G ospodarski p rogram 2 013
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 46

G ospodarski P rogram 2 013 PowerPoint PPT Presentation


  • 122 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

G ospodarski P rogram 2 013. M aster P lan R eindustrijalizacije Rijeke i Kvarnera Poglavlje 1 Regionalizacija i Preustroj PGŽ u 9 JLS Poglavlje 2 Reindustrijalizacija uz Kvarnerske Investicijske Fondove Poglavlje 3 Novi Demokratski Standardi u Politici

Download Presentation

G ospodarski P rogram 2 013

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


G ospodarski p rogram 2 013

GospodarskiProgram 2013

MasterPlanReindustrijalizacijeRijeke i Kvarnera

Poglavlje 1

Regionalizacija i Preustroj PGŽ u 9 JLS

Poglavlje 2

Reindustrijalizacija uz Kvarnerske Investicijske Fondove

Poglavlje 3

Novi Demokratski Standardi u Politici

(nulta stopa tolerancije prema Političkoj Korupciji)


G ospodarski p rogram 2 0131

GospodarskiProgram 2013

  • Analiza problema na državnom nivou

    • Tranzicija bez StrategijeRazvoja

    • Bez Strategija Razvoja Industrije i bez Modela Razvoja pojedinih grana privrede

    • Kriva Makro-Ekonomska Politikajer nismo imali Strategiju niti razrađene Modele Razvoja

    • KrivaAdministarativna podjelas kojom se društveno bogatstvo još brže topi ( 500 JLS + 21 Županija + ogroman državni aparat + veliki dio stanovništva koji ovisi o proračunu)

    • Korupcija i PolitičkaKorupcija


G ospodarski p rogram 2 0132

GospodarskiProgram 2013

  • Analiza problema na lokalnom nivou (PGŽ)

    • “Generalne” Strategije razvoja napravljene prekasno ali bez strateških ciljeva i modela razvoja

    • Sve Jedinice Lokalne Samouprave umjesto aktivne i proaktivne ekonomske politike opredjelile su se za pasivnu promatračku politiku gdje su sve privredne tokove prepustili nerazvijenim gospodarskim subjektima .

    • Krivom administrativnom podjelom Rijeci je otkinuta ekonomska baza koja u konačnici više koči razvoj PGŽ nego što ga pospješuje.

    • Nove JLSdjeluju na principu privredno izoliranih otoka bez zajedničke strategije djelovanja a proračunski novac se višetroši na razvijanje gradske i općinske infrastrukture te uređenje okoliša i prirode nego na stvaranje uslova za privredni razvitak i rast zaposlenosti.

    • Razgranata Politička Korupcija koja uništava intelektualne i materijalne kapacitete PGŽ

AnalizadosadašnjegrazvojaidosegnutogstupnjarazvojaPrimorsko–goranskežupanijeupućuje, međutim, inajošuvijeknedovoljnorazrađenuinekonzistentnovođenužupanijskurazvojnupolitiku, a unutarnjenanedostatak

instrumenataimjeragospodarskepolitike. Uvid u strukturužupanijskesamoupraveupućujeinanedostataktijelakoje bi kreiralorazvojneinstrumenteimjere, provodiloihipratiloučinke ( Ekonomski institut Zagreb Pros.2010)


G ospodarski p rogram 2 0133

GospodarskiProgram 2013

  • Što danasokarakteriziragospodarstvo PGŽ

    • Pad primanjasvih JLS-euključujući to iŽupaniju

    • Velikazaduženost JLS-e

    • Smanjivanjebrojaobrtnikaipoduzeća

    • Pad kapitalnihmogućnostipostojećihpoduzeća iobrtnika

    • Smanjivanjebrojazaposlenih i odlazakstručnogkadra u inozemstvo

    • Nastavakdeindustrijalizacijeidrastičan pad postojeće industrijskeproizvodnje

    • Povećanje i takovelikog Vanjsko-TrgovinskogDeficita

    • Nelikvidnost

    • Uvozni ,građevinskiiturističkilobiumjestoindustrijskoglobija

    • KorupcijaiPolitičkaKorupcija


G ospodarski p rogram 2 0134

GospodarskiProgram 2013

  • Što uništavau PGŽpoduzetništvo i industriju

    • Regionalne RazvojneAgencijekoje ne osmišljavajumodelerazvojakoji bi biliadekvatnipostojećojsituaciji i problemima u kojima se gospodarstvonalazi

    • Neučinkovitsustavpotpora/financiranjakojisutotalnoneefikasnizaindustriju

    • Nedostatak “pozitivnediskriminacije” vlastitihindustrijskihproizvoda

    • KD, Državnai JavnaPoduzeća apsolutno ne služe razvojudomaće industrije

    • Nosiocivlasti u JLS-eiŽupanijikriviminvesticijskimprioritetimauništavajuhrvatskaradnamjesta a time svjesnoilinesvjesno režu granunakojojsamisjede.

