1 / 27

Be ž i č ne S enzorske M re ž e

Be ž i č ne S enzorske M re ž e. Uvod u senzorske mreže. Mario Č agalj mario.cagalj@fesb.hr FESB Sveu čili šte u Splitu 11 / 03 /2011. Bazirano na “Protocols and Architectures for Wireless Sensor Networks”, Holger Karl , 2005. Motivacija.

Download Presentation

Be ž i č ne S enzorske M re ž e

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Bežične Senzorske Mreže Uvod u senzorske mreže Mario Čagalj mario.cagalj@fesb.hr FESB Sveučilište uSplitu 11/03/2011. Bazirano na “Protocols and Architectures for Wireless Sensor Networks”, Holger Karl, 2005.

  2. Motivacija • Klasične bežične mreže bazirane su na “teškoj” infrastrukturi • Mobilni uređaji se spajaju bežičnim putem preko baznih stanica (GSM) i pristupnih točaka (WiFi, WLAN) na (žičani) internet • Uspostavljanje klasičnih mreža je potencijalno dugotrajan i skup proces (zahtjeva dosta planiranja) IP Backbone (routing infrastructure)

  3. Motivacija • Što možemo napraviti ukoliko infrastruktura nije dostupna • U slučaju nekakve katastrofe u nepristupačnom području (npr. Kornatska tragedija) • Infrastruktura je skupa (neisplativa za investitora – ruralni krajevi, slabo naseljni otoci) • Postoji vremensko ograničenje (spasilačka akcija, vojna akcija, vatrogasna intervencija)

  4. “Ad Hoc” Bežične Mreže Internet • Mreže koje ne koriste “tešku” infrastrukturu • Ad hoc na latinskom znači “za ovu svrhu” • Decentralizirana (bez infrastrukture) bežična mreža uspostvaljena za neku specifičnu svrhu • Svaki mobilni/statični uređaj može prosljeđivati promet za druge mrežne uređaje • Generalno, svi uređaji rade sve (nema specijaliziranih uređaja kao što su routeri, pristupne točake, bazne stanice) • Primjer iz WiFi mreža Centraliziran(infrastructure)način rada Ad hocnačin rada

  5. Primjene ad hoc bežičnih mreža • Oporavak od katastrofa • Komunikacija između vozila (car2car) • Povezivanje vojnih objekata i ljudi: tenkovi, vojnici, … • Traženje slobodnog parkirnog mjesta (bez kontakta sa centralnim serverom) • Potraga i spašavanje u slučaju odrona i lavina • Personal Area Networks (PAN) (satovi, medicinskiuređaji)

  6. Izazovi kod ad hoc mreža • Bez centralizirane infrastrukture organizacija protoka podataka i same mreže postaje puno zahtjevnija • Kod ad hoc mreža javljaju se sljedeći problemi • Organizacija mreže bez centralnog entiteta • Ograničen komuninikacijski (radio) domet (nepostojanje “snažnih” baznih stanica) • Mobilnost mrežnih urežaja • Uređaji se napajaju putem baterija

  7. Decentralizirana samoorganizirana mreža • Bez centralnog entiteta (npr. bazne stanice, pristupne točke), mrežni uređaji moraju se sami organizirati u funkcionalnu mrežu • Koncept samoorganizacije (self-organization) • Samoorganizacija se odnosi između ostalog na: • Pristup zajedničkom kanalu (Medium Access Control) – ne postoji bazna stanica koja bi regulirala pristup dijeljenom kanalu (ovo se radi na distribuirani način) • Usmjeravanje prometa (paketa) kroz mrežu (pronalaženje optimalnih ruta između različitih uređaja u mreži)

  8. Ograničen komunikacijski domet • U mnogim scenarijima nužna je komunikacija sa udaljenim uređajima (sa uređajima koji se nalaze van komunikacijskog dometa) • Direktna komunikacija nije moguća zbog udaljenosti, prepreka, i dr. • Rješenje: multi-hop umrežavanje (multi-hop networking) ?

