Molekularna i nanotehnologija l.jpg
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 50

MOLEKULARNA I NANOTEHNOLOGIJA PowerPoint PPT Presentation


  • 441 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

MOLEKULARNA I NANOTEHNOLOGIJA. NANOTEHNOLOGIJA.

Download Presentation

MOLEKULARNA I NANOTEHNOLOGIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Molekularna i nanotehnologija l.jpg

MOLEKULARNA I NANOTEHNOLOGIJA


Nanotehnologija l.jpg

NANOTEHNOLOGIJA

Iako naslov ovog poglavlja sugerira znanstvenu fantastiku, svote koje se ulažu u ovo područjetehnologije veće su od bruto nacionalnih proizvoda mnogih država. Kao što je nekad uvrijeme hladnog rata bila utrka u naoružanju značajna za strateške odnose u cijelom svijetu,tako već nekoliko desetljeća svjetske elite shvaćaju da je kontrola tehnologije novo područje„ratovanja“. Tehnologija definira bogatstvo i moć te raspodjelu moći između država ikorporacija. Po mogućnosti pristupa tehnologiji mogu se izvesti definicije socijalnog statusa,moći te zemljopisnog položaja. Milijuni radnika koji izrađuju kompjutorske komponente uAziji možda nikad neće imati pristup osobnom računalu, ali su izloženi zdravstvenim rizicimai društvenim posljedicama koje ta imdustrija nosi sa sobom.


Nanotehnologija uvod l.jpg

NANOTEHNOLOGIJA - UVOD

Nanotehnologija se bavi materijalima i procesima veličine milijarditog dijela metra, na kojoj ipoznati materijali mogu iskazivati potpuno drukčija ponašanja nego na makroskopskoj razini.Eksploatacija svojstava na nano-razini, kao što su iznimna čvrstoća, katalizatorska svojstva,reakcija na svjetlo, električna vodljivost i dr. ima potencijalnu primjenu u svim područjimaživota od medicinske do vojne, od proizvodnje do podjele resursa. Iako toga još nismosvjesni, već danas na tržištu postoje proizvodi koji koriste nanotehnološke komponente, poputpasti za zube koje smanjuju osjetljivost zubi, raznih krema za sunčanje i dr. kozmetičkihproizvoda te neke boje i lakovi. GM uvodi kompozite od nanomaterijala u visokoprodavaniautomobil Impalu, GE proizvodi svjetleći materijal debljine papira, Bayer proučava primjenunanotehnologije za široko područje od poboljšanje pakiranja hrane pa sve do dijagnostičkihsvrha u medicini. To znači da se nanotehgnologija u širokom smislu pojma primjenjuje usvim ljudskim djelatnostima, a pravi bum se očekuje poslije 2010. godine. To namećezahtjeve cijelom čovječanstvu kako bi se izbjegle zlouporabe te tehnologije, ali i nalaženjeomjera između općeg dobra i zaštite patentnih i autorskih prava.


Nanotehnologija uvod4 l.jpg

NANOTEHNOLOGIJA - UVOD

Primjer spora između općeg dobra i zaštite patenta je problem side u Africi. Neke države suhtjele iskoristiti formule i ljekove same pribaviti, jer oboljeli od side čine ogromni diostanovništva. Na kraju su moćne korporacije pristale prodavati potrebne ljekove punojeftinije. Naime, međunarodni propisi dopuštaju kršenje patentnih prava u slučajevimanacionalne nužde, a može se očekivati da će se to češće događati napredovanjemnanotehnologije. Jasno je također da će sve više jačati utrka u razvoju nanotehnologije, jer ćeona država koja bude najnaprednija moći biti istinska supersila. Ona bi mogla razgraditi svoneprijateljsko oružje bez ispaljenog metka. Takva oružja se razvijaju u nekoliko država danas.Nadzor nad toksiknošću nanomaterijala je značajan, jer ako se mogu koristiti za napad nabakterije ili čelije tumora, njihova toksičnost je korisna, međutim neistražena je toksičnosti zaljude i okoliš. Stoga se mora stvoriti mehanizam de se njihova toksičnost isključi.


Nanotehnologija uvod5 l.jpg

NANOTEHNOLOGIJA - UVOD

Napredak nanotehnologije dovest će do presispitivanja društvenih vrijednosti. Npr.kapitalizam je temeljen na ljudskom radu. Novac je ekvivalent ljudskog rada. Izdaje se uzpovjerenje da će se za njega moći dobiti odgovarajuća protuvrijednost ljudskog rada u nekojdrugoj grani, npr. poljoprivredi ili sirovinama. Ako se ljudski rad zamjeni samodovoljnim,reprodukcijski sposobnim nanorobotima, kako će se procjeniti vrijednost tako dobivene robe?Uzmimo npr. replikatorski uređaj. U ZF literaturi, taj uređaj proizvodi što zaželimo u sekunduvremena. Sa stajališta današnje tehnologije, može se zamisliti kako funkcionira takav uređaj.Čak što više, danas se na tom načelu rade molekule i kristalne strukture u laboratorijima.Međutim, brzina kojom se to radi dovela bi do toga da bi se dno torte pokvarilo dok bi vrh biogotov. S tog stajališta, samo je potrebno ubrzati rad sadašnjih uređaja. Što takav uređaj nosi sasobom? Ako bi svako domaćinstvo opremilo jednim replikatorom, ne bi bilo potrebe zadućanima hrane ili obuće, za poljima u kojima se uzgaja hrana, itd. Jednio energija i sirovima– sastavni atomi za pojedini proizvod koji se želi dobiti. Ne bi bilo gladi i sl. Međutim,tehnologija nikad nije dostupna svima. Ne bi li to dovelo do još većeg raslojavanja – bogati biimali replikatore i što god požele, a siromašni bi bili još siromašniji.


