Retorika

1. Retorika

2. Uvod U naše vrijeme ima moć onaj tko zna govoriti. Čovjek se poznaje po govoru. Poeta nascitur, orator fit! Govori da te vidim! (Sokrat)

3. Uvod Eupeia – ljeporječje Pravogovor – ispravni govor bez obzira na ljeporječje Moć uvjeravanja; zloupotreba u demagoške svrhe (pretjerivanje, licemjerje, neiskrenost)

4. Uvod Oplemenjivanje i unapređivanje međuljudskih odnosa Dobar se govor odlikuje jasnoćom, logičnošću i poetičnošću, emocionalnošću i izražajnošću, neizvještčenošću, domišljatošću i govornom spretnošću

5. Uvod Sastavljajući govor obogaćujemo rječnik, oslobađamo se treme, potiče na kreativno oblikovanje i izražavanje vlastitog mišljenja Kad bi ljudi bili retorički osvješćeni političari ih ne bi gurali u ratove i zločine – razotkrivanje manipulacije

6. Uvod Poučiti, uvjeriti, urazumiti ali lijepa riječ nas potiče i na stvaralaštvo; ljude ispunjavamo osjećajima dobrotom i ljepotom; Dobra riječ može uzbuditi bezčutnost, probuditi savjest, raspoložiti tužne, ohrabriti kukavne, poetizirati šture

7. Uvod Prava je muka i nevolja kad čovjek nema dovoljno duha d bi dobro govorio, ni dovoljno pameti da bi šutio Pametan čovjek ne samo da ne govori gluposti nego ih i ne sluša

8. Stupnjevi u nastajanju govora • Inventio • Dispositio • Elocutio • Memoria • Pronuntiatio / Actio

9. Inventio Izmisli što ćeš reći (nadahnuće, odabir teme, prikupljanje građe) Govornički blefer: prije nego što ustane ne zna što će reći, dok govori ne zna što govori, nakon što sjedne ne zna što je rekao Ako govornik nije zaintrigiran temom neće biti uvjerljiv

10. Dispositio Izumljeno rasporediti (sređivanje i analiza prikupljene građe) • Uvod • Razrada • Zaključak

11. Dispositio - uvod Usmjeriti pozornost na sebe, pridobiti naklonost; pristojno oslovljavljanje i skromno predstavljanje; Publika hoće osjetiti da govornik govori baš njima; treba odlučiti o stupnju udaljenosti i bliskosti; nema dodvoravanja ali ni ignoriranja Captatio benevolentiae, s puno pažljivosti i takta

12. Dispositio - uvod Izbjegavati fraze: drago mi je da ste se okupili u tolikom broju; čast mi je i zadovoljstvo govoriti pred tako cjenjenom publikom; Izbjegavati isprike ili objašnjenja razloga raspoloženja ili nedovoljne pripremljenosti; ne pretjerano ukazivati na moguće i stvarne nedostatke govora Tua res agitur _ radi se o tvojoj stvari

13. Dispositio - uvod Obećanje da će biti kratak, da će se strogo pridržavati teme (dati unaprijed tekst govora u skraćenom obliku) Anegdota zbog usmjeravanja pozornosti na osobu, temu, prigodu Zainteresirati postavljanjem pitanja, intrigantnim tezama, prikazivanjem poznatih činjenica u novom svjetlu, suprotstavljanjem mišljenja; Osobni stavovi se na početku ne smiju iznositi da se publika ne bi prerano zasitila

14. Dispositio - uvod Najava teme, njezin značaj, povod i cilj govora, kratki sadržaj; Ako je stvorena motivacija ostvareno je pola uspjeha; bez sticanja pozornosti nema razultata; Najava teme ujedno je najava stila (jednostavan, uzvišen, umjeren) i tona govora (ozbiljan, svečan tužan, humorističan, miran; uobičajen uvod i neobičan uvod

15. Dispositio - razrada Izlaganje i dokazivanje; razvijanje osnovne misli, uvjeravanje slušatelja u ideje i poruke Ne mnogo nego na mnogo načina Manje podataka i argumentirati ih na više načina – tako misli lakše dopiru do svijesti i dulje se u njoj zadržavaju Sadržaj govora podijeliti u više dijelova; sadržaj najaviti da bi se olakšalo praćenje Navoditi provjerene podatke, objektivne ali i subjektivne dokaze

