1 / 33

Medikalizacija i jatrogeneze

Medikalizacija i jatrogeneze. Što znači medikalizacija- perspektiva socijalnih znanosti. U doslovnom značenju, koje je ujedno i vrijednosno-neutralno, termin medikalizacija jednostavno znači : “učiniti ili pretvoriti nešto u predmet medicine”

orrin
Download Presentation

Medikalizacija i jatrogeneze

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Medikalizacija i jatrogeneze

  2. Što znači medikalizacija- perspektiva socijalnih znanosti • U doslovnom značenju, koje je ujedno i vrijednosno-neutralno, termin medikalizacija jednostavno znači : “učiniti ili pretvoriti nešto u predmet medicine” • Nešto manje jednostavno, ali ništa manje vrijednosno -neutralno, termin medikalizacija znači: • «određena stanja i ponašanja definirati medicinskim problemima, bolestima i poremećajima te opunomoćiti, to jest, licencirati liječničku profesiju za pružanje određene vrste tretmana.»(Conrad and Schneider,1980)

  3. Prijepori o značenju termina medikalizacija • Još i danas traju prijepori o tome treba li ovaj termin koristiti u vrijednosno-neutralnom ili u specifičnijem i suptilnijem - pozitivnom/ negativnom - značenju • Zagovornici prve teze ističu kako treba razlikovati dobre od loših oblika medikalizacije, odnosno da medikalizacija može značiti gubitak ali i dobitak za društvo • budući da medikalizacija na bitan način podrazumijeva primjenu tehnologije, gledanje na medikalizaciju “kao na nešto neutralno”, čini nas, jednako kao i u slučaju neutralnog gledanja na tehnologiju, “potpunoma slijepima za njezinu bit” (Heidegger) • Ako smo slijepi za bit medikalizacije onda ćemo joj biti “najgore izloženi”(Heidegger)

  4. Optužbe na račun socijalnih znanosti • Smatra se da socijalne znanosti medikalizaciju određuju štetnim, negativnim socijalnim procesom per se • socijalne znanosti na taj način, umjesto da opisuju, zapravo evaluiraju medikalizaciju • Osim što pogrešno sagledava zadatak socijalnih znanosti (puko opisivanje socijalnih pojava) ova tvrdnja sadrži i jednu eklatantnu netočnost: • notorna je, naime, činjenica da su socijalne znanosti, u početku medikalizaciju određivali pozitivnim socijalnim procesom

  5. Uvođenje pojma “medikalizacije” u rječnik socijalnih znanosti • Prvi put se pojam “medikalizacija” spominje u Internacionalnoj enciklopediji socijalnih znanosti 1968. god. • U početku, taj pojam ima pozitivno značenje; smatra se da je medikalizacija koristan mehanizam u borbi protiv devijantnosti i dobra zamjena za institucije čija je moć socijalne kontrole u to vrijeme već počela vidno slabiti (obitelj, crkva) • Ta se vrsta socijalne kontrole smatra restitutivnom a ne represivnom • Pojam bolesti odnosi se samo na ona medicinska stanja u strogom smislu te riječi (“disease”), to jest na ona stanja koja se dadu objektivno-konkretno, nepristrano, znanstveno utvrditi

  6. Pozitivno određenje medikalizacije • nesumnjivo veliki terapeutski/klinički ili «fizički» učinak» medicine[1] u to vrijeme, osiguravao joj je i besprimjerno veliki pozitivan simbolički ili «psihološki i socijalni učinak» • Bilo je to «zlatno doba» medicine, doba u kojem je liječnik bio na «vrhuncu svoje uloge heroja kulture.»(Ilić,1976:42) • Sve u svemu, u takvim okolnostima, bilo je posve razumljivo i opravdano u medikalizaciji vidjeti pozitivan socijalni proces • Malo tko je u to vrijeme, a to priznaje čak i najradikalniji kritičar medicine - Ivan Illich, «očekivao da će se definicijom bolesti proširiti raspon medicinske njege i da će prag tolerancije prema bolestima opadati», da će se «pojaviti nove bolesti kao ishod istog onog procesa kroz koji je medicina i postigla svoj djelimičan uspjeh»(Ilić,1976:41), da će se, sve u svemu, u svojem naknadnom djelovanju mnogi lijekovi pokazati pogibeljnijim od bolesti koje su trebali liječiti. • [1] Primjena antibiotika, novih i terapeutsko iznimno učinkovitih lijekova, u gotovo svakom području medicine, bilo je glavno obilježje medicine 50.-tih i 60.-tih godina 20. stoljeća.(Hayes i Prior, 2003:24) Oduševljenje njihovim terapeutskim učincima, priskrbilo im je, posve razumljivo, naziv «čudesnih lijekovi» («wonders drugs»).