    • KDsvojominvesticijskompolitikompogoršavajukonkurentnostdomaćimproizvodima a građanima PGŽruše njihov standard

    • Nosiocivlasti se ne stavljaju u ulogu “Privrednoglidera” kaošto to rade u drugimzemljamanego se pretežno bavepolitičkimpopulizmom

    • Velika ,skupa i neučinkovita Javna Uprava

    • KorupcijaiPolitičkaKorupcija


G ospodarski p rogram 2 0135

GospodarskiProgram 2013

Najveće zablude državne i lokalne politike u vezi stranih investicija

Zemlje u okruženju

Hrvatska i PGŽ

Income i corporate tax >40%

Zemljište 80€

Veći ulazni troškovi

Pasivna Gospodarska Politika

Loša Gospodarska Diplomacija

Loša Makro-Ekonomska Politika

  • Income i corporate tax 10%

  • Zemljište 5-10 €

  • Manji ulazni troškovi

  • Aktivna Gospodarska Politika

  • Bolja Gospodarska Diplomacija

  • Bolja Makro-Ekonomska Politika

Zemlje u okruženju su prišle modelu razvoja koji je temeljen na privlačenju investicija koje su orijentirane na “cheap labour” destinacije gdje cijeli “mozak firme” ostaje u matičnim zemljama a dio koji je radno intezivan se premjesta u jeftinije zemlje. Slovačka je prva koja je počela sa flat tax sistemom (25%) te privukla radno intezivnu automobilsku industriju. Nokia se upravo seli iz Rumunjske prema jeftinijim zemljama.


G ospodarski p rogram 2 0136

GospodarskiProgram 2013

Najveće zablude državne i lokalne politike u vezi stranih investicija

Model razvoja u okruženju

Brandiranje vlastitih ind. proizvoda

Razvija se manufakturni dio

Vlastiti inžinjering

Vlastiti R&D odjel

Vlastiti upravljački menagement

Vlastiti marketiški menagment

Razvoj vlastitih tehnologija

  • Razvija se samo manufakturni dio

  • Nema inžinjering odjela

  • Nema R&D odjela

  • Nema upravljačkog menagmenta

  • Nema marketiškog menagmenta

  • Nema razvoja novih tehnologija

Uzimajući u obzir našu trenutnu konkurentsku poziciju u okruženju te trendove u globalnom gospodarstvu postavlja se pitanje da li se kao društvo trebamo opredjeliti samo na model razvoja gdje će naši građani raditi samo u radno intezivnoj privredi i biti osuđeni na niska primanja ili ćemo kao društvo krenuti prema razvoju vlastitih proizvoda i tehnologija te osigurati veća primanja za građane i društvo u cijelini.


G ospodarski p rogram 2 0137

GospodarskiProgram 2013

  • Kronologija SDP-ove krive ekonomske politike u Rijeci i PGŽ

    • Ništa se ne događa slučajno pa ni propast Rijeke

      • 1993 Linić postaje gradonačelnik i započinje projekt Grad-Poduzeće

      • Industrijska Zona Kukuljanovo prepuštena JLS Bakar kao neperspektivna (napuštaju se veliki razvojni planovi 80-tih koji su pratili trendove velikih industrijsko-lučkih gradova u EU)

      • 1993 World Trade Centar (Transadria i Grad Rijeka) početak deindustrijalizacije i prelazak grada na modele pasivne ekonomske politike i rentiranja

      • 1997 Linić razrađuje model ”političke diktature” (vlast je cilj-sredstvo je politička korupcija – vlast se kupuje u prijeizbornim koalicijama sa foteljama

      • 2001 SDP definitivno briše industriju iz njihove „vizije razvoja” (lokalni izbori)

      • 2004 PORIN postaje Regionalna Razvojna Agencija bez da je osmislila niti jednu strategiju i model razvoja privrede do sada.

      • Politički Klijentelizam proizašao iz Financijske Nediscipline (veliki infrastrukturni radovi u trenutku kada se realna privreda raspada)

      • Uništavanje intelektualnih i financijskih kapaciteta kroz razrađen model Političke Korupcije.


G ospodarski p rogram 2 0138

GospodarskiProgram 2013

  • Destruktivna Pasivna Privredna Politika PGŽ i Grada Rijeke

    • Grad-Poduzece rusi poduzetnicki mentalitet PGZ

      • Grad-Poduzeće počiva na socijalističkoj filozofiji upravljanja gradom gdje se vjeruje da je grad-poduzeće na vrhu piramide gospodarskih aktivnosti.

      • Cilj nije očuvanje standarda građana i konkurentnosti vlasite privrede nego prodavanje komunalnih usluga i investiranje u “kvalitetu” bez obzira da li to može biti plaćeno od strane građana irealne privrede.

      • U nedostaku razvojnih projekata u realnoj privredi dolazi do Političkog Klijentelizma u “razvojnim projektima” Grada-Poduzeće gdje se ta viša cijena prelama preko leđa građana i relne privrede.

      • Ovakvom ”filozofijom” ruše potrošnju i povjerenje potrošača a kao rezultat sablasno prazne trgovačko-obrtničke ulice (obrtništvo je desetkovano )

      • Ako moramo birati između lijepih cesta I sablasno praznih obrtničko-trgovačkih ulica ILI zakrpanih cesta iaktivnih obrtničko-trgovačkih ulica onda sigurno biramo ovo drugo.

      • Povjerenje potrošača ,potrošnja i vlastita proizvodnja može potaknuti rast a za to treba ući hrabro u strukturne reforme te porezna i komunalna rasterečenja.

