1 / 24

Primjena računala 7. predavanje

Primjena računala 7. predavanje. RAČUNALNE MREŽE. Računalnu mrežu sačinjava skup računala, sklopovlje i programska podrška koja omogućuje međusobnu komunikaciju između dva ili više računala. Ovisno o vlasništvu medija za prijenos razlikuju se:

nile
Download Presentation

Primjena računala 7. predavanje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Primjena računala 7. predavanje

  2. RAČUNALNE MREŽE • Računalnu mrežu sačinjava skup računala, sklopovlje i programska podrška koja omogućuje međusobnu komunikaciju između dva ili više računala. • Ovisno o vlasništvu medija za prijenos razlikuju se: • lokalne mreže (Local Area Networks ‑ LAN) • gradske mreže (Metropolitan Area Network - MAN) • globalne mreže (Wide Area Networks ‑ WAN)

  3. PROTOKOL • Za ispravnu komunikaciju dvaju računala oba moraju poštovati unaprijed dogovorena pravila (protokol). • Najrašireniji protokol u lokalnim mrežama je Ethernet. On definira fizičke karakteristike priključaka na medij za prijenos: • koaksijalni kabel • svjetlovod • električka svojstva signala • kao i oblik paketa koji putuje Ethernet medijem.

  4. INTERNET • Internet je najraširenija svjetska mreža koja objedinjuje tisuće lokalnih mreža i stotine tisuća računala. To je konkretna računalna mreža, za razliku od "interneta" pod kojim se treba podrazumijevati princip ili koncept spajanja lokalnih mreža. • Zajedno sa Internet mrežom razvijena je i porodica mrežnih protokola koja se najčešće označava kao TCP/IP (Transmision Control Protocol/Internet Protocol), ali se pod imenom TCP/IP često se podrazumijevaju i konkretne mrežne usluge kao što je udaljena prijava za rad ili prijenos datoteka.

  5. TCP/IP MREŽNI PROTOKOL • TCP/IP mrežni protokol koristi hijerarhijski komunikacijski model podijeljen na 4 razine: • Razina mrežnog sučelja (Network interface) rješava problem pristupanja fizičkom mediju koji se koristi za prijenos. Najčešće je to programski veznik koji komunicira s Ethernet karticom (device driver), a može biti i poseban komunikacijski podsistem ili kompletno računalo za vezu s mrežom. • Internet razina (Internet) ostvaruje komunikaciju između dva računala. Radi s IP paketima (datagramima) i brine se da datagrami najkraćim putem stignu do odredišta.

  6. TCP/IP MREŽNI PROTOKOL • Prijenosna razina (Transport) ostvaruje komunikaciju između dva procesa jer je uz ostvarenu komunikaciju s udaljenim računalom (posao Internet razine), potrebno uspostaviti i komunikaciju između određenih programa na računalima. Programi na udaljenim računalima se adresiraju kao port number. Poruke se razbijaju na datagrame, a na odredištu se ponovno sastavljaju u originalne poruke. • Razina primjene (Application) sadrži neke od programa kao što su npr. program za prijenos datoteka (ftp), program za udaljenu prijavu za rad (telnet)

  7. INTERNET ADRESE • Svako računalo u TCP/IP mreži mora imati jedinstvenu adresu osim ako lokalna mreža nije spojena na Internet, ali dva računala u istoj lokalnoj mreži ne smiju imati istu adresu. • Internet adresa se sastoji od četiri dekadska broja odvojena točkom (npr. 192.84.94.50). Pojedini broj ne smije biti veći od 255 jer je to najveći pozitivan cijeli broj koji se može zapisati u jednom byteu. • Adresa je podijeljena na dva logička dijela. Prvi sadrži adresu koja jednoznačno definira mrežu neke ustanove (net), a drugi adresu računala u mreži (host).

  8. KLASE INTERNET ADRESA • Internet adrese su podijeljene na klase. Početni okteti određuju kojoj klasi pripada određena adresa: • A klasa:net.host.host.host • od 1.x.x.x do126.x.x.x (jedan oktet rezerviran je za adresu mreže, a ostala tri za adresiranje računala) • B klasa:net.net.host.host • od 128.1.x.x do191.254.x.x (moguće je adresirati 256 x 256 računala unutar podmreže) • C: klasa: net.net.net.host • od 192.1.1.x do223.254.254.x • Adresa mreže 0 se koristi kod računala koja ne znaju svoju adresu, a adresa mreže 255 je rezervirana za broadcast (slanje poruka svim računalima na mreži).