Nanotehnologija danas l.jpg

NANOTEHNOLOGIJA DANAS

Da li je moguće da novacbudućnosti bude vrijeme rad replikatora. Kako spriječiti zlouporabe? Ako se sve možereplicirati, može li se i novac? Kako bi znali da je replicirani novac lažan? Nikako nasadašnjoj razini tehnologije, jer se novčanica kopirana do zadnjeg atoma pa i njena zaštita.Kraljevsko društvo i Kraljevska akademija za inžinjerstvo naveli su listu proizvoda kojiuključuju naku vrstu nanomaterijala koji su već dostupni u bogatijim državama:

1. Kreme za sunčanje i kozmetika. Titanov dioksid i cink oksid na nanorazini su prozirni zavidljivu svjetlost, a odbijaju ili apsorbiraju ultraljubičastu svjetlost. Stoga Johnson & Johnsoni L'Oreal proizvode nevidljive sunčeve kreme. Željezni oksid na nanorazini služi za ruž kaopigment.

2. Vlakna za odjeću, madrace, meke igračke sve se više izrađuju na nanorazini. To omogućujeupravljanje poroznošću, a proizvodi mogu biti vodonepropusni, prozračni ili promjenjeni nanačin koji je potreban. Nike, Dockers, Savane, DKNY, Benetton, Levi's, Woolmark uključujuneke nove nanomaterijale u svoje proizvode. Mogu se očekivati uskoro proizvodi koji neupijaju cigaretni dim ili znoj pri vježbanju. Bayer koristi sprej za nanošenje mikroskopsogsloja na cipele, koji ulazi u materijal i ispušta parfem.


Nanotehnologija danas7 l.jpg

NANOTEHNOLOGIJA DANAS

3. Samočisteći zahodski prozori i školjke omogućeni su jer titan dioksid na nanorazini odbijavodu i bakterije. Prvi je takve proizvode predstavila na tržištu britanska kompanija Pilkington.

4. Nanokristali od tantal ili titan karbida već su pronašli primjenu u bušenju rupa namatričnim pločama.

5. U EU je 2004. dozvoljena pokusna primjena boje koja apsorbira ultraljubičasto zračenjekako bi tu energiju iskoristila za pretvaranje natrij-oksida iz atmosfere u dušičnu kiselinu koja se jednostavno opere. Tako se smanjuje zagađenje zraka. Isto tako postoje antigrafitneboje. Te proizvode je ponudila Millennium Chemicals.

6. General Motors (GM) koristi nanomaterijal pomješan s plastikom (nanokompozit) kako bismanjio težinu vozila i stim potrošnju goriva.

7. Katalizatorska svojstva nanomaterijal vrlo su važno područje. Primjena zeolita upročišćivanju nafte donjela je uštedu od 8 milijardi dolara SAD-u.

8. Područje informacijske tehnologije je područje gdje se očekuje najjači utjecajnanotehnologije. 2003. IBM je uveo novu generaciju PC-ovih tvrdih diskova koji koristesendvič od materijala debelih svega nekoliko atoma. 2004. čipovi se već sastoje od 130 nmširokih struktura (nanorazina se definira ispod 100 nm). Novi litografski postupci reducirajudimenzije na 90 nm (Advanced Micro Devices). Tajvanski UMC već govori da u 2006. godinipostiže 65 nm.


Nanotehnologija danas8 l.jpg

NANOTEHNOLOGIJA DANAS

9. Nanočestice sastavljene od kalcijevog fosfata i proteina se koriste kao blokatori u tankimkanalima zubi kako se ne bi osjećala bol od hladne hrane.

  • Proizvodnja nanomaterijala i povezanih alata izrasla je sama u značajnu industriju. Već 2002.proizvodnja vezana uz nanotehnologiju dosegla je 54milijardi američkih dolara.


Uvod u novu tehnolo ku revoluciju l.jpg

UVOD U NOVU TEHNOLOŠKU REVOLUCIJU

Ovaj naslov nije pretjerivanje s obzirom na to što se u ovom području događa zadnjih godina. Čak se i ova visokoobrazovna ustanova dotakla tog područja. Jedan od prvih diplomskih radova iz tog područja napisao je Milan Kolić: “Izrada logičkih struktura - novi trendovi u minijaturizaciji” i diplomirao u svibnju 2002. godine.

Sam pojam nanotehnologije nije još u potpunosti definiran. Jedna od definicija koja je dovoljno jasna, premda ne potpuno precizna je:

Nanotehnologija je skup aktivnosti gradnje i drugih djelovanja na strukturama kojima se dimenzije izražavaju u nanometrima.

Svojstva nekog materijala u nanotehnologiji ne ovise samo o molekulama, nego i o tome kakav je njihov raspored i točnost rasporeda. To se odnosi i na atome.


Po eci nanotehnologije l.jpg

1981. pronađena je naprava scanning tunneling microscope (STM), koja detektira slabašne struje koje teku između šiljaka mikroskopa i uzorka koji se proučava. Tako se mogu “vidjeti” čestice koje se proučavaju do veličine pojedinačnog atoma.

Slijedilo je otkriće atomic force microscope (AFM). Princip rada AFM-a je: sićušna sonda (nit ili šiljak piramidnog oblika širine od 2 do 30 nm) dovodi se u izravan kontakt s uzorkom. Nakon toga se pomiče prema kraju poluge, koja se savija kako se šiljak kreće po reljefnoj površini uzorka. Pomak u okomitom smjeru mjeri se refleksijom laserske zrake od vrha poluge.

Osim promatranja, skenirajuće naprave mogu se koristiti za izgradnju nanostruktura. Šiljak AFM-a može se upotrijebiti za fizičko pomicanje nanočestica po površini i njihovo slaganje u cjeline. Može se upotrijebiti za pravljenje nanoureza u površini. STM može biti izvor elektronskog mlaza kada se poveća struja šiljka i tada se mogu pisati tragovi nanometarske veličine. Uz elektronski mikroskop, AFM i STM su glavne naprave za istraživanje i izgradnju nanostruktura.