      • Zaključak: Nema Vizije Razvoja PGŽ i njenih JLS-e


G ospodarski p rogram 2 0139

GospodarskiProgram 2013

  • Naša Vizija Budućnosti Rijeke i PGŽ(15-godišnja vizija)

    • Rijeka Industrijsko-Lučki i Znastveno Tehnološki Centar zapadne Hrvatske i šire regije

    • Moderan liberalan grad otvoren prema kreativnim i poduzetnim ljudima bez obzira na njihovu boju kože, nacionalnost, vjeru, političku i seksualnu orjentaciju

    • Grad čija je Znastvena Zajednica direktno uključena u razvoj privrede i dizanju BDP kroz razrađene modele razvoja

    • Grad čija infrastruktura pozitivno utječe na konkurentnost vlastitih proizvoda

    • PGŽ kao dio regije u koju su uključeni Istarska i Ličko-Senjska Županija

    • Regija u kojoj Turizam,Trgovina, Šumarstvo nisu glavni izvor prihoda nego samo dodatni izvori ( izbjegavati monokulturnu privredu)

    • Regija koja racionalno postupa sa svojim resursima i ima visoke standarde u zaštiti prirode i okoliša ( jedan od mjera je Primarna Selekcija Otpada-Zero Waste Strategija)

    • Vraćanje regije iz jednog čistog potrošačkog društva u proizvodno-potrošačko društvo zajedno sa ostalim regijama u široj i daljnoj okolici

    • Regija sa visokim demokratskim standardima u politici ( bez Političke Korupcije )


G ospodarski p rogram 2 01310

GospodarskiProgram 2013

  • Strategijski ciljevi ( 15-godišnji plan 2013 -2028)

    • Podizanje BDP PGŽ sa 11.000€ nanajmanje 20.000€ (5-7% rastgodišnje)

    • Povećanjebrojaradnihmjesta u realnojprivredizanajmanje 25.000

    • Povećanjebrojastanovnikasa 300.000 na 400.000

    • To je razvojni FEEDBACK za kreiranje razvojne politike i proračuna

  • Prioriteti i smjernice djelovanja

    • Stvaranje uvjeta za rast zaposlenosti i povećanje prihoda

    • Učinkovita i jeftina javna uprava te progresivno školstvo

    • Zaštita prirode i okoliša

    • Infrastruktura u službi razvoja privrede i konkurentnosti


G ospodarski p rogram 2 01311

GospodarskiProgram 2013

  • Destruktivna Pasivna Privredna Politika PGŽ i Grada Rijeke

NO

YES

Financijska Disciplina

Feedback

Odluka

NO

Feedback

Politički klijentelizam, Nepotizam

Korupcija

Pol.Korupcija

Financijska Disciplina

Rast Zaposlenosti

Rast Primanja

YES

Pad radnih mjesta

Bez Strategije

Razvoja

Feedback

Razvojna Strategija:

Kom.infrastruktura,

Ceste ,Dvorane,

Bazeni,Lječilišta,

Zvjezdarnice, Garaže

Razvojna Strategija:

Aktivna i Proaktivna

Ekonomska Politika

Proračun u službi

razvoja Privrede

Definiran cilj Kontrola Prorčuna

PGŽ&JLS

NO

YES

Definiran cilj Kontrola Prorčuna

Financijska Disciplina

Definiran cilj Proračun u službi razvoja Realne Privrede


G ospodarski p rogram 2 01312

GospodarskiProgram 2013

  • Dosadašnjadoktrina “razvoja”

    Doktrina po kojem su JLS do sada radile,s glavnim ciljem razvijanjakomunalne infrastrukture ne vodeći brigu o tome gdje će njihovi vlastiti građani raditi i na koji način će živjeti i moći plaćati komunalne usluge,mora se što prije prekinuti. Naivno je očekivati da će stranci rješavati ove probleme i da će oni građanima PGŽ osigurati dovoljno radnih mjesta kako bi ovo područje bilo poželjno za rad i ugodan život.

  • Nova doktrina razvoja

    Da bi pojedina područja privredno aktivirali te stvorili uvijete za rast zaposlenosti moramo definitivno pronaći unutarnje rezerve kako u financijskim tako i intelektualnim resursima. Ovo je osnova privlačenja bilo kojeg drugog kapitala jer ako ne dokažemo da želimo uložiti vlastiti novac i da smo u stanju sami stvarati profit,PGŽ će biti zaobilažena u širokom luku od strane srednjih i velikih investitora.Znači prelazak na aktivnu i proaktivnu ekonomsku politiku.


G ospodarski p rogram 2 01313

GospodarskiProgram 2013

  • Nova doktrina razvoja

    Rijeka iHrvatska se moraju orijentirati na stvaranje industrijskih brandova i vlastitih proizvoda koje se prodaju na domaćem i stranom tržištu. Okosnica razvoja mora biti domaća preradivačka industrija koja zajedno sa modernom poljoprivredom i moderno organiziranom trgovačkom mrežom može vratiti izgubljeno domaće tržište i biti u stanju konkurirati na jakom EU i ostalim tržištima.

    • Ovu tezu zastupaju većina nezavisnih ekomomskih analitičara uključujući tu i prof.Jurčića, Novotny,Lovrinčevića

  • Cilj se može jedinoostvariti

    Ovaj cilj se može ostvariti jedino političkim koncenzusom vodećih političkih stranaka u PGŽ koji bi se temeljio na deklaraciju o “ Konstruktivnoj suradnji, suzbijanju Političkog Klijentelizma i Političke Korupcije te odgovorne Finacijske Discipline”


G ospodarski p rogram 2 01314

GospodarskiProgram 2013

  • Donošenjestrategijerazvojazarazdoblje od 5-10-15-20 godina

    • Regionalna RazvojnaAgencija(PORIN)natemeljukoalicijskihprogramastranakakojisudobilimandatnaizborimamoradoraditi„Generalnu” StartegijuRazvojaiModelerazvojapojedinih grana privredenakonizvršenihpriprema a kojeuključuju:

