1 / 22

KLIJANJE SEMENA I FAKTORI KOJI UTI ČU NA KLIJAVOST

KLIJANJE SEMENA I FAKTORI KOJI UTI ČU NA KLIJAVOST. Klijanje semena. Klijanje počinje usvajanjem vode od strane semena – imbibicija, a završava se početkom izduživanja embrionove osovine, najčešće radikule.

nyla
Download Presentation

KLIJANJE SEMENA I FAKTORI KOJI UTI ČU NA KLIJAVOST

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. KLIJANJE SEMENA I FAKTORI KOJI UTIČU NA KLIJAVOST

  2. Klijanje semena • Klijanje počinje usvajanjem vode od strane semena – imbibicija, a završava se početkom izduživanja embrionove osovine, najčešće radikule. • Klijanje obuhvata veliki broj dogadjaja u semenu, kao što su hidratacija proteina, početak disanja i sinteze makromolekula i izduživanje ćelija. • Suva semena su mirujući organi čiji je sadržaj vode vrlo nizak, a metaboličke aktivnosti dovedene do minimuma. • U takvom stanju semena mogu da provedu veoma dug vremenski period. • Dešava se da se steknu svi neophodni uslovi za klijanje, a da se klijanje ne završi. Takva semena su dormantna.

  3. Seme nastaje iz oplodjenog semenog zametka. • Zrelo seme karakteriše embrion, endosperm, perisperm (kod pojedinih semena) i testa ili semenjača. • Embrion i semenjača su karakteristični za skoro sva semena, dok je endosperm i perisperm karakteristika vrste. Semenjača ima pre svega zaštitnu ulogu. Poznavanje tipa semenjače može biti odlučujuće za uslove i vreme klijanja semena.

  4. Kompletan embrion u semenu čine radikula(embrionalni koren), hipokotil za koji su pričvršćeni jedan ili više kotiledona i apeks koji sadrži plumulu – prvi pravi list. Građa semena

  5. U tkiva za magacioniranje u semenu spada kod pojedinih semena perisperm, kod drugih je to endosperm. Kod žita, endosperm je vrlo masivan i spoljašnji sloj ćelija endosperma čini aleuronski sloj, u kome se nalaze aleuronska zrna (vrše sekreciju enzima neophodnih za razlaganje rezervnih materija endosperma).

  6. Klijanje semena • Klijanje počinje usvajanjem vode iz okolne sredine. • Proces klijanja može da se podeli na nekoliko faza: • Imbibicija – usvajanje vode • Faza aktivacije – početak metaboličkih procesa • Faza mitotičkih deoba • Izrastanje korenka

  7. Klijanje semenaIMBIBICIJA • To je fizički proces u kome koloidi semena u prisustvu vode bubre. Proces se dešava bez obzira da li je seme živo ili ne, da li će klijati ili je dormantno. • Količina usvojene vode će zavisiti od razlike u vodnom potencijalu zemljišta i semena.

  8. Klijanje semenaFAZA AKTIVACIJE • Prvi znak povećane metaboličke aktivnosti je početak respiracije (usvaja se kiseonik). Primarni supstrat disanja su šećeri, a osnovni produkti su NADH i NADPH. • Uporedo sa respiracijom, dolazi i do biosinteze makromolekula (proteina). • Ubrzo počinje i mobilizacija rezervnih materija. (Aktivacija enzima koji vrše hidrolizu rezervnih materija se postiže de novo sintezom ili aktiviranjem postojećih enzima.)

  9. Klijanje semenaFAZA MITOTIČKIH DEOBA i IZRASTANJA KORENKA • Ovo je poslednja faza klijanja. • Sinteza DNK prethodi mitotičkim deobama. U semenu se javlja odložena pojava sinteze DNK jer suvo seme ne sadrži neophodne prekursore i odgovarajuće enzime. • Izduživanje radikule se odvija na osnovu izduživanja ćelija. Probijanje radikule kroz semenjaču može, a i ne mora biti praćeno ćelijskim deobama i više je povezano sa rastenjem osovine nego sa procesima klijanja.

  10. Klijanje semena

  11. DORMANCIJA • Za klijanje semena je neophodna pre svega voda, kiseonik, kao i odgovarajuća temperatura. • Dormancija je pojava kada semena ne klijaju iako su zadovoljeni svi navedeni primarni uslovi. • U zavisnosti od prirode faktora koji uslovljava dormanciju, kao na mesto metaboličke blokade, razlikuje se: • Endodormancija – problem je u samoj strukturi semena; • Paradormancija – blokada klijanja se dešava van dormantnog organa; • Ektodormancija – dormancija izazvana jednim ili više spoljašnjih faktora, čije dejstvo nije specifično.

  12. DORMANCIJA • Primarna dormancija –imaju je semena kod kojih je dormancija indukovana tokom razvića i koja se sa majke biljke rasejavaju u tom stanju. • Sekundarna dormancija –nastaje kod semena pri nepovoljnim uslovima za klijanjePrimer su semena Amaranthus – 250C i Ambrosia – 150C.).