  7. Kada i zašto termin medikalizacija poprima negativne konotacije? • Već tijekom 70-tih, pojam bolesti se počinje nekontrolirano širiti te sociolozi, malo-pomalo, uviđaju negativne implikacije medikalizacije • Socijalne znanosti počinju određivati medikalizaciju negativnim procesom tek nakon što je opetovano dokazano[1] (i to, dakako, upravo na temelju induktivne metode to jest na temelju iscrpno provedenih empirijskih istraživanja) da su posljedice medikalikalizacije, kako «fizičke tako i psihološke i socijalne» (Broom and Woodward,1996:358) postale negativne i, što je najvažnije, da su te posljedice ireverzibilne • [1] Brojne «case study» medikaliazcije provode se neprekidno od 70-tih godina: hiperaktivnost djece(Conrad,1975), mentalnih bolesti (Scull,1975), zlostavljanje djece (Pfohl,1977), alkoholizma (Schneider,1978), spavanja (Williams et al.,2013), sindroma kroničnog umora(Broom and Woodward,1996)... • S negativnih predznakom, medikalizacija (života, društva) postaje eksplicitna i nezaobilazna tema ne samo • medicinske sociologije već i • medicinskih znanosti • ali i šire javnosti postavši čak sastavnim dijelom popularne kulture.

  8. Ne postoji jedinstvena definicija medikalizacije • Unatoč velikom interesu, definicija medikalizacije u to vrijeme nije jasno i jednoznačno artikulirana • Iako se većina autora slaže da se medikalizacija odnosi na proces u kojem određena stanja i problemi dolaze pod jurisdikciju medicinske profesije, ne postoji suglasnost • ni o tome što medikalizacija konkretno znači • ni o tome na kojim se razinama taj proces odvija • ni o tome koje su konkretne i sveukupne posljedice medikalizacije • Da se radi o velikom broju definicija, među kojima je tek pomnijom analizom moguće uočiti suptilne distinkcije, vidljivo je iz sljedećeg kratkog pregleda:

  9. Pregled nekih najpoznatijih definicija medikalizacije • “medicinska kolonizacija svih pora ljudskog života”(Zola,1972:489) • Sedgwick, jednako lakonski, tvrdi: «progresivno uključenje ne-bolesti u bolest” • “proces u kojem sve više prirodnih događaja u svakodnevnom životu dolazi pod medicinsku domenu, utjecaj i nadzor»(Zola,1983) • «način na koji se jurisdikcija moderne medicine širi tako što obuhvaća mnoge probleme koji se ranije nisu definirali medicinskim entitetima»(Gabe and Calnan,1989) • proces u kojem se sve veći broj «nemedicinskih problema počinje definirati i tretirati kao medicinski problemi, obično u terminima bolesti ili poremećaja, pri čemu se koristi medicinski jezik da bi se ti problemi opisali te primijenjuje medicinski okvir u njihovom razumijevanju odnosno medicinske intervencije u njihovom tretiranju.» (Conrad,1992:209) [1] • [1] Neki autori navedenu definiciju ocjenjuju vrijednosno-neutralnom; takvu ocjenu držimo, međutim, netočnom; definicija, naime, u kojoj se eksplicitno tvrdi da se medicinskim problemom proglašavaju «nemedicinska stanja» se ne može okarakterizirati vrijednosno-neutralnom definicijom