      • Inventurasvihpostojećihintelektualnihifinancijskihresursa

      • RazgovorsasvimJLS-e i njihovodubinskosnimanje (Due diligence )

      • RazgovorsaGospodarstvenicima ,Poduzetnicima, UdrugamaGospodarstvenikaiObrtnikainjihovodubinskosnimanje (Due diligence )

      • RazgovorsaUpraviteljimaPoslovnihZonainjihovodubinskosnimanje

        ( Integriranje svih poslovnih zona riječkog prstena u jednu cjelinu)

      • RazgovorsaZnanstvenomZajednicominjenodubinskosnimanje

      • RazgovorsaInteresnimGrupamai Pojedincima potrebnih stručnih znanja i referenci

      • Razgovor sa svim Resurnim Ministarstvima


G ospodarski p rogram 2 01315

GospodarskiProgram 2013

1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ

  • Strateškicilj 5-godišnjeg inicijalnog planskog razvoja jeizbalansiranje pokrivenosti uvoza izvozom u Županiji na 100%.

    • Nakon dubinskog snimanja svih financijskih i intelektualnih resursa PGŽ (Due diligence )razvojana agencija PORIN će pristupiti izradi planova razvoja (SWOT + strategije + modeli) i odrediti pravce i segmente privrednog djelovanja po pojedinim područjima koji će smanjiti uvoz i zamjeniti ga domaćim proizvodom, paralelno uz stimuliranje izvoza na principu ”Misli Globalno Djeluj Lokalno”

    • Razvojni projekti koje bi vodio Porinradili bi se u suradnji sa Znastvenom Zajednicom i na njima bi sudjelovali profesori i studenti, a u nedostatku intelektualnih kapaciteta uzimali bi se vanjski suradnici.

    • Ova faza zvana još i Konsolidacijska faza i jedna je od najvažnijih te od nje ovise sve ostale faze Planskog Razvoja .


G ospodarski p rogram 2 01316

GospodarskiProgram 2013

1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ

  • Strateški cilj 5-godišnjeg inicijalnog planskog razvoja je izbalansiranje pokrivenosti uvoza izvozom u Županiji na 100%.

    • Stvaranjem učinkovite razvojne organizacijske strukture PORIN-Znanstvena Zajednica-Gospodarstvenici-Poslovne Zone-JLS-Resorna Ministarstva gdje bi se posložila brza i učinkovita vertikalna i horizontalna komunikacija

    • Nakon dodošenja strategija i modela razvoja Planski razvojni projekti sastojali bi se od nekoliko faza dani u sljedećem grafičkom prilogu.


G ospodarski p rogram 2 01317

GospodarskiProgram 2013

Razvojni projekti su ciljani , financijski strogo kontrolirani te orijentirani na kreativne i poduzetne pojedince i tvrdke.

Priča zvana 3-maj ovdje se iskljućuje.

Faze provođenja razvojnih projekata

Inicijativna faza

Definiranje projekta

Projektiranje

Priprema

Realizacija

Nadzor i pračenje


G ospodarski p rogram 2 01318

GospodarskiProgram 2013

1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ

  • Osnivanje Investicijskih Fondova

    • Kvarner Industrijski Fond (KIF)

    • Kvarner Poljoprivredni Fond ( KPF)

    • Kvarner Turistički Fond (KTF)

Stvaranjem učinkovite razvojne organizacijske strukture sa Regionalnom Razvojnom Agencijom i Investicijskim Fondovima “prisilit” ćemo ministarstva Gospodarstva,Poljoprivrede i Turizma da aktivno sudjeluju u financiranju ovih fondova. Svi žele biti sa onim koji su uspješni.


G ospodarski p rogram 2 01319

GospodarskiProgram 2013

1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ

  • Osnivanje Investicijskih Fondova

    • Kvarner Industrijski Fond (KIF)

      Ovo je rizični fond koji bi ulagao u industrijske i tehnološke projekte a dioničari/osnivači bili bi JLS a bio bi otvoren i za privatne investicijske fondove koji se bave rizičnim ulaganjima.

      Fond bi ulagao na tri načina:

      1.Ulaganja u postojeće industrijske i tehnološke firme radi njihovog boljeg pozicioniranja na tržištu i ekspanzije/rasta

      2.Ulaganja u početne industrijske i tehnološke firme koje još ne mogu biti tržišno rentabilne ali analiza tržišta i realan poduzetnički plan će im to omogućiti.

      3. Zajedničko ulaganje sa stranim partnerima u proizvodne projekte


G ospodarski p rogram 2 01320

GospodarskiProgram 2013

1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ

  • Osnivanje Investicijskih Fondova

    • Kvarner Poljoprivredni Fond (KPF)

    • Ovo nije rizičan fond pa bi osnivači uz JLS mogli bili i financijske institucije i mirovinski fondovi. Hrvatski proizvođači hrane su totalno nekonkurentni pa bi ovaj fond prišao razvojnim projektima na principu modela razvoja zvanih ”gotovi paketi“.

    • Županijska projektna grupa zajedno sa općinama/gradovima Gorskog kotara i Otoka PGŽ pripremili bi investicijske projekte do te mjere da sadržavaju lokacijsku dozvolu, zaokruženo gospodarsko zemljište, odabranu tehnologiju proizvodnje sa kompletnim izvedbenim nacrtom, osigurano tržište te zaokruženu financijsku konstrukciju. Projektna grupa bi pružala i stručnu obuku na temelju odabrane tehnologije te pratila i usavršavala njihov rad.

