To je normalno a to nije
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 16

Što je normalno, a što nije?! PowerPoint PPT Presentation


  • 82 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Što je normalno, a što nije?!. Ili.. Tko je ovdje lud???. Psihički poremećaji su oduvijek fascinirali znanstvenike Već se u ranim pisanjima Grka, Egipćana i Kineza mogu naći tekstovi na ovu temu

Download Presentation

Što je normalno, a što nije?!

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


To je normalno a to nije

Što je normalno, a što nije?!

Ili..

Tko je ovdje lud???


To je normalno a to nije

  • Psihički poremećaji su oduvijek fascinirali znanstvenike

  • Već se u ranim pisanjima Grka, Egipćana i Kineza mogu naći tekstovi na ovu temu

  • Već je Hipokrat. g.pr.n..e predložio svoju klasifikaciju psihičkih poremećaja i smatrao da su glavni uzroci patologija mozga, nasljeđe i okolinski faktori

  • Ipak, još uvijek ne postoji jedinstvena definicija abnormalnog


Bolest zdravlje

Bolest-zdravlje

  • Psihičko zdravlje - odsustvo bolesti, odnosno simptoma

  • Psihička bolest - čovjek je bolestan ukoliko ima simptome psihičke bolesti koji zadovoljavaju određene kriterije (klasifikacijske)


To je normalno a to nije

  • Rosenhan (1972) provodi slavni eksperiment u dva dijela

  • 1. DIO

  • osam pseudopacijenata odlazi u različite psihijatrijske klinike izjavljujući kako imaju slušne halucinacije

  • Na uvodnom razgovoru navode da su glasovi koje čuju često nejasni

  • Nisu navodili nikakve druge simptome, i osim lažnih imena i podataka o zaposlenju svi ostali demografski podaci bili su istiniti

  • Svi bivaju hospitalizirani.

  • Jednom kad su hospitalizirani rečeno im je da se ponašaju “normalno” i uobičajeno i da negiraju daljnje postojanje halucinacija

  • svi (osim jednog!) budu dijagnosticirani kao shizofrenija (a jedan kao manično-depresivna psihoza).

  • Neke su “prepoznali” pravi bolesnici, tvrdeći kako se radi o novinarima ili profesorima koji provode ispitivanje.


To je normalno a to nije

  • U bolnici su ostali između 7 i 52 dana (u prosjeku 19 dana) i svi su otpušteni s dijagnozom shizofrenije u remisiji

  • Za vrijeme hospitalizacije osoblje je njihovo ponašanje tumačilo u terminima bolesti – pisanje bilješki se također smatralo patološkim

    2. DIO

  • po objavljivanju rezultata, poznate istraživačke i obrazovne klinike navode da se to njihovom osoblju nikad ne bi moglo dogoditi

  • Rosenhan s njima dogovara slanje novih pseudopacijenata kroz slijedeća tri mjeseca, a na njima je da prepoznaju tko je “uljez”

  • Od 193 pacijenta, za 41 se smatralo da je “uljez”, a za 42 su izražavali sumnju

  • U stvarnosti Rosenhan nije poslao nikoga i sve su to bili “pravi” pacijenti


To je normalno a to nije

  • otvorilo se pitanje valjanosti dijagnostičkih kriterija, ali i kriterija psihičkog zdravlja i bolesti

  • različiti ljudi (društva, kulture, civilizacije) različito definiraju psihičku abnormalnost


To je normalno a to nije

  • Kako psiholozi definiraju normalnost-abnormalnost?

  • To uopće nije egzaktna znanost i egzaktan postupak

  • Klinički psiholozi rade s pojedincima i svaki je od njih jedinstven i poseban

  • Stoga oni koriste mnogo kriterija i definicija koje se odnose na samog pojedinca, njegovo ponašanje i kontekst u kojem se to ponašanje odvija


Statisti ki kriterij

Statistički kriterij

  • normalno je ono čega ima najviše; oslanja se na normalnu distribuciju

  • nedostaci:

    • čestina ne znači normalnost;

    • nije univerzalan; pretjerano dimenzionalan (ne može se biti malo shizofren);