POČECI NANOTEHNOLOGIJE


Slide11 l.jpg

Pogled na atome: vanadijeva površina

STM

Skenirajući tunelirajući mikroskop

Jedna od mla ih eksperimentalnih tehnika, ali zato gotovo nezaobilazna u svim eksperimentima u kojima je bitno odrediti strukturu površine na atomskoj skali.

STM je jedinstvena tehnika koja daje sliku rasporeda atoma na kristalnoj površini, u realnom prostoru. Sljedeća slika pokazuje površinu vanadija koja je rekonstruirala u 5x strukturu pod utjecajem segregiranog kisika.


Slide12 l.jpg

AFM

Mikroskop atomske sile (AFM), naprava namijenjena promatranju površina, ne nužno vodljivih.Ovo je glavna prednost AFM-a prema skenirajućem tunelirajućem mikroskopu koji se može primijeniti za promatranje isključivo vodljivih materijala i njihovih površina.

Za razliku od STM-a, AFM ne mjeri struju između vrha mikroskopa i uzorka, nego silu koja djeluje među njima. Sile koje su važne u ovom slučaju su jaka odbojna sila na malim udaljenostima koja se pojavljuje kao rezultat preklopa elektronskih gustoća vrha mikroskopa i uzorka i dugodosežna privlačna van der Waalsova sila. Oštri vrh AFM mikroskopa postavljen je okomito na 'gredu' mikroskopskih dimenzija, a mali pomaci grede mjere se ili optički (koristeći laser, interferometrija) ili električki (piezoelektrične metode kad je greda načinjena od piezoelektrika kao što je kvarc npr.). Pomak grede proporcionalan je sili koja djeluje između vrha i uzorka. Promjene mjerene sile kako se vrh miče po površini snimaju se i ovakva informacija se koristi za rekonstrukciju slike površine. AFM funkcionira i izvan visokovakuumskih uvjeta i može se upotrijebiti za promatranje bioloških uzoraka. Njime se također mogu pomicati atomi ili molekule po površini materijala.


Nanocijevi l.jpg

Ugljikova nanocijev (carbon nanotube, buckytube) jedan je od najzaslužnijih materijala za veliki interes koji vlada za nanotehnologiju. Nanocijevi su izgrađene od samo atoma ugljika koji su raspoređeni u šesterokutnu ravnu mrežu koja u čvorovima ima atome. Mreža je savijena u sićušnu cijev. Cijevi mogu imati jednu ili više stijenki, mogu biti usukane ili ravne, mogu biti odlični vodiči ili poluvodiči.

Takva struktura ima sljedeća svojstva:

Veličina:

promjer 0,6 do 1,8 nm

duljina 1 do 10 m

Gustoća: 1,33 do 1,40 g/cm3.

Čvrstoća na istezanje:

najmanje 10 puta veća od čvrstoće legiranog čelika

Nanocijevi


Nanocijevi14 l.jpg

Čvrstoća na pritisak:

dva reda veličine veća nego kod dosad najčvršćih vlakana kevlara

Tvrdoća:

prosječno oko 2000 Gpa, što je dva puta više od dijamanta

Elastičnost:

mnogo veća nego kod metala ili ugljičnih vlakana

Toplinska vodljivost:

predviđa se da je veća od 6000W/m·K (dijamant 3320W/m· K)

Temperaturna stabilnost:

u vakuumu do 2800°C, a u zraku do 750°C (metalni vodovi u

čipovima tale se između 600 i 1000 °C)

Vodljivost struje:

procjenjuje se na 1 mrd A/cm2 (bakrena žica izgori pri 1 mln

A/cm2) mln-milijun, mrd - milijarda

Emisija elektrona:

aktivira se pri 1 do 3 V uz razmak elektroda 1 m (molibdenovi

šiljci zahtjevaju polje 50-100 V/m)

Cijena:1500 USD po gramu u 2000.g. (zlato u isto vrijeme 10 USD/g)

Nanocijevi


Nanocijevi15 l.jpg

Nanocijevi

Ugljikove nanocijevi otkrio je 1991.godine industrijski istraživač Sumio Ilijima u japanskoj elektrotehničkoj tvrtki NEC.

Na električno vodljivu foliju uspjeli su fizičari složit šumu od desetina tisuća okomitih nanocijevi debljine po 10 nm. Priključili se između folije i nasuprotne metalne elektrode napon, skaču elektroni iz vrhova nanocijevi. Fizičari govore o hladnom pražnjenju iz šiljka, što je suprotno od katodnih cijevi, gdje se katode griju da bi se “izvukli” elektroni. Tako bi se mogli proizvesti superplosnati monitori.

Razrađena su tri načina dobijanja čađe, koja sadrži zamjetan dio nanocijevi. Svi ti postupci proizvode smjesu nanocijevi s velikim rasponom duljina, s više ili manje defekata i s varijantama usukanosti, što predstavlja ograničenja.


Nanocijevi16 l.jpg

Nanocijevi

a) 1992. u Japanu T. Ebbesen i P. M. Ajayan, znanstvenici NEC Fundamental Research Laboratory, prvi su objavili postupak dobivanja makroskopskih količina nanocijevi. Ostvarili su električni luk između grafitnih elektroda, ugljik je ispario i 30% se rekombiniralo u nanocijevi. Visoka temperatura i metalni katalizator pomogli su da grafitne elektrode mogu proizvesti jednostijene i višestijene nanocijevi s nešto strukturnih defekata ili bez njih. Cijevi su različitih i malih duljina.

b) M. Endo sa Shinshu sveučilišta u Japanu prvi je proizveo nanocijevi kemijskim naparavanjem. U peći se grije supstrat, a izvana se dovodi plin koji sadrži ugljik. Plin se raspada, a ugljik se rekombinira u nanocijevi na supstratu. Naknadno pronađenim poroznim katalizatorom uspijeva se veliki dio ugljika iskoristiti, a djelomice je već uspjelo kontrolirati rast nanocijevi. Iskoristi se od 20 do 100% ugljika. Postupak je jednostavan i jeftin i daje nanocijevi veće duljine ali su pretežito višestijene i s defektima. Prosječno imaju samo desetinu čvrstoće na istezanje u usporedbi s onima proizvedenim u električnom luku.