    • Ovaj Fond je jako bitan u strategiji razvoja Prehrambeno-preradivačke industrija PGŽ i u nekim razvojnim projektima bi usko surađivao sa KIF


G ospodarski p rogram 2 01321

GospodarskiProgram 2013

1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ

  • Osnivanje Investicijskih Fondova

    • Kvarner Turistički Fond (KTF)

    • Ovaj investicijski fond ulagao bi u sadržaje koji bi produljivali turističku sezonu na cijelu godinu. U suradnji s jakim turističkim kućama radilo bi se na projektima Aqua Parkova i drugih infrastrukturnih projekata koji bi sezonu produžili bez obzira na vremenske prilike.

    • Participacija u ovom fondu bila bi otvorena i za druge financijske institucije i Invest fondove koji su specijalizirani u turizmu

    • Iskustava Skandinavskih zemalja i Singapura je pokazalo da se sistemom zatvorenih i poluzatvorenih ulica, podzemnih i nadzemnih prostora te u kombinaciji sa Aqua parkom i svim ostalim turističkim sadržajima u njima mogu kreirati uvijete za cjelogodišnji turizam.

    • Fond bi se orjentirao na razvoj turističke denstinacije kao jednog od najvažnijih faktora odabira mjesta godišnjeg odmora.


G ospodarski p rogram 2 01322

GospodarskiProgram 2013

1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ

  • Osnivanje Investicijskih Fondova

    • Izlazak fonda iz participacije

    • Kada poslovni subjekt/ poduzetnik nakon nekog vremena može sam brinuti o financijskim obavezama fond se povlači iz participacije.

    • Sva tri fondaimajuciljbiti”revolver“. To znači da kapital koji dolazi natrag od prodaje participacije ili isplatom glavnice kredita ponovo se stavlja u službu financiranja drugih novih poduzeća.

    • Duljina participacije bila bi cca. 5 a 7godina.

    • Cilj Fonda je dakle tržišna prodaja participacije unutar adekvatnog termina.

    • Prodaja može biti ostvarena prema menađmentu poduzeća,prema drugom participantu ili prema novom investitoru ili prema strategijskom partneru .

    • Upravitelji fonda su plaćeni na temalju kamate koja se plaća na izdane kredite ili dividente (dobiti)koja se prima od participacije u poduzeću.

    • 7g x 400m= 2800 mHRK assets ( društvenogkapitala)


G ospodarski p rogram 2 01323

GospodarskiProgram 2013

1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ

  • Pozitivnom diskriminacijom pravnih i fizičkih subjekata i ciljanim razvojnim projektima stimulirati domaću proizvodnju

    • To je veoma bitan segment za uspjeh provedbe kompletnog Master Plana Industrije PGŽ.

    • Kombiniranim mjerama kako kod JLS u javnim poduzećima, ministarstvima, komunalnim firmama u procesu javne nabave i razvojnim projektima pozitivno diskriminirati vlastite industrijske proizvode kako bi ih osposobili za ravnopravnu tržišnu utakmicu sa konkurencijom.

    • Razvoj Riječke Luke i Marišćine upravo pokazuje način na koji se društveno bogastvo trensferira u strane zemlje te se na taj način podiže tuđi BDP i osiguravaju tuđa radna mjesta a ne naša domaća.

    • Nabava oprema u svim KD koja su pretežno orjentirana na strane proizvođače isto tako urušava domaća radna mjesta.


G ospodarski p rogram 2 01324

GospodarskiProgram 2013

1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ

  • Modeli Razvoja

    • Aktivni modeli razvoja

      1. Praćenje domaćih tvrtki u realizaciji njihove poslovne strategije/vizije

      2. Praćenja stranih tvrtki u realizaciji greenfield investicija

    • Proaktivni modeli razvoja

      1. Razvoj domaćih industrijskih brandova, tehnologija i proizvoda

      2. Planski razvoj industrija koje su geo-privredno kompatibilne

      Proaktivno ponašanje je, u najširem smislu, svaki oblik ponašanja koji ima za cilj stjecanje poslovne dobrobiti za sebe i okolinu u situacijama kada nadređenima i poslovnoj okolini nije evidentna jasna potreba za tom aktivnosti i nije jasnije izražen poslovni pritisak da se upravo ta aktivnost treba obavljati, ali postoje opravdani razlozi da bi takav oblik ponašanja mogao donijeti dobrobit u budućnosti. Proaktivnost uključuje adekvatnu analizu postojećeg stanja, kvalitetnu prognozu budućih ishoda te rješavanje problema koji bi se mogli pojaviti u budućnosti. Proaktivnost traži odgovornost, dodatnu motivaciju, inicijativu, poznavanje situacije, jasno komuniciranje s nadređenima, podređenima i suradnicima oko ciljeva u budućnosti. (Zoran Tučkar, psiholog)


G ospodarski p rogram 2 01325

Prikaz Osnovnog Modela Razvoja

Porin -Vizija - Strategijski ciljevi

- SWOT analiza za odabir strategija

- Donošenje strategija razvoja

- Razrada Modela Razvoja

- Razvojni programi

1.Inicijativna faza

2.Definiranje projekta

3.Projektiranje

4.Priprema

5.Realizacija

6.Nadzor i pračenje

KIF

-Model Financiranja

Znastvena Zajednica

-Model Suradnje

Za svaku proizvod i tehnologiju trebamo referentnog profesora. Za početak ne trebaju nam nove zgrade i kampus nego oprema sa kojom bi se profesori i studenti uključili u razvoj proizvoda i tehnologija.