  9. Mobilnost mreže • U mnogim scenarijima sa ad hoc mrežama, korisnici mreže su u pokretu • Kod celularnih mreža ovaj problem je rješen handoverom, gdje “najbliža” bazna stanica preuzima korisnika • U mobilnim ad hoc mrežama (Mobile Ad hoc NETworks - MANETs) • Mobilnost mjenja odnose između susjeda (dani uređaj gubi “stare” susjede a “dobiva” nove) • Stoga se rute izmeđe pojedinih uređaja mjenjaju (potrebni adaptivni protokoli) • Stvari se dodatno kompliciraju veličinom mreže • Teško je efikasno podržati komunikaciju (bez infrastrukture) u velikim mobilnim mrežama

  10. Mrežni uređaji su baterijski napajani • Uređaji u ad hoc mrežama se često napajaju putem baterija • Cilj je ostvariti dug vijek • Individulanih mrežnih uređaja • Kao i mreže u cjelini • Potreba za “štedljivim” (energy-efficient)mrežnim protokolima • Koristi multi-hop komunikaciju (umjesto direktne komunikacije preko velikih distanci, Prdβ > Prd1β+ Prd2β) • Uzeti u obzir preostalu energiju baterija pri donošenju odluka o komunikaciji

  11. Bežične senzorske mreže • Wireless Sensor Network (WSN) spada u kategoriju ad hoc mreža • U prethodnim primjerima uređaji ljudi su imali interakciju sa mrežnim uređajima dok kod WSN imamo potpuno drugačiji koncept • Kod WSNs fokus je interakcija sa čovjekovim okruženjem, a ne sa samim čovjekom • WSN je integrirana (embedded) u čovjekovo okruženje • Senzorski uređaji (čvorovi, sensor nodes) su opremljenisa “osjetilima” (senzorima) i aktuatorima koji mogu mjeriti odnosno utjecati na stanje okruženja • Senzorski nodovi procesiraju informaciju i komuniciraju je bežičnim putem

  12. Bežična senzorska mreža • Individualno, senzorski uređaji imaju vrlo ograničene resurse • 8-bit 4MHz CPU, 4K RAM, 19.2 Kbps (brzina slanja podataka) • “Snaga” senzorskih mreža proizlazi iz velikog broja senzorskih jedinicakojem međusobno “surađuju” (slično kolonijama mrava)

  13. Primjene bežičnih senzorskih mreža • Oporavak u slučaju katastrofa • Izbaci senzorske čvorove iz aviona preko područja zahvaćenog požarom • Svaki čvor mjeri temperaturu • Može se izvesti “temperaturna mapa” za dano područje • Nadzor i motrenje životinjskih vrsta • Koristi senzore za motrenje životinjskog svijeta (ZebraNet – Princeton) • Inteligentne zgrade i mostovi • Smanjenje potrošnje energije • Određivanje zauzetosti prostorija, kontrola životnih uvjeta (temperatura, vlaga, kvaliteta zraka) • Kontinuirani nadzor mehaničkih naprezanja (posebice u tijeku ili nakon potresa)

  14. Primjene bežičnih senzorskih mreža • Upravljanje i nadzor industrijskih objekata • Detekcija provala u industrijska postrojenja • Kontrola curenja kemaikalija,... • Nadzor i preventivno održavanje strojeva • Ugradi senzore i aktuatore na mjesta koja nistu dostupna putem kabela • Kontrola pritiska u točkovima • Poljoprivreda • Određivanje mikro-klimatskih uvjeta • Kada i gdje koristiti umjetna gnojiva • Medicina i zdrastvena njega • Post-operativna njega (FESB i Ericsson) • Nadzor starijih osoba i pacijenata

  15. Primjene bežičnih senzorskih mreža • Logistika • Opremi dobra (“kontejner”) sa senzorskim čvorom • Prati kretanje i stanje robe u svakom trenutku • Inteligentne prometnice • Bolja kontrola prometa na osnovu informacija o prometu i stanju prometnica dobivenim putem senzorske mreže conditions • Automobili kao senzorski uređaji