Nanocijevi17 l.jpg

c) R. Smalley i suradnici s Rice sveučilišta u SAD-u, obasjavaju grafitne štapove snažnim impulsima lasera. Uz odgovarajuće katalizatore uspjeli su usavršiti proizvodnju većih količina jednostijenih nanocijevi, kojima uspijevaju već kontrolirati promjer. Iskoristi se do 70% ugljika. Taj postupak je najskuplji, jer zahtjeva vrlo skupe lasere.

Nanocijevi

Fullereni (buckyball)

Također se ubrajaju u nanostrukture, ali su malo manje interesantni. Otkrili su ih 1985. Rober Curl, Harold Kroto i Richard Smalley. To su šuplje kavezne kuglaste molekule, a sastoje se od najmanje 60 atoma ugljika. Izolirani su i veći fullereni kao C76, C78, C82, C84...

C60 sadrži 12 peterokutnih i 20 šesterokutnih ploha (sl. nogometnoh lopti) s promjerom kugle 0,71 nm. Fullereni pored grafita i dijamanta čine treću modifikaciju elementa ugljika, a gustoća im je 1,678 g/cm3.

Proizvode se naparivanjem grafitne elektrode u električnom luku uz helij kao zaštitni plin. Nakon toga se iz čađe na stijeni reaktora izoliraju nastali fullereni.


Neki postupci izrade nanostruktura l.jpg

Mikroelektronika je područje, koje je vjerojatno najviše zainteresirano za rješenja nanotehnologije, jer se ide dalje u minijaturizaciji. Predosjeća se da su današnja rješenja mikročipova već blizu granica, te se izlaz vidi u odlasku u područje molekula i atoma. Već postoje i praktični rezultati i niz načina za gradnju struktura manjih od 10 nm.

a) Današnja fotolitografija kojom se izrađuju čipovi, može se modificirati za proizvodnju nanometarskih struktura korištenjem mlazova elektrona, rendgenskih zraka ili ekstremno UV svjetlosti. Međutim, korištenje mlazova elektrona za krojenje struktura je skupo i sporo. Rendgenske zrake i ekstremno UV svjetlo mogu oštetiti i uređaje korištene u procesu.

b) Postupak skeniranja STM-om može se koristiti čak do struktura veličine atoma, ali je prespor za masovnu proizvodnju.

c) Meka litografija dopušta istraživačima jeftinije reproduciranje uzoraka složenih litografijom pod a) i srodnim postupcima. Ne zahtjeva posebne uređaje i može se koristiti u običnom laboratoriju.

d) Postupak bottom-up je takav gdje se kemijskim reakcijama mogu jeftino i lako slagati atomi i molekule u strukture od 2 do 10 nm. Ovim postupkom ne mogu se proizvesti međusobno spojene strukture, pa nije podesna za izgradnju čipova.

Neki postupci izrade nanostruktura


Nanopore l.jpg

NANOPORE

Nanopora je metal nano-veličine sa heterostrukturom koja se sama spaja u monosloj. Nanopore su stabilne i mogu se unijeti u kriogene sustave na različitim temperaturama.

Tok procesa proizvodnje je ilustrirana kasnije slikom. Počinje s dvostranom silicijskom pločicom pokrivenom silicijskim nitridom. Debljina pločice je obično 250m. Upotrebom fotolitografije, otvaraju se prozori od 400x400 m na prednjoj strani. Potom se upotrebom elektronskog snopa, litografijom i sušenjem stvara malena pora kroz membranu silicijskog nitrata. Ove pore mogu biti veličine 30 nm u dijametru.


Tok procesa proizvodnje nanopora l.jpg

Tok procesa proizvodnje nanopora

Postupak rasta membrana od silicijevog nitrata

Fotolitografija za otvaranje stražnjeg prozora

Probijanje kroz silicij i oksidacija za rast silicij-dioksida sa strana.

Elektronska litografija da bi se s prednje strane membrane otvorila nanopora


Formiranje molekularnog spoja l.jpg

Formiranje molekularnog spoja

Sa zlatom se popunjavaju nanopore s gornje strane i onda se potapaju u otopinu organskih molekula. Nakon 24 sata, uzorak se vadi i pozlaćuje se donja strana. Sad postoji Au / SAM / Au spoj i mogu se sprovoditi mjerenja.

SAM - self assembled monolayer

Skenerska slika stražnjeg dijela (tamni kvadrat je SiN membrana)


Polifenilenski lanci l.jpg

Polifenilenski lanci

Značajan nedostatak nanocijevi je kemijska inertnost. To nije slučaj s molekulama zasnovanim na polifenilenskim lancima. Danas se eksperimentira sa složenijim logičkim strukturama zasnovanim baš na tim lancima. Ti lanci su zasnovani na modifikaciji ugljikovodika benzena.

BENZEN C6H6

Fenil

grupa

C6H5

Fenilen

grupa

C6H4

Jedna veza za druge komponente.

Dva slobodna vezna mjesta.


