to je normalno a to nije
Download
Skip this Video
Download Presentation
Što je normalno, a što nije?!

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 16

Što je normalno, a što nije?! - PowerPoint PPT Presentation


  • 144 Views
  • Uploaded on

Što je normalno, a što nije?!. Ili.. Tko je ovdje lud???. Psihički poremećaji su oduvijek fascinirali znanstvenike Već se u ranim pisanjima Grka, Egipćana i Kineza mogu naći tekstovi na ovu temu

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about ' Što je normalno, a što nije?!' - paley


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
to je normalno a to nije

Što je normalno, a što nije?!

Ili..

Tko je ovdje lud???

slide2
Psihički poremećaji su oduvijek fascinirali znanstvenike
  • Već se u ranim pisanjima Grka, Egipćana i Kineza mogu naći tekstovi na ovu temu
  • Već je Hipokrat. g.pr.n..e predložio svoju klasifikaciju psihičkih poremećaja i smatrao da su glavni uzroci patologija mozga, nasljeđe i okolinski faktori
  • Ipak, još uvijek ne postoji jedinstvena definicija abnormalnog
bolest zdravlje
Bolest-zdravlje
  • Psihičko zdravlje - odsustvo bolesti, odnosno simptoma
  • Psihička bolest - čovjek je bolestan ukoliko ima simptome psihičke bolesti koji zadovoljavaju određene kriterije (klasifikacijske)
slide4
Rosenhan (1972) provodi slavni eksperiment u dva dijela
  • 1. DIO
  • osam pseudopacijenata odlazi u različite psihijatrijske klinike izjavljujući kako imaju slušne halucinacije
  • Na uvodnom razgovoru navode da su glasovi koje čuju često nejasni
  • Nisu navodili nikakve druge simptome, i osim lažnih imena i podataka o zaposlenju svi ostali demografski podaci bili su istiniti
  • Svi bivaju hospitalizirani.
  • Jednom kad su hospitalizirani rečeno im je da se ponašaju “normalno” i uobičajeno i da negiraju daljnje postojanje halucinacija
  • svi (osim jednog!) budu dijagnosticirani kao shizofrenija (a jedan kao manično-depresivna psihoza).
  • Neke su “prepoznali” pravi bolesnici, tvrdeći kako se radi o novinarima ili profesorima koji provode ispitivanje.
slide5
U bolnici su ostali između 7 i 52 dana (u prosjeku 19 dana) i svi su otpušteni s dijagnozom shizofrenije u remisiji
  • Za vrijeme hospitalizacije osoblje je njihovo ponašanje tumačilo u terminima bolesti – pisanje bilješki se također smatralo patološkim

2. DIO

  • po objavljivanju rezultata, poznate istraživačke i obrazovne klinike navode da se to njihovom osoblju nikad ne bi moglo dogoditi
  • Rosenhan s njima dogovara slanje novih pseudopacijenata kroz slijedeća tri mjeseca, a na njima je da prepoznaju tko je “uljez”
  • Od 193 pacijenta, za 41 se smatralo da je “uljez”, a za 42 su izražavali sumnju
  • U stvarnosti Rosenhan nije poslao nikoga i sve su to bili “pravi” pacijenti
slide6
otvorilo se pitanje valjanosti dijagnostičkih kriterija, ali i kriterija psihičkog zdravlja i bolesti
  • različiti ljudi (društva, kulture, civilizacije) različito definiraju psihičku abnormalnost
slide7
Kako psiholozi definiraju normalnost-abnormalnost?
  • To uopće nije egzaktna znanost i egzaktan postupak
  • Klinički psiholozi rade s pojedincima i svaki je od njih jedinstven i poseban
  • Stoga oni koriste mnogo kriterija i definicija koje se odnose na samog pojedinca, njegovo ponašanje i kontekst u kojem se to ponašanje odvija
statisti ki kriterij
Statistički kriterij
  • normalno je ono čega ima najviše; oslanja se na normalnu distribuciju
  • nedostaci:
    • čestina ne znači normalnost;
    • nije univerzalan; pretjerano dimenzionalan (ne može se biti malo shizofren);
    • ne vodi računa o individualnim razlikama