    • ne vodi računa o individualnim razlikama

bolest

bolest


Socijalni kriterij

Socijalni kriterij

  • psihičko zdravlje podrazumijeva prilagodljivost osobe na zahtjeve okoline i prihvaćanje socijalnih normi

  • nedostaci:

    • nije univerzalan;

    • nestabilan u vremenu;

    • ne uzima u obzir interindividualne razlike;

    • etička opravdanost ovog kriterija u ekstremnim društvima


Subjektivni kriterij

Subjektivni kriterij

  • normalno je ono što pojedinac prema vlastitom sudu smatra kod sebe ili kod drugih da je normalno, još nazvan kriterij osobne patnje

  • nedostaci:

    • subjektivnost;

    • nema referentne skupine;

    • nema znanstvenu vrijednost


Medicinski kriterij

Medicinski kriterij

  • čovjek je bolestan ukoliko ima simptome psihičke bolesti koji zadovoljavaju određene dijagnostičke kriterije (klasifikacijske)

  • zdravlje nije samo odsustvo bolesti, nego potpuno fizičko, psihičko i socijalno blagostanje (SZO)

  • primamljiva definicija, ali vodi na “krivi put”, jer širi pojam bolesti i na područja koja to nisu (npr. siromaštvo, krizna stanja i sl.)

  • Prednosti modela:

    • humanističko razumijevanje bolesnika;

    • otkrivanje biološke podloge za bolesti;

    • poticanje istraživanja koja će bolje objasniti funkcioniranje mozga;

    • zajednički pojmovnik koji omogućuje međusobno razumijevanje


Medicinski kriterij1

Medicinski kriterij

nedostatak:

  • kategorijalni pristup koji je u području mentalnog zdravlja nedovoljno osjetljiv;

  • potpuno odbacivanje utjecaja okoline;

  • dijagnostičke kategorije su upitne;

  • niti jedan poremećaj se za sada ne može u potpunosti objasniti samo jednim uzrokom;

  • odbacivanje svake odgovornosti pojedinca za stanje u kojem se našao, ali i za borbu sa tim stanjem;

  • definicija mentalnog zdravlja putem negativne definicije je preuska;

  • kategorijalni pristupi daju lažni dojam da se psihopatološki sindromi entiteti, čak i “bolesti”, a zapravo su samo koncepti koji pomažu fokusiranju i koordiniranju opažanja;

  • dijagnostičkim kategorijama se gube razlike među pojedincima i ne opisuje se stvarnost


Kriteriji normalnosti

KRITERIJI NORMALNOSTI

  • Pozitivna slika o sebi

  • Osobni rast i razvoj potencijala

  • Autonomija

  • Realan, bez distorzija

  • Sposoban ostvarivati bliske odnose

  • Prilagodljivost okolini i svakodnevnom životu

Postoje još i dodatni kriteriji kao npr.:

  • Neprilagođeno ponašanje

  • Iracionalno i nepredvidljivo ponašanje

  • Nelagoda promatrača

  • Odstupanje od idealnog psihičkog zdravlja:

  • Neosposobljenost ili teškoće u funkcioniranju


To je normalno a to nije

  • Eysenck (1975) – “pravi” psihijatrijski poremećaji imaju karakteristike bolesti (endogene psihoze, psihoorganski sindromi), iza kojih slijede “bihevioralni poremećaji” (neuroze, karakterni poremećaji i sl.) koji nemaju atribute bolesti te stoga ne spadaju u domenu medicine, nego psihologije


To je normalno a to nije

Oštra granica (uz implicitnu pretpostavku o postojanju kvalitativnih razlika) postoji između psihičke bolesti i bihevioralnih poremećaja

Bihevioralne smetnje

Bolest

zdravlje


To je normalno a to nije

varijanta medicinskog modela koja se približava humanističkim shvaćanjima (Lightenberg i sur., 1961)

podrazumijeva kvalitativne razlike, ali i nemogućnost distinkcije između zdravlja i bolesti

obje dimenzije koegzistiraju u svakom pojedinačnom slučaju: netko može pokazivati ozbiljna psihopatološka odstupanja, ali imati značajne potencijale zdravlja

zdravlje

bolest


  • Login