Molekularni vodi i na bazi polifenilena l.jpg

Molekularni vodiči na bazi polifenilena

Spajanjem fenilen grupa međusobno nastaju lančaste strukture - polfenilenske molekule. U lanac polfenilena mogu se umetati i druge vrste molekula. Molekule koje sadrže benzenove prstenaste strukture nazivaju se aromatskim. Otkriveno je da polifenilne molekule provode elektricitet ako su spojene s acetilenskim “razmaknicama”. Iako polifenilenski vodiči ne nose toliko struje kao ugljične nanocijevi, oni i njihovi derivati su mnogo manje molekule. Zbog manjeg poprečnog presjeka, imaju veću gustoću struje.

Tour vodiči


Molekularni vodi i i izolatori l.jpg

Molekularni vodiči i izolatori

Također, polifenilenske molekule imaju značajnu prednost zbog vrlo dobro odrađenog kemijskog sastava i veličine sintetičke fleksibilnosti, bazirane na stoljetnom iskustvu prikupljenom od organskih kemičara. Tako je Tour razvio umjetne tehnike za sintezu vodljivih polifenilenskih lanaca točno istih dužina i struktura. Zovu se još Tour vodiči.

Alifatski lanci se sastoje od metilena (CH2) i di-metilena. Alifatske organske molekule služe kao izolatori. Ako se mala alifatska grupa umetne u sredinu vodljivog polifenilenskog lanca, ona prekida vodljivi kanal i stvara barijeru elektronima u prolazu, te se takve barijere ponašaju slično otpornicima.


Usporedba razli itih vodljivih struktura l.jpg

Usporedba različitih vodljivih struktura


Molekularni ispravlja i ispravlja ke diode l.jpg

Molekularni ispravljači (ispravljačke diode)

Aviram i Ratner su dali teorijski predložak za molekularne ispravljače 1974. godine. 1997. je ostvaren eksperimentalno molekularni ispravljač. To su učinila dva neovisna tima: Metzgerov sa Sveučilišta Alabama i Reedov sa Sveučilišta Yale. Međutim, ovi molekularni ispravljači se ne mogu odmah integrirati s Tourovim vodičima u molekularni krug.


Diode zasnovane na nanoporama l.jpg

Diode zasnovane na nanoporama

Na bazi acetat-bifenilnih molekula mogu se napraviti nanodiode.

Rezonantne tunel diode (RTD) je sintetizirao Tour i prikazao Reed. Molekularna je analogija većih poluvodičkih dioda. Napravljena je polifenilenska molekularna RTD umetanjem dvije alifatske metilenske grupe u vodič s obje strane zasebnih alifatskih prstena. Zbog izolatorskih osobina, alifatske skupine se ponašaju kao potencijalne energetske barijere protoku elektrona. One stvaraju aromatski prsten između njih kao uski otok (0,5 nm) niske potencijalne energije kroz koju elektroni moraju proći da bi prešli duljinu vodiča. Molekularne RTD su na krajevima pričvršćene na zlatne elektrode pomoću tiol grupa koje upijaju zlatne rešetke.


Molekularni prekida i l.jpg

Molekularni prekidači

U konvencionalnih mikroelektroničkih tranzistora, vodljivost se postiže priključenjem napona na upravljačku elektrodu. Slično je i kod molekularnih tranzistorskih prekidača.


Molekularne memorijske elije l.jpg

Molekularne memorijske čelije

Nanopornim postupkom i 4,4’-dietinfenil-2’-nitro-1-benzentionailni SAM na sobnoj temperaturi se može konfigurirati memorijska čelija RAM-a. To su dvije spojene naprave zbijene između dva vodljiva stanja. U napravu se piše u stanju niske vodljivosti ili “1” primjenom pozitivnog napona (+1.5V), a briše se u visokovodljivom a stanju ili “0” primjenom negativnog napona (-1.5V). S naprave se čita primjenom pozitivnog napona i mjerenjm rezultirajuće struje.

Primjer molekule za RAM


Molekularni organski motori l.jpg

Molekularni organski motori

F1Fo ATP sinteza je zasigurno najočitiji primjer kemijsko-mehaničke pretvorbe u prirodi. Sposobna je konvertirati transmembralne kemijske gradijente u kružno mehaničko gibanje, a može raditi i unazad. U tom slučaju kemijska energija ATP može biti korištena za stvaranje mehaničkih kretnji ili pumpanje protona u suprotnom smjeru od kemijskog potencijala.

Mjerač toka nano-dimenzija

Mikrosfera spojena na ATP sintetiziran sloj za eksperiment s rotacijom pojedinačne molekule.

Sorter nano-dimenzija


Budu i proizvodi nanotehnologije l.jpg

Istraživači su već kreirali nanometarske tranzistore, diode, releje, logička vrata, spojne vodove - od organskih molekula, ugljikovih nanocijevi i poluvodičkih nanocijevi. Čini se da će izbijanje elektrona iz nanocijevi biti važno područje. Već su proizvedeni prvi svijetleći uređaji i displeji. S obzirom na svojstva, nanocijevi će biti upotrijebljene za vođenje velikih struja i kao vodiči topline. Memorije s velikim gustoćama pohrane podataka rješavat će se nanotehnologijom. IBM već ima glavu za čitanje vrlo gusto spremljenih podataka do nanometarskih slojeva. Posebno je zanimljiva medicina:

- objekti nanometarske veličine od anorganskih materijala moći će poslužiti u biomedicinskim istraživanjima, dijagnozama i terapiji;

- biološki testovi koji mjere ponašanje ili aktivnosti odabranih supstancija postaju brži, osjetljiviji i fleksibilniji ako se određeni djelići nanometarske veličine uključe da funkcioniraju kao oznake ili etikete;

- nanostrukture bi mogle biti upotrijebljene za dostavu lijeka (drag carrier) upravo tamo gdje je potreban, izbjegavajući štetne popratne efekte koji su često rezultat jakih lijekova, kao kod kemoterapije;

- umjetne nanometarske građevine mogle bi jednog dana biti upotrijebljene u repariranju tkiva, kao kože, hrskavice ili kosti, pa čak i organa.