bolest

bolest

socijalni kriterij
Socijalni kriterij
  • psihičko zdravlje podrazumijeva prilagodljivost osobe na zahtjeve okoline i prihvaćanje socijalnih normi
  • nedostaci:
    • nije univerzalan;
    • nestabilan u vremenu;
    • ne uzima u obzir interindividualne razlike;
    • etička opravdanost ovog kriterija u ekstremnim društvima
subjektivni kriterij
Subjektivni kriterij
  • normalno je ono što pojedinac prema vlastitom sudu smatra kod sebe ili kod drugih da je normalno, još nazvan kriterij osobne patnje
  • nedostaci:
    • subjektivnost;
    • nema referentne skupine;
    • nema znanstvenu vrijednost
medicinski kriterij
Medicinski kriterij
  • čovjek je bolestan ukoliko ima simptome psihičke bolesti koji zadovoljavaju određene dijagnostičke kriterije (klasifikacijske)
  • zdravlje nije samo odsustvo bolesti, nego potpuno fizičko, psihičko i socijalno blagostanje (SZO)
  • primamljiva definicija, ali vodi na “krivi put”, jer širi pojam bolesti i na područja koja to nisu (npr. siromaštvo, krizna stanja i sl.)
  • Prednosti modela:
    • humanističko razumijevanje bolesnika;
    • otkrivanje biološke podloge za bolesti;
    • poticanje istraživanja koja će bolje objasniti funkcioniranje mozga;
    • zajednički pojmovnik koji omogućuje međusobno razumijevanje
medicinski kriterij1
Medicinski kriterij

nedostatak:

  • kategorijalni pristup koji je u području mentalnog zdravlja nedovoljno osjetljiv;
  • potpuno odbacivanje utjecaja okoline;
  • dijagnostičke kategorije su upitne;
  • niti jedan poremećaj se za sada ne može u potpunosti objasniti samo jednim uzrokom;
  • odbacivanje svake odgovornosti pojedinca za stanje u kojem se našao, ali i za borbu sa tim stanjem;
  • definicija mentalnog zdravlja putem negativne definicije je preuska;
  • kategorijalni pristupi daju lažni dojam da se psihopatološki sindromi entiteti, čak i “bolesti”, a zapravo su samo koncepti koji pomažu fokusiranju i koordiniranju opažanja;
  • dijagnostičkim kategorijama se gube razlike među pojedincima i ne opisuje se stvarnost
kriteriji normalnosti
KRITERIJI NORMALNOSTI
  • Pozitivna slika o sebi
  • Osobni rast i razvoj potencijala
  • Autonomija
  • Realan, bez distorzija
  • Sposoban ostvarivati bliske odnose
  • Prilagodljivost okolini i svakodnevnom životu

Postoje još i dodatni kriteriji kao npr.:

  • Neprilagođeno ponašanje
  • Iracionalno i nepredvidljivo ponašanje
  • Nelagoda promatrača
  • Odstupanje od idealnog psihičkog zdravlja:
  • Neosposobljenost ili teškoće u funkcioniranju
slide14
Eysenck (1975) – “pravi” psihijatrijski poremećaji imaju karakteristike bolesti (endogene psihoze, psihoorganski sindromi), iza kojih slijede “bihevioralni poremećaji” (neuroze, karakterni poremećaji i sl.) koji nemaju atribute bolesti te stoga ne spadaju u domenu medicine, nego psihologije
slide15

Oštra granica (uz implicitnu pretpostavku o postojanju kvalitativnih razlika) postoji između psihičke bolesti i bihevioralnih poremećaja

Bihevioralne smetnje

Bolest

zdravlje

slide16
varijanta medicinskog modela koja se približava humanističkim shvaćanjima (Lightenberg i sur., 1961)

podrazumijeva kvalitativne razlike, ali i nemogućnost distinkcije između zdravlja i bolesti

obje dimenzije koegzistiraju u svakom pojedinačnom slučaju: netko može pokazivati ozbiljna psihopatološka odstupanja, ali imati značajne potencijale zdravlja

zdravlje

bolest

ad