”Education on job ” modelima studenti i učenici se brzo osposobljavaju za tržište rada.

GospodarskiProgram 2013


G ospodarski p rogram 2 01326

  • Aktivni Modeli Razvoja

  • Ulaganja u postojeće industrijske i tehnološke firme radi njihovog boljeg posicioniranja na tržištu i ekspanzije/rasta

  • To su tvrtke koje uspješno posluju i imaju vlastitu viziju i strategiju razvoja koja se je dokazala u praksi.

  • Naglasak leži na smanjenju ulaznih troškova kako kod nabavke potrebne opreme i sirovina te potrebnih marketinških djelatnosti (prodaje)

  • U ovom modelu razvoja KIF aktivno sudjeluje u daljnem razvoju tvrtke u cilju generiranja većih primanja i veće zaposlenosti.

GospodarskiProgram 2013


G ospodarski p rogram 2 01327

  • Aktivni Modeli Razvoja

  • Ulaganja u postojeće industrijske i tehnološke firme radi njihovog boljeg pozicioniranja na tržištu i ekspanzije/rasta

  • Mišljenja smo da će kad tad doći do zasićenje robom koja se proizvodi u jeftinim prekomorskim zemljama i da će se EU potrošači morati okenuti vlastitoj kvalitetnoj proizvodnji jer u konačnici ne mogu biti svi inžinjeri i doktori znanosti.

  • U ovakvim slučajevima pronalazili bi se najbolji modeli proizvodnje i prodaje kako bi se uspješno konkuriralo multinacionalnim kompanijama koje rade mega profite samo zbog brand-a.

GospodarskiProgram 2013


G ospodarski p rogram 2 01328

  • Aktivni Modeli Razvoja

  • Pračenja stranih tvrdki u realizaciji greenfield investicija

  • Za svaka 3€ Greenfield investicija KIF će uložiti 1 € .

  • Ovisno o investitoru i njegovoj strategiji i viziji Fond i PORIN bi ulazili kao partneri iz razloga participacije u razvoju tehnologija i novih proizvoda kako bi bili u mogućnosti uključiti vlastitu Znanstvenu Zajednicu i ostale hrvatske firme.

GospodarskiProgram 2013


G ospodarski p rogram 2 01329

  • PROAktivni Modeli Razvoja

  • Razvoj domaćih industrijskih brandova, tehnologija i proizvoda

  • Zbog trenutnih uvjeta i složenosti problema u gospodarstvu PGŽ odabrali smo organizacijsku strukturu ”Task Force Group” koja se formira u jakim tvrtkama sa ciljem razvoja novih proizvoda ili tehnologija. Tu strukturnu organizaciju smo raširili na više firmi uključujuči tu Znastvenu Zajednicu i Voditelja Projekta koji je postavljen od strane Razvojne Agencije.Ciljje iz ove organizacijske strukture poslije prijeći na Cluster ali onda smo već razvili proizvode, tehnologiju i obradili tržište.

TaskForce Grupa

GospodarskiProgram 2013

Znanstvena Zajednica

Kvarner Industrijski Fond + Porin

Razvoj Novih Proizvoda

Tvrtka 2

Tvrtka 3

Tvrtka 1

Obrtnik2

Obrtnik3

Obrtnik1


G ospodarski p rogram 2 01330

JLS

Županije

Ministarstva

Razvojne agencije

Voditelj Projekta

GospodarskiProgram 2013

Task Force Grupa

Kvarner Industrijski Fond

Riječki

Tehnički

Fakultet

Zelene Tehnologije

INDUSTROPLAN

VARGON

SOLARIS

PK

KONČAR

BIMONT

Primarna

Sel.Otpada

MRF

Postrojenja

Organski

Reaktori

Solarna

Elektrana

Specijal.

Vozila

Generatori

Oprema


G ospodarski p rogram 2 01331

Pregled Postrojenja za Jednosmjernu Reciklažnu Instalaciju Otpada Sa Automatskom Linijom Za Baliranje, Granuliranje Plastike i Mljevenje Stakla

GospodarskiProgram 2013


G ospodarski p rogram 2 01332

GospodarskiProgram 2013

klik zaX

film

Naša vizija budućeg hrvatskog MRF postrojenja kao Industrijskog Branda


G ospodarski p rogram 2 01333

GospodarskiProgram 2013


G ospodarski p rogram 2 01334

GospodarskiProgram 2013


G ospodarski p rogram 2 01335

  • PROAktivni Modeli Razvoja

  • Razvoj domaćih industrijskih brandova, tehnologija i proizvoda

  • Tehnološki Inkubator

  • Zbog flexibilnosti i smanjenju ulaznih troškova u inicijalnoj fazi više tehnoloških tvrtki bi djelilo manufakturnu halu sa različitim strojevima potrebnim za finalnu proizvodnju.

  • Vlasnik bi bio KIF a nakon razvoja proizvoda firme koje su uspješno prošle inkubaciju premještale bi se dalje u Industrijsku Zonu.

  • Zajednički Markenting i Upravno/Administrativni Odjel za smanjenje ulaznih troškova.

Razlika izmedu STEP 1 i STEP 2 je u tome što je ovo inkubator proizvoda i tehnologija . Način na koji je osmisljen STEP je za dinamička tržišta razvijenih zemalja i za nas još nije učinkovit.

