sepet, sofra, soluf, tarabe, tefter, terezija, toljaga, top, torba, tumbas, turpija

  6. Pojmovnaklasifikacija • Hranaipiće kajgana, meze, pirinač, rakija, šećer • Životinje, biljke, raznematerijeimaterijalii sl. • ŽivotinjeNisuzabilježeniprimjeriovepodjele. • Biljke(voće, povrće, cvijeće) čamovina, đubre, kalem, limun, misirača, patlidžani, višnja • Minerali, rude isličnoćumur, kreč, sedef • Vrstetkanineahmedija, basma, minder (platno)

  7. Pojmovnaklasifikacija • Građevinskipojmovi, arhitekturai sl. avlija, bedem, bunar, čaršija, česma, ćošak, dućan, dućančić, džamija, kafana, kaldrma, Kalemegdan, kapija (dvor), konak, mahala, majdan, minaret, sofe, šimle, tavan • Nazivivezanizapojmoveizvremenaturskeuprave begluk, kuluk, lopovluk, ordija, pazar, raja, tabor, težakluk

  8. Pojmovnaklasifikacija • Nazivipoosobiniapstraktneimenice ašikluci, bekrija, berićet, bezobrazluk, budala, dušmani, džabaluk, fertutma, galama, galamdžija, inat, juriš, kalauz (vodič), kavga, konakdžija, leš/lješ, mangup, melem, muštuluk, peča, rahatluk, selamet, šaljivdžija, šamar, šenluk, šuga, talas, ujdurma, vajda, veresija, zanat, zeman • Sakralnaleksika, rodbinskevezei sl. Allah, babo, burazer, daidža, džemat, džin, insan, komšija, komšiluk, mašala, musliman, nana, pajdaši, selam, selamet

  9. Pojmovnaklasifikacija • Ostalaleksika • Geografskipojmovijaruga, pašaluk (teritorijajednogpaše), sokak, terezija • Medicinaisličnokičma, pazuho, tabane • MuzikaNisuzabilježeniprimjeri • Novac, mjereisličnodinar, kesa, kila, para, sat (mjerazavrijeme), tabane (stopazadužinu), vakat • ImenaAbdulah, Esma, Fehima, Huse, Ibro, Mehmed, Muho, Mujica, Mujo, Murat, Mustafa, Nail, Osman, Ragib, Redžep, Remzija, Salkan, Sarajevo, Selim, Smail, Sulejman, Zaim

  10. Klasifikacijapremastatusuzastupljenosti • Frekvencijaorijentalizamakodpisaca • Regionalnafrekvencija • Frekvencijaorijentalizamapremafunkcionalnosti I značaju

  11. Frekvencijaorijentalizama • Orijentalizmikojisuvrlofrekventni u romanuProlom javljajuse u obliku 41 pojma, od čegaimamoznatnovišepojavnica. Frekventnostovihorijenalizamaodređena je takoštosupopisivanisamooničije se pojavnicejavljajudesetputailiviše. • 32 imenicećošak (66), komšija (50), rakija (48) itd. • 4 pridjevaavlijski (10), džaba (36), jogunst (13), muslimanski (33) • 1 glagoljurišati (11) • 2 prilogajok (19), taman (23) • 2 riječce/česticemakar (55), vala (55)

  12. Frekvencijaorijentalizama • Orijentalizama, kojinisuizrazitofrekventni, u romanu PROLOM ima37, od čega, također, imamoznatnovišepojavnica. Ovdje je frekventnostodređenapremapojavnicamakoje se javljaju od 5 do 10 puta. • 22 imenicebedem (5), čarapa (7), sanduk (9) itd. • 8 pridjevabenast (5), mamuran (7), utaban (7) itd. • 4 glagolajuriti (9), nabasati (5), pohapsiti (5) itd. • 2 priloganaero (5), natenane (5) • 1 uzvikmašala (6)

  13. Frekvencijaorijentalizama • Orijentalizmikoji se rijetkoupotrebljavaju u romanu PROLOM javljajuse u obliku 212 pojmova, od čega, također, imamoznatnovišepojavnica. Frekventnostovihorijenalizamaodređena je nanačin da supopisivanipojmoviorijentalizamačije se pojavnicejavljaju od 1 do 5 puta. • 135 imenica babo (2), čaršav (2), fenjer (1) • 39 pridjevabakarni (1), kovrdžav (1), šugav (4) • 31 glagolgalamiti(1), šamarati (3), teferičiti (1) • 4 prilogabarem (1), butum (2), sabajle (1) • 2 uzvikaaman (2), amin (1)