  10. Medikalizacija je kompleksan, heteronoman proces koji se odvija na nekoliko razina: • Konceptualnoj - kada se koristi medicinska terminologija u definiranju prirodnih, uobičajenih događaja u životu • Institucionalnoj – kada se medicinske institucije legitimiraju za pružanje terapije • Interakcijskoj – kada se dijagnoza i terapija uspostavlja/provodi u međuodnosu liječnik-pacijent

  11. Medikalizacija, međutim, na bitan način uključuje još i ovo: • U tretmanu brojnih stanja (od kojih mnoga nisu uvijek medicinska u strogom smislu te riječi) koristi se neki oblik medicinske/farmaceutske tehnologije • Medikalizacija izaziva neposredne(kliničke ili fizičke, konkretne) i posredne (psihološke i socijalne) štete

  12. Medikalizacija=jatrogeneze • Svaka kritika medikalizacije bila bi, naime, potpuno promašena i besmislena kada medikalizacija (pretvaranje nečega u predmet medicine), dugoročno gledajući, ne bi čovjeku/društvu nanosila štetu • Koncept medikalizacije se de facto ne razlikuje od koncepta jatrogeneze- razlika između ta dva koncepta može, naime, biti samo trenutačna i uvjetna • Ili, da se poslužimo Illichevom terminologijom - medikalizacija postaje «pogubna po zdravlje iz tri razloga: • neminovno prouzrokuje kliničke štete ili «kliničku jatrogenezu» («simptomatske nuspojave koje su pojedinci pretrpjeli uslijed suočavanja s liječnicima, lijekovima ili bolnicama»(http://anarhija-blok45.net1zen.com/), odnosno stanje u kojem medicina sama počinje generirati nove, medicinski inducirane bolesti)[1] • «socijalnu jatrogenezu» («neizbježno se zamućuju političke prilike tako da društvo biva nezdravo») te • «strukturalnu jatrogenezu» (kada se, «praznovjernim oblikovanjem društva i kulture kroz usvajanje mitova medicine» (http://anarhija-blok45.net1zen.com/, pojedincu teži «oduzeti moć da se sam liječi i sam oblikuje svoju sredinu.»(Ilić, 1976:17) • [1] Potpuno na tragu Illicheve teze, Bauman govori o nastanku svojevrsnog ironijskog paradoksa: sve veći opseg medicinske prakse izazvan je zapravo potrebom popravka nuspojava prethodno upotrebljenih «zaobilaznica»(Bauman, 2010).

  13. Značaj i sociološka vrijednost koncepta medikalizacije • Ni socijalne znanosti ni šira javnost danas ne dvoji u važnost ovog koncepta • Kleiman, stoga, zasigurno ne pretjeruje kada u ekspresivnom stilu konstatira: • “koncept medikalizacije treba što prije vratiti u sociologiju budući da u njoj već dugo nema interesantnih koncepata”(2009) • U interesantnost koncepta medikalizacija ni mi nimalo ne dvojimo

  14. Koji su uzroci medikalizacije? • I na ovo pitanje autori različito odgovaraju • Freidson(1970) drži da je medikalizacija, to jest širenje medicinske jurisdikcije, prije svega, povezano s nastojanjem medicinske profesije da proširi svoju profesionalnu dominaciju to jest da uspostavi «medicinski ekspanzionizam»; od medikalizacije primarno korist imaju sami liječnici (više moći i novca) a ne pacijenti (zdravlja) • u temelju medikalizacije ne nalaze se isključivo interesi liječničke profesije već i partikularni interesi heteronomnih institucija socijalne kontrole devijantnosti (npr. zatvor, škola i obitelj) ali i partikularni interesi farmaceutske industrije, pa čak i interesi laika(Conrad,1981, Conrad and Schneider1980, Gabe and Calnan,1989) • Po mišljenju Ilića(1976), medikalizacija je rezultat šireg socijalnog procesa industrijalizacije i birokratizacije društva - liječnikova je zadaća uvjeriti javnost da raspolaže učinkovitim i vrijednim znanjem i vještinama ne bi li se što veći broj ljudi učinio potpuno ovisnim o takvoj industrijaliziranoj i birokratiziranoj medicini.