GospodarskiProgram 2013

Strojarski Inžinjering

Procesni Inžinjering

Hidraulični Inžinjering

Control System Inžinjering

Konstrukcijski Inžinjering

E & I Inžinjering

Manufaktura

Centralni Marketinški Odjel

Centralni Upravni Odjel


G ospodarski p rogram 2 01336

  • PROAktivni Modeli Razvoja

  • Planski razvoj industrija koje su geo-privredno kompatibilne

  • Ovaj kompleksni model razvoja koji se odnosi na preradivačku industriju u svom razvojnom segmentu zahvaća područje proizvodnje hrane, preradu i finalnu prodaju. U sebi sadrži 4 strategije.

  • Strategiju Modernog Obiteljskog Gospdarstva PGŽ

  • Strategiju Prerađivačke Industrije PGŽ

  • Strategiju Ovladavanja Vlastitog Tržišta Hranom

  • Strategiju Prodora Na Strana Tržišta

TaskForce Grupa

Znanstvena Zajednica

Kvarner Poljoprivredni Fond + Porin

Moderno Obiteljsko Gospodarstvo

GospodarskiProgram 2013

Kvarner Agro Centralna Agencija

PIK

Znanstvena Zajednica

Kvarner Industrijski Fond + Porin

Širenje Tržišta i Povečanje Proizvodnje

Turistčki Subjekti

Javne Ustanove

Hotelske kuće

Domaći Trg.Lanci

Hr. Trgovački lanci u Inoz.

Strane Agro Centralne Ag


G ospodarski p rogram 2 01337

Razvoj uslužnih firmi Preseljenje Mljekare u Delnice Centralna Klaonica za PGŽ Proizvodnja bio-plina na bazi stajskog gnjojiva

Proizvodnja humusa na bazi stajskog gnjojiva Razvoj Prerađivacke Industrije

PORIN Strategija Razvoja Modernog Obitelskog Gospodarstva

Turistčki Subjekti

Javne Ustanove

Hotelske kuće

Domaći Trg.Lanci

Hr. Trgovački lanci u Inoz.

Strane Agro Centralne Ag

GospodarskiProgram 2013

PIK

PGŽ -Farma 30+ -Farma 50+ - Farma 100+

Hrvatski Trgovački Lanac Po Modelu Aldi/Lidel

Širenje Tržišta i Povečanje Proizvodnje

PORIN Strategija Razvoja Industrije PGŽ

Model Razvoja ”Gotovi Paketi”

Kvarner Agro Centralna Agencija

PGŽ Obiteljska Gospodarstva Voće i Povrće

PORIN Strategija Ovladavanja Vlastitog Tržišta Hranom

PORIN Strategija Prodora Na Starna Tržišta


G ospodarski p rogram 2 01338

Potpisivanje Deklaracija o Konstruktivnoj suradnji, suzbijanju Političkog Klijentelizma i Političke Korupcije te odgovorne Finacijske Discipline (Političke Stranke PGŽ)

Regionalizacija i Preustroj

JLS-e

Županijska Skupština

Osnivanje

Investicijskih

Fondova

Restrukturiranje

Županija-a i

JLS-e

A

Regionalizacija i Preustroj

JLS-e

JLS-e

Restrukturiranje

KD-a i

Agencija

JLS-e

Županija

Ministarstva

GospodarskiProgram 2013

Regionalizacija i Preustroj

JLS-e

Vlada i Sabor

Restrukturiranje

RRA

PORIN

JLS

Vizija

Strateški Ciljevi

PORIN

SWOT,Strategije Razvoja

Modeli Razvoja

PORIN

Aktivni Modeli Razvoja

A

PORIN

Projektne Grupe

Monitoring

Strateških Ciljeva

PORIN

Inkubator Proizvoda i Tehnologija

PGŽ/Regija

Vizija

Strateški Ciljevi

Ministarstva

Strategije Razvoja

Makro-Ekonomska Politika

PORIN

PRO-Aktivni Modeli Razvoja

Vlada

Vizija

Strateški Ciljevi

On page

Off page

Legenda:

Flow Chart Donošenja Odluka

Strucna Odluka

Politicka Odluka

Politicka I Strucna

Odluka


G ospodarski p rogram 2 01339

GospodarskiProgram 2013

1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ

  • Stroga regulacija tržišnih procesa gospodarskim zakonodavstvom i neposrednom upravom (npr. području osnivanja gospodarskih institucija,rješavanje radnih odnosa,planiranje korištenja prostora,nadzora izvršenja obveza sudionika na tržištu

    • U trenutku kada se krene sa razvojnim projektima moramo imati definitivno nadzor izvršenja obaveza svih sudionika na tržištu.

    • Tržište treba biti zaštićeno od sive ekonomije i ilegalne konkurencije.

    • Ako želimo razvijati modernu poljoprivredu onda ne možemo dopustiti prodaju proizvoda onome tko za to nije registriran u PGŽ.

    • Veliko sivo tržiste potkopava financijske temelje javne uprave i samouprave te uništava konkurentnost kao jedan od temelja modernog poduzetničkog društva.

    • Veletržnica Ribe je upravo jedan od primjera kako se ušlo u razvojni projekt bez temeljne pripreme tržišta.


G ospodarski p rogram 2 01340

GospodarskiProgram 2013

1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ

  • Zašto služe razvojne agencije

    • U razvoju ovog Master Plana Industrije proanalizirali smo nizozemsku razvojnu agenciju ”OMFL” koja se brine o razvoju provincije Flevoland te Innobasque Razvojne agencije koja se brine o razvoju modernih tehnologija i inovacija u Španjolskoj provinciji Baskiji.