  9. TABLICA INTERNET ADRESA • Osim adresa oblika 192.84.94.50 u praksi se često koriste imena udaljenih računala. Na svim UNIX računalima datoteka /etc/hosts sadrži tablicu Internet adresa i njihovih ekvivalentnih imena. Jednoj se adresi može pridružiti više imena. Na primjer: 198.105.232.37 Microsoft 161.53.18.2 frantz 161.53.18.69 lkpc 161.53.2.108 hlapic 161.53.64.20 vilma 161.53.65.13 zemris 161.53.8.10 cromat

  10. DOMENA • Ukoliko je omogućeno korištenje domena pomoću NIS (Network Information Service) ili DNS (Domain Name Service), tada se udaljenom računalu može pristupiti i pomoću slovnog naziva računala zajedno s nazivom domene u kojoj se nalazi (npr. frantz.zpm.fer.hr). • Domene su logička imena i upotrebljavaju se kao zamjena za adrese. Lakše je zapamtiti ime frantz.zpm.fer.hr nego 161.53.18.2 . Domene su napravljene kao hijerarhijske (stablaste) strukture.

  11. DOMENE • Na "najvišoj" razini nekada su se nalazile samo četiri domene: COM (komercijalna), EDU (obrazovna), GOV (vladina) i MIL (vojna), a odnosile su se samo na prostor SAD. Kako se Internet proteže u mnogo zemalja u svijetu, dogovoreno je da "najviša" razina domene uz spomenute četiri određuje državu na koju se ta domena odnosi: • hr ‑ Republika Hrvatska • it ‑ Italija • au ‑ Australija itd. • Unutar državne domene odgovorne institucije određuju "poddomene" i tako se dobiva hijerarhijska struktura.

  12. ADMINISTRIRANJE INTERNETOM • Centralna institucija za administriranje svjetske Internet mreže je NIC (Network Information Center for Internet). Ta institucija dodjeljuje jedinstvene Internet brojeve za sve podmreže i rješava sve probleme priključivanja na Internet. Administracija Internet mreže je hijerarhijska. • Svaka je država nadležna za svoj dio Internet mreže. Glavni centar i administracija Internet mreže za Republiku Hrvatsku nalazi se u Sveučilišnom računskom centru u Zagrebu, a akademski dio hrvatskog dijela Interneta naziva se CARNet (Croatian Academic and Research Network).

  13. Udaljena prijava za rad • Za prijavu rada na udaljeno računalo koristi se naredba telnet. Rad na udaljenom računalu biti će dozvoljen tek nakon provjere identiteta, uz uvjet da korisnik na tom računalu ima otvoren login. • telnet naredba je standardna u svim implementacijama TCP/IP-a i neovisna je o operacijskom sustavu.

  14. Prijava na udaljeno računalo • Primjer prijavljivanja na računalo frantz s računala rsun: rsun.marijan > telnet frantz Trying 161.53.18.2 ... Connected to frantz.zpm.fer.hr Escape character is '^]'. UNIX(r) System V Release 4.0 (frantz) login: marijan Password: Sun Microsystems Inc. SunOS5.5.1 Generic May 1996 frantz_dev.marijan >

  15. Prijava na udaljeno računalo • telnet dojavljuje da ulogu "Escape" znaka ima Control+]. Pritiskom na tu kombinaciju tipki prelazi se u interaktivni rad s telnet programom, na što upućuje prompt: telnet> • U interaktivnom radu telnet raspoznaje slijedeće naredbe, čiji se popis dobije navođenjem naredbe help: close odspajanje trenutno spojene veze display prikaz parametara mode promjena načina rada: line‑by‑line (utipkani sadržaj retka prvo se prikazuju na lokalnom računalu, nakon čega se odjednom šalje udaljenom računalu) ili character‑at‑a‑time (većina pritisnutih tipki šalje se neposredno udaljenom računalu)

  16. Rad s programom telnet open povezivanje s udaljenim računalom quit napuštanje telnet‑a send prijenos posebnih znakova ('send ?' za detaljniji opis) set postavljanje parametara ('set ?' za detaljniji opis) status prikaz trenutnog statusa toggle izmjena parametara ('toggle ?' za detaljniji opis) z privremeni prelazak u novu ljusku (shell) na lokalnom računalu ? prikaz pomoći Povratak u UNIX ljusku obavlja se pritiskom na ENTER tipku. Za završetak rada s telnet-om i prekidanje veze s udaljenim računalom dovoljno je napraviti odjavu rada (logout)