  14. Razlikovanje orijentalizama prema funkciji i značaju koje imaju u jeziku Orijentalizmi se međusobnomogurazlikovatiipremafunkcijiiznačajukojeimaju u jeziku. Po tom kriterijuizdvajaju se • riječikojenemajusinonime(129 u Prolomu) alaj, ama, ašikluci, azur, bedem, begluk, bunar, čakšire, čarapa, česma, čivit, ćelav, ćuskija, dimije, džabaluk, džamija, džemat, džep, fes, fenjer, fišeklija, fildžan, furuna, galamdžija, hambar, harambaša, hodža … • riječikojeimajusinonime(139 u Prolomu) alat= oruđe, avlija= dvorište; babo = otac; bekrija= pijanica; berićet = izobilje; bezobrazluk = nepristojnost; bostandžija = vrtlar; budala = luđak; budalaština = ludorija; burazer = brat, prijatelj; cigarluk= muštikla; čamovina = borovina; čaršija = trg; čaršaf = pokrivač; čoban= pastir; ćebe = biljac; ćošak = ugao,

  15. Morfemsko-morfološkepojave U ovompoglavljugovorimo o transmorfemizacijiriječiorijentalnogporijekla, teodrazuprimarneisekundarneadaptacije u imenicama, glagolima, pridjevima, ostalimvrstamariječiiujednoističemovažnostsufiksaorijentalnogporijekla. Kodmorfemsko-morfološkihpojavaakcentsmostavilinatransmorfemizacijuorijentalizama. Poštosuimenicenajčešćeposuđivanavrstariječi, posebnosmoihobradili. Govorim o njihovomroduibroju, a teoretskarazmatranjapotkrepljenasuprimjerimaizProloma. Nakonimenicaslijedeglagoliipridjevikoji se javljaju u znatnomanjembroju, aliiostalevrsteriječikojesuslabozastupljeneiliihpaknemanikako. Zasvaku oblast izdvojenisuprimjeriizProloma. Posebnapažnja, u okvirumorfemsko-morfološkihpojava, posvećena je sufiksimaorijentalnogporijekla, kojisuveomarasprostranjeniijošidanas u upotrebi.

  16. Morfemsko-morfološkepojave Nakonšto je pojedinačnobilogovora o vrstamariječikojesuposuđivaneizturskogjezika u bhsikoje se ujednonalaze u Ćopićevomromanu, određena je injihovaprocentualnazastupljenost u Prolomu, pa takoimamo: • 213 pojmovaimenica, od čega 1503 pojavnica, od kojihautorkoristi 1126, a junaci 377. • 36 pojmovaglagola, od čega 90 pojavnica, od kojihautorkoristi 72, a junaci 18. • 51 pojampridjeva, od čega 217 pojavnica, od kojihautorkoristi 167, a junaci50. • 8 pojmovapriloga, od čega 57 pojavnica, od kojihautorkoristi 17, a junaci 40. • 3 pojmauzvika, od čega 9 pojavnica, autor ne koristinitijednu, štoznači da svih 9 koristejunaci. • 2 pojmarječica/čestica, od čega 110 pojavnica, od čegaautorkoristi 23, a junaci 87.

  17. Morfemsko-morfološkepojave

  18. Morfemsko-morfološkepojave

  19. Morfemsko-morfološkepojave

  20. Zaključak Ćopićostajedosljedan u korištenjuorijentalizama u svomromanu. Oni oslikavajuvrijemeimjestoradnjeromana, teihnedvojbenoodređuju. Orijentalizmiu romanu PROLOM jesuslika toga vremenakoja je dokazturskogutjecajanaljudskusvakodnevnicuinaživinarodnigovor. Ćopićveomadobropoznaježivinarodnigovor, uzevši u obziri to da se radnjaodvijanateritorijinjegovogživotnogpodneblja, pa je samimtimsvjesnomogao da dočaraigovorsvojihlikova, kojima je udahnuočarorijentalneleksike.

  21. Hvalanapažnji!

More Related