16. Dispositio - razrada Korištenje gradacije; u dokazivanju nizati argumente tako da njihova uvjerljivost raste Ponavljanje osnovne misli drugim riječima olakšava pamćenje najvažnijeg u govoru Dobra razrada glavnog djela omogućuje govorniku da se ne udalji od glavne teme (pa ga slušatelji ne mogu slijediti) Vraćati se središnjoj misli; digresije uklopiti u tijek govora tako da slušatelji steknu dojam da se radi o logičkim dijelovima cjeline

17. Dispositio - razrada Ne samo monologizirati, obogatiti govor dijaloškim momentima (retorička pitanja, predviđanje prigovora i reagiranja na njih, umetanje izmišljenih dijaloga, poticaji tipa pokušajte zamisliti, Pokušajmo ovu ideju dalje razraditi Veza uspostavljena između govornika i slušatelja na početku govora ne smije se prekidati u njegovom glavnom dijelu.

18. Dispositio - zaključak Sažimanje, rekapituliranje govora; kratko, jezgrovito, uvjerljivo; posljednje riječi se dulje pamte od ostalih dijelova govora; Naglašavanje glavne misli, izazivanje osjećaja slušatelja da bi se pridobili za glavnu misao Tri dijela: • sažetak: početna misao i cilj govora • poziv na prihvaćanje iznijetih misli i poticaj na djelovanje • učinkovit završetak; Finis opus coronat(zahvala za pozornost i strpljenje)

19. Elocutio Govor ukrasiti riječima (jezično oblikovanje govora i brušenje stila) Pisanje i sastavljanje napamet; Tekstualizacija može biti potpuna ili djelomična (navesti rečenice koje izlažu glavne misli i one koje mogu snažnije djelovati na publiku)

20. Memoria Naučiti govor napamet da bi se stekla sigurnost u nastupu; pogled na papir otežava kontakt sa publikom Pozornost okrenuta smislu govora a pogled publici

21. Pronuntiatio / actio Pretpostavka uvjeravanja: dobro poznavanje teme, treba znati gdje treba započeti, a gdje završiti misao; znati što, kako, s kojim ciljem govoriti Riječi izgovarati jasno, neokrnjeno, ugodnim i čistim glasom

22. Pronuntiatio / actio U situacijama kad nam ponestane riječi i kad elokventnost zakaže, pokušavamo se sporazumijevati s okolinom gestama i mimikom, točnije svojim tijelom pokušavamo dati nekakav znak. Tijelo nesvjesno ili svjesno odašilje signale i onda kad možemo jako dobro upotrijebiti i riječi. Naše tijelo, više ili manje, svojim kretnjama pomaže naše izražavanje.

23. Govor tijela Čovjek može vrlo teško, ili možda uopće ne može, kontrolirati sve poruke koje njegovo tijelo signalizira i sakriti govor tijela, Ono odaje naše namjere i onda kada nešto želimo sakriti, prešutjeti ili slagati.

24. Govor tijela Stav • Stavom i izgledom treba što je više moguće prezentirati sabranost, budnost, djelotvornost, umjerenost, sigurnost a ne pokušavati privlačiti pozornost nekom atipičnošću • Poželjnim tjelesnim stavom smatra se ležernost, smirenost, koncentriranost

25. Govor tijela Položaj tijela Ako stojite dok razgovarate s nekom osobom, trebali biste: • stajati uspravno, a ne pogrbljeno, jer pogrbljeni stav odaje flegmatičnu osobu s manjkom samopouzdanja • biti mirnih nogu, a ne cupkati u mjestu, jer možete odati da ste nervozni, da vam se nekamo žuri i da nemate dovoljno vremena ili strpljenja za svog sugovornika • opustiti ruke uz tijelo, a ne ih prekrižiti, jer prekriženim rukama ili nogama odajete odbojnost, neprijateljstvo ili nespremnost na suradnju • držati glavu i bradu uzdignuto, a ne pognuto, kako ne bi ispalo da ste povodljivi, nesigurni i neinicijativni