  15. Teorijsko okvir za bolje razumijevanje medikalizacije • podrijetlo onoga što se u socijalnim znanosti, ali i u javnom diskursu, danas razumije pod pojmom medikalizacija, seže još i ranije • nedvosmisleno negativno određenje medikalizacije, puno prije spomenutih autora, nalazimo, naime, još kod Nietzschea, u njegovom polimičkim spisima: «Genealogija morala» i «Antikrist» • za osnovnu svrhu naših analiza, nevažna je činjenica da je taj izraz kod Nietzschea ponešto drugačije lingvistički stiliziran - «medikacija», kao i to da je ta kritika upućena drugoj vrsti medikacije - «svećeničkoj medikaciji» • Budući da je “modus operandi” i crkve i medicine (svećenika i liječnika) u temelju isti, umjesto izraza medikalizacija a analogno Nietzscheovom izrazu «svećenička medikacija», bilo bi primjerenije koristi izraz ili neologizam «liječnička medikacija» • modus operandi «medikacije», neovisno od toga tko je vrši – svećenik, liječnik ili, na kraju krajeva, mi sami - u osnovi je, naime, isti

  16. “Svećenička medikacija” (Nietzsche) • Nietzsche koristi pojmovnu sintagmu «svećenička medikacija» da bi opisao život ljudi u kojem je • «sve tako sređeno da je svećenik posvuda prijeko potreban; pri svakom prirodnom događaju u životu, pri porodu, braku, bolesti, smrti”. • Najvažnije od svega, jest Nietzscheovo upozorenje da se - zato jer je svakom takvom «prirodnom događaju», prijeko potrebno svećenikovo «naknadno odobrenje svećenikovim jezikom» - • tim događajima «oduzima prirodnost.»(Nietzsche,1999, Genealogija morala:43)

  17. “Liječnička medikacija” • Moć medicinske institucije se proširuje znatno iznad područja medicinske genuine ekspertize - sve veći broj ponašanja i stanja se interpretiraju u medicinskim terminima(“medikalizacija zdravlja”- Illich) • medicina “potiskuje” (Zola,1972.) ili “zamjenjuje” (Turner,1984) religiju kao dominantnu moralnu ideologiju i instiuciju socijalne kontrole u modernom društvu • Sve većem broju “prirodnih događaja” u životu čovjeka potrebno je “naknadno odobrenje”: • Polazak u vrtić, školu, fakultet • Odgoj djece • Odabir budućeg zanimanja • Promjena zanimanja • Bračna savjetovališta • Završetak radno-produktivnog razdoblja • Smrt- samo liječnik ima legitimitet potvrditi da je netko mrtav

  18. O strategiji medikalizacije (“trgovine bolestima”)(Blechu) • Normalni životni procesi predstavljau se kao medicinski problemi koje je moguće “uspješno” liječiti • Rijetki se simptomi predstavljaju kao raširene bolesti • Osobni ili socijalni problemi se pretvaraju u medicinske • Rizici se predstavaljaju kao bolesti: spušta se granica normalnih vrijednosti kolesterola ili gustoće kostiju; u tu svrhu naručuju se znanstvene studije a normalne granice samovoljno spuštaju (svaka druga žena u SAD-u u dobi iznad 45 godina liječi se preparatima protiv osteoporoze) • Lagani simptomi pretvaraju se u nagovještaje teških bolesti • Rizična trudnoća, PMS, ADHS • sindrom muškog starenja” • “sindrom tigra u kavezu” • “rajska depresija” • bolesno znojenje • nesanica • “praznička depresija” • Oni, pak koji u sve ovo ne vjeruju, spadaju u 3% Nijemaca koji boluju od “fobije od liječnika”

  19. Koja razdoblja i stanja u životu su medikalizirana? • Starost • Trudnoća (fertilitet) • Menopauza • Djetinjstvo (hiperaktivnost, disleksija) • Adolescencija • Nedostatak koncentracije • Slabo raspoloženje • Slabo pamćenje • Nesanica • Prekomjerna težina • Ćelavost (glavni lik u romanu Bellowa:Herzog) • Spolne disfunkcije (viagra)