Također je moguća primjena nanocijevi kod armatura za kompozite velike čvrstoće i žilavosti, za specijalne filtere svjetla, kao katalizatora, kod plastičnih solarnih ćelija, kod laserskih pisača s većom gustoćom točkica.

Budući proizvodi nanotehnologije


Ograni enja nanotehnologije l.jpg

Ograničenja nanotehnologije

Brzina pri kojoj molekularno elektronički krug može obavljati rad usko je povezana s pitanjem energijske disipacije u sistemu. Jaki disipativni spojevi mogu dramatično smanjiti omjer signal-šum (SNR). Takvo smanjenje snage signala zahtjeva veći protok ukupnog naboja da se osigura prikladno očitanje bita, a s tim i više vremena. Brzina prijenosa signala ograničena je na područje između 10 kHz i 1 GHz. Ova ograničenja govore da je potreban samo jedan elektron po bitu da se signal pouzdano prenosi. Očito je da ako je potrebno više od jednog elektrona po bitu signala, kao što će sigurno biti slučaj zbog prisutnosti disipacije i šuma, broj elektrona po bitu neizbježno će rasti, a brzina računala će opadati. Ako bude potrebno mnogo elektrona, 10 ili 100, molekularni računarski krugovi ne bi bili brži od uobičajenih mikroelektroničkih kompjutora koji danas rade u području nekoliko stotina MHz i nekoliko GHz. Mogla bi, stoga, molekularna računala biti i sporija.


Ograni enja nanotehnologije33 l.jpg

Ograničenja nanotehnologije

Vjerojatno će prošireni molekularni krugovi uključiti unutarnje molekularne spojeve i vanjske metalne kontakte sa značajnom kapacitivnošću. Stoga će RC, vremenska konstanta, za komponente molekularnog kruga također smanjiti brzinu.

S druge strane, sinteza vrlo malog (mikron ili milimetar) i vrlo gustog (10000 uređaja po mikrometru kvadratnom) molekularnog elektroničkog računala trebala bi biti moguća. Takvi strojevi mogu čak biti izrađeni trodimenzionalno da povećaju gustoću i smanje kašnjenje u komunikacijama među unutarnjim napravama.

Ljudski mozak je masivni paralelni kompjutor sposoban provesti 100 milijuna MIPSa (eng. MIPS milijuna instrukcija po sekundi). Za usporedbu, potrebno je 100000 Pentiuumovih čipova spojenih u paralelu da dostignu broj instrukcija po sekundi koje prenosi ljudski mozak. Površina Pentiumovog procesora je oko 1 cm2. Molekularno elektronički ekvivalent Pentiuma bio bi veličine 10 m2.


Ograni enja nanotehnologije34 l.jpg

Ograničenja nanotehnologije

Sadašnji konstrukcijski pristupi korištenju malih molekula za izradu elektroničkih digitalnih logičkih struktura mogu se svrstati u dvije kategorije:

- oni koji se oslanjaju na male električne struje za prijenos i procesuiranje informacija,

- oni koji se oslanjaju na deformaciju molekularno elektroničke gustoće naboja za prijenos i procesuiranje informacija.

Mogući problemi i ograničenja kako ih danas vidimo predstavljaju izazov današnjim tehnolozima, a bit će možda jednog dana svladana. Za to će biti zaslužni i tehnolozi, koji će naći optimalu primjenu molekularnih sklopova na ekonomski isplativim načelima, ali i sa karakteristikama znatno boljim od onih što ih pruža konvencionalna tehnologija.


Struktura jednoslojnih ugljikovih nanocjev ica l.jpg

Struktura jednoslojnih ugljikovih nanocjevčica

Kao što se već moglo vidjeti, nanotehnologija ujedinjuje fiziku, kemiju, biologiju i tehniku, te proučava svojstva struktura nanometarskih dimenzija.

Danas nitko nije školovan za inžinjera nanotehnologije niti postoji predodžba kakva bi sve znanja netko takvog zvanja morao imati. Potrebna znanja ovise i o području primjene nanotehnologije. Za njen razvoj potrebni su multidisciplinarni timovi stručnjaka. Tako se na primjer u razvoju neuronskih mreža i umjetne inteligencije u timovima znaju nalaziti i filozofi, a ne samo oni koji imaju prirodoslovno-matematička i tehnička znanja.

Kako na atomskim veličinama osobine struktura ovise i o veličini i o obliku, nanoznanost može dati nove načine dizajniranja i razvoja materijala i uređaja. Za to je potrebno razvijati kreativnost.

Ugljikove nanocjevčice mogu biti jednoslojne i višeslojne. Višeslojne se sastoje od nekoliko koncentričnih jednoslojnih nanocjevčica.


Slide36 l.jpg

Jednoslojne nanocjevčice različitih tipova dobijaju se tako da se izabere jedan sloj grafita i savije na različite načine. U grafitu su ugljikovi atomi složeni tako da tvore šesterokutnu rešetku. Ta rešetka se zove grafen.

Neka je vektor:

gdje su

i

jedinični vektori

šesterokutne rešetke. Neka su m i n cjelobrojne vrijednosti. Kao što se vidi na slici: pomicanjem duž vektora Ch dolazi se iz točke A u točku B. Rešetku ćemo analizirati kao koordinatni sustav u kojem je svaki atom određen parom (m, n). Da bi simetrija bila zadovoljena, analizira se samo slučaj 0   m   n.