    • PORIN je aktivan od 1996 a kao razvojna agencija radi od 2004 godine te sve ove godine nije izašao sa niti jednim modelom razvoja koji bi bio adekvatan postojećoj gospodarskoj situaciji i problemima.

    • PORIN-ova uloga se je svela na izdavanje brošura i organiziranje seminara za poduzetnike a u zadnje vrijeme bave se i povlačenjem sredstava iz pretpristupih fondova.

    • Prioriteti investicija koji su izneseni na nivou Županije i Grada Rijeke govore o ozbiljnosti rada ove agencije i o shvaćanju problema i uzroka gospodarskog potonuća PGŽ.


G ospodarski p rogram 2 01341

Zašto investirati u hrvatsku tehnologiju i proizvode

  • Pokrivenost uvoza izvozom < 60%

    Tendencija smanjivanja BDP jer se društveni

    kapital odlijeva u strane zemlje i povećava njihov

    BDP.

    Samim tim uništavaju se hrvatska

    radna mjesta i uništava se intelektualna baza

    hrvatskog društva.

    Kao društvo ćemo sve manje zarađivati a

    potkopavanje financijskih temelja društva

    dolazi do iseljavanja stručnog kadra i nemogućnosti

    da se financira socijalna država.

  • Pokrivenost uvoza izvozom veća od 100%

    Tendencija rasta BDP jer novac ostaje u Hrvatskoj te se tim novcem

    stvaraju nove vrijednosti ,razvijaju nove tehnologije a to pozitivno utječe

    kreiranje novih rentabilnih radnih mjesta.

GospodarskiProgram 2013


G ospodarski p rogram 2 01342

GospodarskiProgram 2013

Razlike u gospodarskoj politici

SDP i njihove koalicije

Lista za Rijeku

Jasna Vizija,Strategija i Starteški Ciljevi

Modeli Razvoja:Aktivna&Proaktivna Gosp. Politika

Znanstvena Zajednica: Software,Oprema,Instrumenti

Studenti :Rad na razvojnim projektima (oprema)

RRA Porin :Voditelj Aktivna&Proaktivna Gosp. Politika

Inkubiranje proizvoda i tehnologija ( razvoj tržišta)

Agencije: Restrukturiranje ili ukidanje ( ovisi o strategiji)

Modeli Financiranja : Restrukturiranje i oslobadanje financijskih sredstava za razvoj

Intelektualni modeli: Vraćanje povjerenja u vlastitu pamet razvojem vlastitih proizvoda i tehnologija

Odjeli uprave: restrukturiranje ( zadani ciljevi )

KD : Restrukturiranje i tergetiranje ciljeva ( jačanje standarda građana i konkurentnosti naših proizvoda.

KD i Javne Tvrtke: kordinirana razvojna politika sa RRA

  • Nema Vizije,Strategije i Starateških ciljeva

  • Modeli Razvoja: Zgrade,Inkubatori,Tehnološki Parkovi

  • Znanstvena Zajednica: Zgrade

  • Studenti: Edukacija bez direktne veze sa privredom

  • RRA Porin: Pasivni promatrač uništenog tržišta

  • STEP1/STEP2: Inkubator tvrdki na uništenom tržištu

  • Agencije:Uhljebljavanje stranačkog nestručnog kadra

  • Modeli Financiranja: Zaduživanje i prebacivanje duga na buduće generacije

  • Intelektualni Modeli : Hrvatski gradani predodređeni za radno intezivnu industriju stranih vlasnika , niske plaće

  • Odjeli uprave: totalno neefikasni i stranačko obojani

  • KD: razvojna politika = rušenje standarda građana i konkurentnosti naših proizvoda

  • KD i Javne Tvrtke: uništavači domače industrije

Nastavljaljanje SDP-ove gospodarske politike znači totalno urušavanje cijelog sistema i egzodus radno sposobnog stanovništva


G ospodarski p rogram 2 01343

GospodarskiProgram 2013

Glavni prioriteti PGŽ i Liste Za Rijeku

  • Glavni prioritet Liste Za Rijeku je razmontirati SDP-ov model Političke Korupcije i Političkog Klijentelizma koji nas je i doveo u ovu situaciju

  • Glavni prioriteti Liste Za Rijeku su Radna Mjesta za građane PGŽ i povećanje prihoda JLS-e isključivo kroz jačanje privrednih aktivnosti a ne kroz poreznu i komunalnu presiju koja je uzrokovana preinvestiranjem JLS-e i njihovih KD, koja nisu ekonomski opravdana

  • Glavni prioritet Liste Za Rijeku je vraćanje povjerenja građana PGŽ u vlastite mogućnosti i vlastitu pamet temeljen na strogoj podjeli između Politike i Struke. Lista Za Rijeku će kroz svoj program djelovanja koje je prezentirano biračima, mobilizirati najbolje od najboljeg što ovaj grad i županija mogu ponuditi u ovom trenutku i staviti u službu razvoja bez ikakvog stranačkog predznaka


G ospodarski p rogram 2 01344

Pitanja?

Vizijaje potrebaipredispozicijauspjehajermorateznatikamoideteakoželitetamostići.

Da bismo uistinu mogli kreirati viziju, moramo stvari vidjeti pod pravim svjetlom, a to se događa kada izoliramo svu našu pohlepu i strahove.

GospodarskiProgram 2013

Moramo ponovo krenuti iz početka, ali moramo se usuditi misliti na velika dostignuća.

To smo obavezni prema svima onima koji su nekad ovaj grad napravili velikim ali i prema budućim generacijama.


G ospodarski p rogram 2 01345

GospodarskiProgram 2013


  • Login