  20. “Bolest” - socijalna fobija • PAROXETINE – proizvođač SmithKline Beecham proizveo je 2000. ovaj lijek za tretman “socijalne fobije” • U reklamiranju navedenog lijeka, koristi se štetni slogan: “Zamislite da ste alergični na ljude” • Dilema u pripisivanju ovog lijeka: iako je socijalna fobija, u suštini, teška psihička bolest, postoji opasnost da se daljnjom ekstrapolacijom ove dijagnoze obuhvati npr. i sramežljivost koja je, nesumnjivo, normalno stanje koje virtualno svatko iskusi u određenoj fazi svog života • Posljedica: jedno posve prirodno ponašanja pretvaramo u bolest koja traži tretman lijekovima • Dostupnost spomenutog lijeka, preokreće karakteristiku osobe u “bolest”

  21. Posljedice “liječničke medikacije”- jatrogeneza • Pojam je složenica koja je nastala od riječi liječnik (iatros) i porijeklo (genesis) • Pojam se najprije počeo koristiti kao oznaka za negativne, štetne učinke lijekova( prvi put ga je upotrijebio Pepper, 1956.) • “bolesti koje su neovisne od primarne bolesti a koje nastaju ili zbog propisanog lijeka ili zbog medicinskog djelovanja bilo u dijagnozi, profilaksi ili terapiji” • Povreda ili šteta koju nanosi liječnik • Većina oboljenja koja iziskuju medicinski tretman danas su “inducirane” bolesti, to jest patološka stanja uzrokovana prethodnim terapijama, tako reći “otpad” medicinske industrije • Riječ je o tehničkom nazivu za novu epidemiju bolesti koju izaziva liječnik, odnosno sustav zdravstvene zaštite u širem smislu

  22. Klinička iatrogeneza • Sva ona klinička stanja među čije patogene uzročnike, odnosno agense koji izazivaju bolest, spadaju lijekovi, liječnici i bolnice • Nepoželjna sporedna djelovanja tehničkih intervencija u okviru medicinskog sustava koje mogu biti pogrešne ili grubo izvedene, odnosno kontraindicirane • Depersonalizacija dijagnoze i terapije preobratila je lošu praksu od etičkog u tehnički problem • Svakih 24-36 sati između 50 i 80 % odraslih u SAD-u i V. B. uzima jedan lijek prema liječnikovom naputku: jedni uzimaju pogrešan lijek, drugi kontaminiran ili s isteklim rokom trajanja, treći krivotvoren, četvrti više opasnih lijekova odjednom ili u nepovoljnim kombinacijama • Neki lijekovi dovode do navike, drugi do osakaćenja, treći prouzrokuju nove bolesti (od 3 do 5% ukupno hospitaliziranih bolesnika prima se ponovno u bolnicu zbog lošeg reagiranja na lijek)

  23. Socijalna iatrogeneza • Na osnovu medicinski utvrđenih simptoma, ljudi se oslobađaju svog destruktivnog rada čime im se pruža prilika da se ne bore za izmjenu društva u kojem žive • Drugim riječima, prava koja proizlaze iz statusa bolesnika (po Parsonsu) osiguravaju (ili, bolje:kupuju) socijalni mir • Umor i bolest koje generira upravo društvo, nastoje se prikazati kao isključivo organski poremećaj koji se medicinskim putem dade otkloniti, ‘popraviti’ • Zamućuju se političke prilike tako da društvo biva nezdravo

  24. Strukturalna jatrogeneza • Zdravstvene struke “duboko podrivaju zdravlje u strukturalnom smislu time što razaraju moć pojedinca da na osoban i individualan način ovlada svojom ljudskom slabošću, ranjivošću i individualnošću • U našoj civilizaciji, bol, bolest, smrt postali su neprirodni, industrijalizirani i supermedikalizirani • “Paraliziranje zdravog odnosa prema patnji” • Krajnji ishod takve zavisnosti je “osiromašenje nemedicinskih vidova održavanja zdravlja i liječenja bolesti u okviru društvene i fizičke sredine” čime se smanjuje čovjekova “organsko-fiziološka sposobnost za borbu” • Suvišna medikalizacija “pretvara čovjekovu adaptivnu sposobnost u disciplinarnost pasivnog medicinskog potošača”