Kut između Ch i

se zove kut kiralnosti. Riječ kiralnost dolazi iz grčkog

U kemiji kiralne strukture je ona molekula koja se ne može poklopiti sa svojom slikom u zrcalu. Vektor Ch je vektor kiralnosti. Ako se sloj grafita zamota na način da se vrh vektora Ch spoji s krajem, tj. točka A s


Slide37 l.jpg

točkom B, te točka C s točkom D, dobije se valjkasti dio nanocjevčice čiji je opseg jednak duljini vektora Ch. Ako se krajevima cilindra dodaju kapice od polovica kuglastih fulerena dobivaju se ugljikove nanocjevčice. Različitim (m, n) odgovaraju cjevčice različitih promjera. Osjenčani dio na slici predstavlja područje šesterokuta koje se, kad se zamota sloj grafita u cjevčicu, obavija oko nje poput helikoidalne spirale.

Nanocjevčice se međusobno razlikuju prema promjeru i kutu kiralnosti. Stoga je značajna ovisnost tih veličina o m i n. Udaljenost

susjednih atoma je aC-C, jedinični vektori su jednakog iznosa. Kut između veza je 120°, pa po kosinusovom poučku vrijedi:


Slide38 l.jpg

Ako iznos vektora Ch, koji pretstavlja opseg nanocjevčice, podijelimo s , dobijamo promjer nanocjevčice:

Kut kiralnosti se može dobiti preko kosinusa ili tangensa:

Zbog simetrije šesterokutne rešetke, kut kiralnosti ima vrijednost između 0° i 30°.


Slide39 l.jpg

Prema kutu kiralnosti, odnosno vrijednostima (m,n) razlikuju se tri tipa nanocjevčica:

- fotelje (eng. armchair),

- cik-cak,

- kiralne.

Dobile su imena prema obliku poprečnog prstena ugljikovih atoma.


Zadaci l.jpg

ZADACI

1. Izračunajte promjere i kut kiralnosti nanocjevčica (9,3), (5,5) i (7,0) ako je udaljenost između susjednih ugljikovih atoma 0,142 nm.

2. Koji su tipovi zadanih nanocjevčica?

1.a)

Za (9,3):

2. a) kiralni tip

1. b) Za (5,5): d = 0,68 nm,  = 30°.2. b) foteljni tip.

1. c) Za (7,0): d = 0,55 nm,  = 0°.2. c) cik-cak tip.


Novosti l.jpg

NOVOSTI


Ullmanova reakcija pomo u stm a l.jpg

Ullmanova reakcija pomoću STM-a

U organskoj kemiji se Ullmanovom reakcijom naziva stvaranje bifenila (C12H10) iz jodofenila uz pomoć bakrenog katalizatora, a odvija se na visokim temperaturama. Ona se danas može realitirati pomoću STM-a. To su ostvarili znanstvenici na Sveučilištu u Berlinu:

Polazeći od nekoliko molekula jodobenzena (C6H5I) koji leže na bakrenoj površini, prvo su pomoću šiljka STM-a postigli da se molekula disocira na jod i fenil C6H5. To su postigli ubrizgavanjem elektrona uz pomoć šiljka. Sljedeći korak je sklananje atoma joda pažljivim manipuliranjem sa šiljkom. Nakon toga su dvije molekule fenila približene i uz pomoć šiljka “zavarene”. Da bi se molekule “zavarile” potrebno je ponovo ubrizgati elektrone koji omogućavaju stvaranje kovalentne veze.

Dokaz da su se molekule slijepile je činjenica da kada pokušamo šiljkom vući jedan fenilni prsten po površini bakra i drugi putuje zajedno s njim. Ova reakcija se odvija na 20 K.


Najmanji tranzistor od nanocijevi l.jpg

Najmanji tranzistor od nanocijevi

Kako prenosi “Jutarni list” od 1.12.2004. Infineon Technologies postigao je u svojim münhenskim laboratorijima napredak u nanotehnologiji. Napravljen je najmanji tranzistor od nanocijevi s dužinom kanala 18 nm. Za to je prvo proizvedeno od ugljika dovoljno nanocijevi promjera 0,7 do 1,1 nm.


Primjene l.jpg

PRIMJENE

Primjena nanotehnologije u energetici ne očituje se samo u štednji energije, nego i uproizvodnji aditiva koji povećavaju učinkovitost motora, čvrščim bušilicama može se dosećido dubljih zaliha, nanotehnološkim primjesama može se iskoristiti i nečista sirovina munablata i mulja i sl. Fotočelije temeljene na nanomaterijalu već se koriste. Otkriven je i načinkako se može poboljšati učinkovitost vodika utjerivanjem u nanopore, gdje se možepospremiti pod manjim tlakom. Takvi rezervari mogu poslužiti da automobil pređe do 8000km. Međutim, najznačajniji doprinos se očekuje u vodikovim čelijama. Naime, jediniekonomski isplativ način dobijanja vodika danas je iz ugljikovodika, tj. fosilnih goriva, jer jeelektroliza iz vode jako skupa. Ako bi nanotehnologijom bila poboljšana učinkovitost nazadovoljavajuću mjeru, to bi bio najznačajniji doprinos energetici.


Primjene46 l.jpg

PRIMJENE

U medicini postoji više mogućih primjena. Medicinska dijagnostika već osjeća dobrobitinanotehnologije. Sljede napretci na području tretmana rana i bolesti, od raka i očnih infekcijado slomljenih udova. Doktori već neko vrijeme koriste markere (dyes) za označavanje virusa ibakterija koje treba identificirati ili nadzirati. Ideja je jednostavna. Antitijela koja će se vezatina ciljanu čeliju se markiraju tako da fluoroscentno zrače pod svjetlošću određene valneduljine. Mjerenjem fluoroscencije mjeri se razina infekcije. Problem je ako su markeritoksični. NASA nanofosfate želi koristiti za mjerenje ozračenosti astronauta. Quantum DotCorporation razvija tehnologiju spektralnog bar koda koji bi se utiskivao na gene koji suaktivni u nekoj čeliji. Nadzor na razini čelija omogućio bi vrlo ranu dijagnozu. Posebno jevažna primjena nanoznanosti u donošenju ljekova na određeno mjesto u tijelu. Naime, kodvrlo agresivnih lijekova, poput kemoterapije, uništavaju se i zdrave i bolesne stanice.Nanočestice bi omogućile dopremu lijeka na samo bolesne stanice neoštećujući zdrave.