  13. 1. ODREDJIVANJE ŽIVOTNE SPOSOBNOSTI SEMENA METODOM BOJENJA • Metoda se zasniva na nepropustljivosti žive citoplazme za nekeboje kao što su indigokarmin i kiseli fuksin, dok se u istovreme neživa citoplazma boji • ima slučajeva kada je klica semena mrtva ali seme se ne boji jer opna semena ne propušta boju (u tom slučaju oslobađamo klicu) • NAČIN RADA: Uzeti 10 semena graška nabubrelih u vodi i iglom skinuti spoljašnju opnu. Očišćena semena nakvasiti rastvorom indigokarmina i držati ih u ovom rastvoru 30-40 minuta • Izbrojati koliko je semena objeno plavo, a koliko je semena neobojeno. Radi biološke provere ovo seme staviti u sud sa vermikulitom i svakodnevno zalivati, a nakon 7 dana izbrojati broj semena koji proklijao od tih obojenih semena.

  14. 2. UTICAJ STEPENA BUBRENJA NA KLIJAVOST SEMENA • Bez obzira da li je nastupila fiziološka zrelost semena, početak njegovog klijanja vezan je za fizičko usvajanje vode • Cilj:Dokazati zavisnost procesa klijanja od stepena bubrenja semena. • Način rada:U četiri petri kutije staviti trostruki sloj filter papira i po 30 semena pšenice. Pipetom dodati 3 ml destilovane vode u prvu, 7 ml u drugu, 12 ml u treću i 30 ml u četvrtu petri kutiju.Kutije držati u mraku sledećih sedam dana, na temperaturi 20°C.

  15. 3. UTICAJ TEMPERATURE NA KLIJAVOST SEMENA • Temperatura, odnosno količina toplotne energije, predstavlja jedan od najbitnijih ekoloških faktora za razvoj semena • Za proces klijanja određenog semena važna su tri osnovna temperaturna praga: temperaturni minimum (ispod kojeg se proces klijanja prekida), temperaturni optimum (gde ovaj proces teče najpovoljnije) i temperaturni maksimum (iznad kojeg se ovaj proces takođe prekida). • Cilj: Dokazati uticaj temperature na klijavost semena.

  16. Način rada: U tri Petri kutije staviti trostruki sloj filter papira i po 30 semena pšenice. Pipetom uliti u svaku posudu 10 ml destilovane vode. I posudu ostaviti na sobnoj temperaturi zamračenu alu-folijom. II staviti u frižider na temperaturu +4°C.III posudu smestiti u termostat na temperaturu od 28°C. Nakon 7 dana, uporediti broj proklijalih semena u posudama i doneti zaključke.

  17. 4. UTICAJ KISEONIKA NA KLIJANJE SEMENA • Pored već pomenutih faktora bitnu ulogu u klijanju semena ima i kiseonik • smanjena koncentracija kiseonika ima inhibitoran uticaj na proces klijanja • Pirogalol - supstanca koja inhibira klijanje (pripada grupi polihidroksilnih fenola) stupa u reakciju sa kiseonikom, tako da troši kiseonik u posudi i u takvim uslovima ne dolazi do klijanja semena

  18. 4. FIZIOLOGIJA STRESA I UTICAJ STRESA NA KLIJANJE SEMENA • Tokom rastenja i razvića na svaku biljku deluju abiotički i biotički faktori sredine, kako ti faktori nisu uvek optimalni i pogodni za datu biljnu vrstu oni često imaju nepovoljan uticaj na samu biljku • Kako sesilni organizmi biljke ne mogu da izbegnu nepovoljne faktore, ali su se prirodnom selekcijom razvile vrste koje su posebno adaptirane čak i na krajnje nepovoljne uslove. • Tolerancija prema stresuoznačava sposobnost biljaka da se prilagode iznenadnim nepovoljnim uslovima, ukoliko se oni dogode i da pritom ne budu suviše oštećene.

  19. Svi činioci koji nepovoljno utiču na rastene i razviće i koji smanjuju produktivnost mogu se smatrati stresnim faktorima • Stres može biti izazvan nedostatkom ali i viškom vode, nepovoljnom (niskom i visokom) temperaturom, anaerobnim uslovima i visokom koncentracijom O2, nedostatkom i povećanom koncentracijom mineralnih soli, kao i polutantima. • Dejstvo navedenih faktora obično nije izolovano već su oni povezani medjusobno pa se može govoriti o stresnom sindromu.

  20. test se zasniva na merenju sposobnosti semena biljke da klijaju u rastvorima osmotikuma, čije niske vrednosti Ψ0 smanjuju usvajanje vode. Na osnovu broja semena (%) koja su u takvim uslovima klijala, može se odrediti stepen otpornosti biljaka na sušu Nedostatak vode vidljivo ograničava rastenje i razviće biljaka. Pri vodnom deficitu turgor ne dostiže maksimalnu moguću vrednost i ćelije ostaju male KLIJANJE SEMENA U STRESNIM USLOVIMA(test otpornosti na sušu)

  21. Način rada: U sterilne petri kutije na filter papir postaviti 30 semena pšenice ili kukuruza. Semena se predhodno sterilišu 30 sekundi u 96% etanolu i isperu destilovanom vodom. Semena se isklijavaju u termostatu na temperaturi od 30oC tokomu 7 dana. Posle tog perioda meri se broj proklijalih semena i odredjuje njihov odnos (%) u odnosu na broj semena na početku eksperimenta. • Kao osmotikum koristiti rastvor NaCl u sledećim koncentracijama 10mg/l, 1g/l, 2g/l, 5g/l, 10g/l, 20g/l.

  22. Indeks klijavosti izračunava se prema sledećoj formuli: IK = % klijalih semena u osmotikumu x pros.vrednost% klijalih u vodi % klijalih semena u vodi x prosečna vred.% klijalih u osmotikumu • Vrednost indeksa veća od 1 ukazuje da je linija otporna na sušu, a manja od 1 da je neotporna na sušu.

More Related