  25. Pojmom “klinička jatrogeneza” Illich je trasirao put onome što se danas naziva farmaceutikalizacija • Illicheva se kritika medikalizacije izdvaja od kritike drugih autora upravo zato jer središnje mjesto u toj kritici ima koncept (kliničke) jatrogeneze • koncept jatrogeneze se odnosi na: • “preveliko oslanjanje” ili “ovisnost o lijekovima” • “štetnu ulogu lijekova i farmaceutske industrije” • “lječnikovo stvaranje bolesti i prisiljavanje ljudi da uzimaju lijekove na recept” • “umjesto dokaza proizvođača o učinkovitosti i sigurnosti lijeka, postaje dovoljna neka vrsta odobrenja” • “lijekovi su sve brojniji ali i opasniji” • “ljudi su skloniji sve više sami sebe trovati lijekovima bilo na recept bilo bez recepta - bolesnici uzimaju lijekove na svoju ruku” • “medikalizacijom lijek postaje još opasniji” • skupni naziv za bolesti koje su neovisne od primarne bolesti a koje nastaju ili zbog propisanog lijeka ili zbog medicinskog djelovanja bilo u dijagnozi, profilaksi ili terapiji • od početka, dakle, lijekove (farmaceutsku industriju) Illich sagledava i određuje snažnim zamašnjakom medikalizacije • sve u svemu, koncept farmaceutikalizacije ne predstavlja “veliku teorijsku sintezu” već teorijski eklekticizam, prije svega, Illichevog koncepta kliničke jatrogeneze

  26. “Farmaceutska medikacija” • za potrebe boljeg razumijevanja i objašnjenja novog konteksta, aspekata, dometa, područja, modaliteta i konzekvencija medikalizacije, skovan je novi termin/koncept: • farmaceutikalizacija (“pharmaceuticalization”) • farmaceutikalizacije je: • “proces u kojem se socijalna, bihevioralna ili tjelesna stanja tretiraju - ili se smatra da trebaju biti predmet tretmana - lijekovima od strane liječnika, pacijenata ili i jednih i drugih”(Abraham,2010) • oznaka za stanje u kojem se farmaceutski proizvodi koriste izvan medicinske domene, to jest korištenje lijekova u nemedicinske svrhe

  27. Političko-socijalni kontekst farmaceutikalizacije • Od 1980.-2002. prodaja pripisanih lijekova je “dramatično rasla a taj rast se nastavlja(Inst.Healthcare Informatics,2010) • u SAD-u se pripisivanje antidepresiva povećalo skoro 400% od 1988. tako da danas jedan od deset Amerikanaca u dobi iznad 20 godina uzima antidepresiv(Pratt et al.,2011) • farmaceutska industrija je postala jedna od najmoćnijih globalnih ekonomija koja sebi osigurava povlašten položaj: • zakon o deregulaciji tržišta lijekova od 1995. do 2004. priskrbio joj je “širenje tržišta za lijekove čiji je terapeutski učinak zanemariv”(Abraham,2010) • slobodu da kao proizvođač lijekova ima direktan i slobodan odnos ne samo s konzumerom (direktno, suptilno i sofisticirano reklamiranje lijekova) već i s liječnikom • suptilno pothranjuje ideologiju o “refleksivnom potrošaču”; “pacijentu - ekspertu”(pacijent postaje aktivni sudionik u farmaceutikalizaciji; samomedikalizacija) • proizvodnjom ne samo lijekova već i bolesti kojima će se te bolesti liječiti