  16. Osnovne uloge bežičnih senzorskih čvorova • Izvorište podataka (data source): Mjeri neke vrijednosti i šalje ih obrađene ili u izvornom obliku nekom odredištu • Tipično je opremljen različitom vrstom “osjetila” (detektora) • Odredište podataka (data sink): Očekuje i prima podatke iz bežične senzorske mreže (WSN) • Može biti dio mreže ili vanjski element (PDA, bazna stanica) • Aktuatori: Upravljaju nekakvim uređajem na osnovu podataka (obično se radi o“snik”-u)

  17. Bežična senzorska mreža

  18. Tipovi aplikacija WSNs • Tipovi aplikacija kod WSNs su određeni obrascima interakcija između izvorišta i odredišta podataka • Detekcija događaja: Senzorski čvorovi lokalno detektiraju događaje (u suradnji sa susjednim nodovima), te šalju izvještaje o tim događajima zainteresiranim (“pretplaćenim”) odredištima • Periodička mjerenja • Aproksimacija funkcije:Upotreba senzorske mreže za aproksimaciju funkcije koja je ovisna o prostoru i vremenu (npr. izrada temperaturne mape) • Detekcija ruba:Detektiraj (pronađi) rubove (odnosno strukturu) kod aproksimiranih funkcija (npr., pronađi graničnu liniju gdje je temperatura jednaka 0°C) • Praćenje:Izvjesti odnosno prati poziciju detektiranog “uljeza” (objekta, osobe, životinje, vozila)

  19. Kako postaviti senzorsku mrežu? • Postoji nekoliko alternativa za postavljanje senzorskih čvorova u željeno okruženje • Bacanjem iz zrakoplova->Slučajno postavljanje (random deployment) • Obično se pretpostvalja da su senzori rapoređeni po uniformnoj slučajnoj distribuciji na nekom ograničenom području • Koliko je realistična ova pretpostavka?

  20. Kako postaviti senzorsku mrežu? • Postoji nekoliko alternativa za postavljanje senzorskih čvorova u željeno okruženje • Unaprijed planirano (regularno) postavljanje->Planirano postavljanje (regular deployment) • Nije nužno da senzori prate nekakvu regularnu geometriju (geometrija može biti određena raznim zahtjevima) • Realistična opcija kod “malih” i “skupih” senzorskih mreža

  21. Kako postaviti senzorsku mrežu? C C C Gateway • Postoji nekoliko alternativa za postavljanje senzorskih čvorova u željeno okruženje • Mobilni senzorski čvorovi • Mogu kompezirati eventualne nedostatke kod drugih načina postavljanja (osigurati povezanost mreže gdje je nema, smanjiti zahtjeve na potrošnju energije) • Senzori se mogu pasivno micati kroz neko područje tako da se pokreću nekom vanjskom silom (sjećate li se filma Twister?) • Napredniji senzori mogu aktivno tražiti zanimljiva područja Figures by Karl-Erik Årzén, Dan Henriksson, Anton Cervin et al.

  22. Održavanje senzorske mreže • Je li uopće moguće održavati senzorske čvorove? Je li to upoće praktično? • Npr., da li mjenjati baterije? (što je sa velikim mrežama – 1000 senzorskih čvorova) • Trend je da senzorske mreže rade autonomno, bez nadzora • Ovo se posebno odnosi na one ad hoc misije (scenarije) – one koje traju kratko • Napajanje senzorskih čvorova? • Imamo ograničen izvor energije od trenutka postavljanja senzorske mreže • Je li moguć puniti baterije na senzorima (na jednostvanan način, bez intervencije čovjeka) • Npr., solarne ćelije • Thermoharvester-Driven Wireless Sensor Node (by Micropelt) Micropelt’s built-in chip thermogenerator takes a few degrees of temperature differential and harvests that thermal energy to operate the wireless sensor node, enabling unlimited battery-free operation.