Primjene47 l.jpg

PRIMJENE

U informacijskoj tehnologiji stalno smanjenje dimenzija čipova i povećanje gustoćepakiranja došlo je već do nanotehnoloških granica. Hewlett Packard je 2002. stvorio krug sa64-bitnom memorijom sastavljenom od molekularnih prekidača. Daljnji razvoj će dovesti dosamih fizičkih granica. Kad tranzistor postane premalen, kvantni učinci curenja (engl.leaking) elektrona neće se moći zanemariti, nego će pretstavljati problem, jer se neće moćiodrediti je li tranzistor u uključenom ili isključenom stanju. Ekspolatacija spina elektronaomogućila bi da se računala mogu samo uključiti i isključiti bez potrebe za boot up-om.Osimprvog Moorovog zakona, koji se zasada održava istinitim (u 2007 milijarda tranzistora počipu), postoji i drugi zakon, koji je manje poznat. On kaže da se cijena izradnje postrojenja zaizradu čipova poduplava svake 3 godine. Mnogi eksperti predviđaju da će se postići ravnotežaizmeđu prvog i drugog Moorovog zakona prije 2015. godine kad će postrojenje koštati 200milijardi dolara.


Primjene48 l.jpg

PRIMJENE

Posebna boljka svake nove tehnologije je njena primjena u naoružanju. Pentagon izdvaja300 milijuna dolara godišnje za nanotehnološka istraživanja. NASA za te namjene izdvaja 42milijuna USD godišnje. Na West Michigan University stvoren je rani sustav za uzbunjivanjeza RBK oružja. Na University of Texas razvijeni su mišići od nanocjevčica koji su brži i jačiod prirodnih te se mogu koristiti za umjetne udove vezane za projekt super-vojnika. Usuradnji s NATO-om, razvijaju se svemirska oružja uglavnom temeljena na nanotehnologiji itzv. neubojita oružja. Također se razvijaju minijaturni, pokretni, nezavisni senzori koji moguprodrjeti u zaštićene i udaljene objekte neprijatelja. DynCorp je 2000. obavila testiranjesenzora temeljenih na MEMS (micro-elektro-mechanical systems) senzorima ispaljenih izpuške. DoD (Department of Defence) razvija pametne oblake, koji su mali roboti veličineinsekata. Milijuni takvih naprava mogu se ispustiti na neprijateljski teritorij i iskoristiti zaizviđanje ili uništavanje ciljeva. Nanočestice u sličinim oblacima mogu omesti elektroničke ikomunikacijske sustave, utjecati na nevidljivost i dr. Cilj DuPont-a je stvoriti borbeno odjelokoje će biti neprobojno, lagano, udobno, opremljeno s komunikacijskim sustavima, nadzoromzdravstvenog stanja i možda pojaćavanjem sposobnosti vojnika. Samo-sastavljajućekemikalije koje imaju memoriju mogu biti opasne i za okoliš. Teorijski se može pustiti nanoagenskoji će razgraditi neprijateljsko oružje. Ako nanotehnologija dođe u krive ruke, mogu serazviti i genosidni-nanoroboti koji bi mogli biti opasni i za svoje stvoritelje. U Kini se unanotehnologiju godišnje ulaže preko 3 milijarde USD, Južna Koreja 2 milijarde, itd. Prvasvjetska sila bit će ona koja prva ovlada nano-oružjem.


Primjene49 l.jpg

PRIMJENE

Opasnosti civilne primjene nanotehnologije nisu još istražne. Ako se nekontroliranooslobodi nano-robotski oblak, mogao bi transformirati organske supstance u neki novimaterijal ili prodrjeti u tlo i oštetiti/uništiti usjeve. Upotreba nanotehnologije mogla bi imatina hranu posljedice kao i genetsko modificiranje. Bogate kompanije opirat će se ozbiljnimistraživanjima o utjecaju nanotehnologije na okoliš. Kroz ovo poglavlje naglašene suprednosti nanotehnologije. Međutim, tako se nekad mislilo i za azbestna vlakna. Nanočesticeveć su izazvale zabrinutost eksperata kao i osiguravajućih društava. Isto kao i kod azbesta,očekuju se kronične, a ne akutne, posljedice nanočestica. One ne moraju biti unešenenemjerno, nego se mogu udahnuti iz boja, sprejeva ili prašine s kojom se dođe u kontakt.

Postoje četiri brige:

- čestice mogu utjecati na rad pluća zbog iritacije,

- substanca nanočestice može biti poznati toksin koji može proći kroz konvencionalnuzaštitu zbog svoje veličine,

- neke nanočestice imaju katalizatorske sposobnosti koje ubrzavaju stvaranje slobodnihradikala povezanih s razvojem tumora i

- substanca može biti bezopasna na makroskopskoj razini, a na nano-razini biti opasna.Problem je i nepostojanje regulative za područje nanotehnologije.Mogućnosti nadzora i špijuniranja upotrebom nanotehnologije veće je od Orwellovskog. Todovodi do niza pitanja vezanih uz narušavanje privatnosti i ljudskih prava.


Pitanja za ponavljanje l.jpg

Pitanja za ponavljanje

  • Objasnite načelo rada AFM-a i STM-a i koja im je temeljna razlika.

  • Koji su temeljni građevni elementi u molekularnoj nanotehnologiji? Objasnite građu proizvoda molekularne nanotehnologije.

  • Objasnite podjelu nanocjevčica prema kutu kiralnosti.


  • Login