  28. Određenje farmaceutikalizacije u užem smislu • farmaceutikalizacija predstavlja • “dinamičan, kompleksan, heterogen i dugotrajan socio-tehnički proces koji uključuje političko-ekonomske mjere i različite aktere kao što su liječnici, pacijenti/konzumeri i regulatorna tijela uz pomoću kojih farmaceutska industrija proširuje svoju moći i doseg”(Williams et al.,2011) • farmaceutikalizacija je istovremeno i sredstvo, glavno “oruđe” ili zamašnjak medikalizacije života i društva ali i njezina nova faza ili epizoda • komercijalno gledajući, idealan proizvod je onaj koji se može patentirati, kojeg koristi veliki broj ljudi kroz duži vremenski period i čija je cijena visoka u odnosu na troškove proizvodnje • farmaceutska se industrija danas takvom idealu opasno približila jer kontrolira znanost i vješto koristi različite strategije proširenja tržišta za svoje proizvode

  29. Posebni vid medikalizacije: zavisnost od lijekova • Tu pojavu Illich naziva “ubijanje boli” • Suvremena znanstvena medicina “preobražava doživljaj boli” • “medicinska civilizacija nastoji bol pretvoriti u tehnički problem te samim tim lišava patnju suštinskog osobnog značaja” • Suvremena medicina bol izdvaja “iz svakog subjektivnog ili međusubjektivnog konteksta kako bi ga uništila” • Slično govori i Kolakowski: “kultura analgetika”

  30. Illichevi (ne)prihvatljivi prijedlozi borbe protiv medikalizacije • U zamjenu za “tehničko otklanjanje boli”, predlaže: • “strpljenje, uzdržanost, hrabrost, rezignaciju, samosavladavanje, istrajnost, krotkost, osjećaj dužnosti, ljubav, rutinu, molitvu...”

  31. Duh suvremenog društva nije “rodno tlo” za takav pristup boli/bolesti • Kako opasnosti od kojih suvremeni čovjek strepi bivaju sve neposrednije, tako suvremeni čovjek sve više želi i da njihova rješenja budu sve neposrednija • Sasvim konkretno: • suvremeni čovjek “želi da i lijekovi budu neposredni – ‘brza rješenja’, koja nude pomoć na licu mjesta, kao i lijekovi protiv boli bez recepta. Iako su korijeni opasnosti možda bujni i zamršeni, mi želimo da naša obrana bude jednostavna i spremna da se angažira ovdje i sada. Preziremo bilo koje rješenje koje ne obećava brze efekte koje je lako postići, a koje možda zahtjeva dugo, neodređeno vrijeme da se pojave rezultati. Čak i više preziremo rješenja koja iziskuju da se pažnja posveti vlastitim manama i greškama, i koja nam nalažu da, u Sokratovom stilu, ‘upoznamo sami sebe’”(Bauman).

  32. Može li ljekarnik spriječiti ovakve “prečace”? • Takve “prečace” i njegove štetne posljedice, ljekarnik, zapravo, ne može spriječiti • Današnji zahtjevni pacijent rijetko kada želi priznati i prihvatiti tako notornu istinu: • one bolesti koje “ne nose veliku opasnost ne treba razdraživati uzimanjem lijekova”(Platon). • Jer, obrazlaže Platon, kada “netko protivno dosuđenom vremenu suzbije bolest lijekovima, tada iz malih nastaju velike bolesti, kao i mnoge iz malog broja bolesti. Zato, koliko god to vrijeme i prilike dopuštaju, sve ove bolesti treba zauzdavati urednim načinom života, a ne treba uzimanjem lijekova pobuđivati mučno zlo”(Platon)

  33. Andrić, na minuciozan način, objašnjava dvojbeni učinak lijekova • “On rijetko uzima sredstva za spavanje, pa ma bila i najbezazlenija, jer takav san, koji dolazi od somnifera, on ne osjeti kao pravi san. Čovjek zaspi odmah, ali to je kao da u njemu neko spava, a drugim, većim i kao boljim dijelom sebe on je budan i osjeća onaj dio koji spava. Dakle ipak ne spava”. • “Strašna je i nepodnošljiva nesanica, ali ne vrijedi je otklanjati na silu. Ona je sastavni dio našeg života i mora da provede svoje”(Andrić, Sveske,1982).

More Related