  23. Karakteristični zahtjevi WSNsu odnosu na druge mreže • Tip usluge koju WSN pruža • WSN se ne koristi samo za prijenost “sirovih” bitova (kao Internet, WiFi, celularna mreža) • WSN daje “odgovore” ne samo brojeve • Kvaliteta usluge (Quality of Service - QoS) • Tradicionalne QoS metrike (propusnost – Mbps, kašnjenje i sl) nisu uvijek važne • Generalno, usluga koju pruža WSN mora biti “dobra”: “Right answers at the right time” • Tolerancija na greške (fault tolerance) • Senzorske mreže moraju biti robustne na moguće pogreške u mreži (neki čvorovi potroše svu energiju, slon pogazi određeni broj senzora) • Ovaj problem se kompezira velikim brojem jeftinih senzorskih jedinica (redundacija) • Vrijeme trajanja (života) senzorske mreže • WSN mora ispunjavati svoj cilj što duže vrijeme – koliko dugo ovisi o konkretnoj aplikaciji (namjeni) • Vrijeme trajanja mreže individualnih čvorova relativno je nebitno (stoga se mora paziti na sam dizajn mreže – “smrt” jednog senzora ne smije dovesti do “smrti” cijele mreže

  24. Karakteristični zahtjevi WSNsu odnosu na druge mreže • Skalabilnost (scalability) • WSN mora podržavati veliki broj senzorskih čvorova • WSN moraju raditi sa različitim gustoćama mreže • Veliki ili mali broj čvorova po jedinici prostora • Ovisno o primjeni • Programabilnost • Treba osigurati mogućnosti re-programiranja senzorskih čvorova u polju (bolji software, sigurnosni propust) • Održavanje • WSNsse moraju adaptirati na promjene (npr. gubitak određenog broja senzora iz mreže), moraju raditi self-monitoring • WSN mreža također mora imati mogućnost prihvaćati novo postvaljene senzorske čvorove (sigurnost)

  25. Kako ispuniti zahtjeve senzorskih čvorova? • Multi-hop bežična komunikacija • “Energy-efficient”način rada • Ovo se odnosi na komunikaciju, procesiranje, detekciju i mjerenje, upravljanje drugim uređajima • Auto-konfiguracija • Manualna konfiguracija je samo alternativa • WSNs moraju raditi autonomno, bez nadzora • Suradnja i procesiranje u mreži(in-network processing) • Pojedinačni senzorski čvorovi su limitirani u procesorskoj snazi, detekcijskog snazi i komunikacijskoj snazi. Stoga je nužno da mrežni čvorovi surađuju u svrhu ostvarivanja zajedničkog cilja. • Pred-procesiranje prikpljnih podataka unutar mreže (umjesto na “sinkovima”)uvelike poboljšava efikasnost mreže

  26. Kako ispuniti zahtjeve senzorskih čvorova? • “Data-centric”umrežavanje • Kod dizajna mreže fokus se stvalja na podatak a ne na pojedinačne nodove (njihove adrese i identitete) • Fokus na lokalnu suradnju i rad • Napravi što vise posla lokalno (odnosno u suradnji sa susjedima) • Povećana efikasnost • Balansiraj između različitih zahtjeva • Npr., balansiraj uloženu energiju za dobivanje nekog podatka i preciznost tog podatka (manja preciznost znači manju potrošnju energije -> dulji život mreže) • Kako, što i u kojoj mjeri balanisrati ovisi o konkretnoj aplikaciji

  27. Zaključak • Ad hoc i bežične senzorske mreže predstavljaju veliki izazov ali imaju i veliki potencijal • Potrebne su nove arhitekture i protokoli u usporedbi sa tradicionalnim žičenim i bežičnim mrežama • Ove mreže su specifične po tome što su vezane uz odgovarajuće konkretne aplikacije (aplication-driven networks) • Za razliku od tradicionalnih mreža koje isključivo omogućavaju povezanost

More Related