26. Govor tijela Ako sjedite, trebali biste: • sjediti uspravno i mirno bez vrpoljenja u stolici • noge prekrižiti kod gležnjeva, a ne raširiti ili prekrižiti koljena. Ako hodate, morate: • hodati odlučno da pokažete da stvarno nekamo idete • ako se saginjete da biste podignuli neki predmet, trebate savinuti koljena

27. Govor tijela Treba izbjegavati: • češkanje, igranje kosom, češljanje pred drugima, • bubnjanje prstima po stolu, torbi ili bilo kakvoj podlozi, • grickanje noktiju, čačkanje zuba, žvakanje gume, šminkanje, oblizivanje, mljackanje

28. Govor tijela Gestikulacija • Energični ljudi gestikuliraju mnogo više od mirnih i rezerviranih ljudi • Izbjegavati gestikulaciju kojom bismo nekoga mogli uvrijedili ili bi se zbog nje mogao neugodno osjećati • Izbjegavati gestikulacija koja bi indicirala da se u razgovoru s drugom osobom dosađujemo ili možda nekoga napadamo, kao što se to čini prilikom upiranja prsta prema određenoj osobi

29. Govor tijela • Kad želimo biti iskreni prema drugoj osobi, oba otvorena dlanaokrećemo prema njoj (Smatra se da je znatno teže lagati s ispruženim dlanovima.) • Trljanje dlana o dlan odaje pozitivno očekivanje i dobro raspoloženje • Sklopljeni i isprepleteni prsti znače odbijanje

30. Govor tijela • Čvrsto držanje ruke na leđima u drugoj šaci, kombinirano s uspravnim položajem tijela, karakteristično je za ljude koji su svjesni svog autoriteta ili društvenog statusa • Ako ruka na leđima pridržava zglob ili nadlakticu druge ruke, to znači nervozu ili napetost, nestrpljenje ili nesigurnost iščekivanja • Kad se šakom prekriju usta znači da se laže

31. Govor tijela • Trljanje očiju i spuštanje pogleda još jače naglašavaju laganje • Ako nas sugovornik podboči glavu rukom, odnosno dlanom, znači da mu je naš razgovor dosadan • Ako je bradu podbočio palcem, a kažiprst usmjerio prema gore znači da se ne slaže s onim što pričamo

32. Govor tijela • Lice je najeksponiraniji dio tijela pa na njemu možemo uočiti ili pročitati gotovo sve što čovjek osjeća • Tako npr. prezir karakteriziraju brojni znakovi kao što su skupljene usne, spušteni očni kapci, pogled ukoso te skupljene nosnice • Promatrajući razgovor dviju osoba, lako možemo uvidjeti tko dominira konverzacijom. To je ona osoba koja ima uzdignutu glavu, uspravni stav, kruto i statično držanja tijela, povišen glas

33. Govor tijela • Da bi iskazali prijateljsko raspoloženje ljudi: • smiju se • klimaju glavom kao potvrdu razumijevanja • prikladno animiraju lice kako bi pokazali zainteresiranost

34. Govor tijela • Dok razgovaramo sugovornika gledamo u oči, jer sve drugo pokazuje nezainteresiranost za sugovornika ili temu o kojoj se razgovora ili raspravlja • "Oči su ogledalo duše". • Oko daje najiskrenije i najtočnije znakove • Zjenice se šire ili sužavaju neovisno o našim željama, ali prema reakciji koju ono što je izrečeno, izaziva u nama.

35. Govor tijela • Zjenice reagiraju na mijenjanje stava i raspoloženja osobe, • Pri uzbuđenjima zjenice se prošire i do četiri puta u usporedbi s normalnom veličinom, • dok negativno raspoloženje uzrokuje sužavanje zjenica do te mjere da možemo govoriti o tzv. zmijskom pogledu

36. Govor tijela Duljina pogleda također mnogo govori o sugovorniku. Nesigurna osoba izdrži najviše trećinu vremena razgovora gledajući sugovornika u oči. Ako osoba gleda sugovorniku u oči više od dvije trećine vremena, to može značiti dvije stvari: • toj osobi je sugovornik zanimljiv ili privlačan, pa ga gleda proširenim zjenicama • ili ta osoba ima neprijateljski i agresivni stav prema sugovorniku i možda čak upućuje na neverbalni izazov