  17. Prijenos datoteka • Za prijenos datoteka s/na udaljeno računalo koristi se naredba ftp koja obavlja provjeru identiteta pri povezivanju s udaljenim računalom. Ako je korisničko ime na udaljenom računalu isto, dovoljno je umjesto imena (login) pritisnuti ENTER. Lozinku je nužno upisati. Nakon uspješne provjere identiteta od udaljenog računala se dobiva odziv: ftp>, i tada se mogu koristiti ftp naredbe, čiji se popis dobije naredbom help:

  18. Ftp naredbe get prijenos datoteke sa udaljenog računala u kazalo u kojem je pokrenuta ftp naredba put prijenos datoteke na udaljeno računalo u trenutno radno kazalo na udaljenom računalu mput slanje više datoteka mget uzimanje više datoteka cd promjena trenutnog kazala na udaljenom računalu lcd promjena trenutnog kazala na lokalnom računalu pwd prikaz trenutnog kazala na udaljenom računalu !pwd prikaz trenutnog kazala na lokalnom računalu

  19. Ftp naredbe (nastavak) ls sadržaj trenutnog kazala na udaljenom računalu !ls sadržaj trenutnog kazala na lokalnom računalu bin prijenos datoteka u binarnom obliku (nužno za izvršne i kompresirane datoteke) ascii prijenos datoteke u ascii obliku prompt kod prijenosa više datoteka uključuje/isključuje potrebu potvrđivanja prijenosa ! privremeni prelazak u novu ljusku (shell) na lokalnom računalu (povratak u ftp obavlja se naredbom exit)

  20. Ftp - primjeri • Primjeri: ftp> get ime_dat kopira datoteku ime_dat sa udaljenog računala na lokalno računalo pod istim imenom ftp> get ime_dat novo_ime kopira datoteku ime_dat sa udaljenog računala na lokalno računalo u datoteku imena novo_ime ftp> mput *.txt kopira sve datoteke s nastavkom .txt na udaljeno računalo

  21. Elektronička pošta (E‑mail) • Elektronička pošta omogućava izmjenu poruka između korisnika računala. Poruka može sadržavati tekst, grafičke prikaze, video slike, itd. Pošta se sakuplja u poštanskom pretincu, tj. posebnoj sistemskoj datoteci. • Prema Internet formatu adresa primatelja ima dva dijela koja su odvojena znakom "@": local_part@domain_part. Lokalni dio adrese (local_part) se analizira kada pismo dođe na odredište koje je definirano s domain_part. • Za E‑mail adresu svakog studenta ili nastavnika je uveden alias u obliku: ime.prezime@fer.hr • Studenti mogu čitati poštu računalu: pinus.cc.fer.hr • Za potrebe vježbanja i izrade nekih izrade laboratorijskih vježbi može se koristiti računalo: cydonia.cc.fer.hr

  22. Elektronička pošta - primjeri • Kako poslati pismo korisniku čija je adresa: marijan.djurek@fer.hr ? rsun.marijan>mail marijan.djurek@fer.hr Subject: Proba za mail. Ovo je prvi redak pisma. Ovo je drugi redak pisma. (pritisnuti Control+D za kraj pisma) ili ( . pa EOT) rsun.marijan > • Pisma kod kojih treba paziti na sadržaj bolje je napisati nakim od editora te ga kasnije poslati koristeći UNIX preusmjeravanje: rsun.marijan>mail marijan.djurek@fer.hr< ime_datoteke

  23. Elektronička pošta - primjeri • Pri pisanju pisma potrebno je paziti da redak pisma ne započinje znakom ~ jer on ima specijalno značenje. Slijedi nekoliko važnijih naredbi: ~v poziv vi editora ~r ime_dat učitavanje sadržaja datoteke ~w ime_dat zapisivanje pisma u datoteku. Ukoliko je došlo do pogreške prilikom slanja pisma, te ono nije stiglo do odredišta, pismo se sprema u datoteku dead.letter u home direktorij pošiljaoca.

  24. Elektronska pošta -čitanje • Ukoliko je od zadnje prijave na rad stigla pošta koja nije pročitana, na zaslonu se pojavljuje poruka: You have new mail. • Čitanje pošte se obavlja pokretanjem naredbe mail bez argumenata. • Ako terminal radi u pod nekim od Windows-a, priprema, slanje i primanje pošte obavlja se prijaznijim programima (npr. programom EUDORA) gdje se za pop3 server stavlja: pinus.cc.fer.hr

More Related