1 / 13

Incidenca i prevalenca oštećenja sluha kod odraslih i korišćenja slušne pomoći u svetu

Incidenca i prevalenca oštećenja sluha kod odraslih i korišćenja slušne pomoći u svetu.

nassor
Download Presentation

Incidenca i prevalenca oštećenja sluha kod odraslih i korišćenja slušne pomoći u svetu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Incidenca i prevalenca oštećenja sluha kod odraslih i korišćenja slušne pomoći u svetu Komunikativne sposobnosti su veoma značajne za kvalitetan život osobe.Ove sposobnosti utiču na obrazovanje, zapošljavanje i na kvalitet života uopšte. Svaki dan je veliki izazov za osobe koje imaju neki oblik pormećeja sluha, pa samim tim i poremećaj verbalne komunikacije.

  2. OPŠTI DEMOGRAFSKI PODACI • Konstantno u svetskoj literaturi perzistiraju različiti statistički podaci o incidenci i prevalenci osoba sa oštećenjem sluha. Čitaoci moraju znati da većina tih podataka je sakupljena putem volonterskih istraživanja na populaciji koja nije prošla institucionalizovane preglede (i.e. sa participantima koji priznaju da imaju neki stepen oštećenja sluha). • Neka nezavisna istraživanja procenjuju da 31,5 miliona Amerikanaca je imalo oštećenje sluha u 2004 godini, sa kontinuiranim velikim porastom u dečjem uzrastu i u dubokoj starosti posle 75 godine. Do sličnih rezultata se došlo i istražiuvanjem National Health Interview Survey u 2005 godini.

  3. Incidenca/prevalenca klasifikovana kroz etiologiju auditivnih poremećaja Akustička neuroma • Akustička neuroma je tumor koji nastaje u spoljašnjem slušnom kanalu ili u šupljini srednjeg uva od nervne ovojnice inferiorne grane vestibularnog nerva. • Nekoliko studija ukazuje da akustička neuroma pogađa 1 osobu na 80.000 do 100.000 hiljada ljudi. • Akustička neuroma se objašnjava nastankom tumora koji je izgrađen od Švanovih ćelijakoje prekrivaju n. Statoakustikus.

  4. Incidenca/prevalenca klasifikovana kroz etiologiju auditivnih poremećaja Ototoksičnost • Ototoksičnost je izazvana najčešće lekovima koji pogađaju auditorni sistem. • Ototoksičnost je bila prepoznata još 1800 godine. Najčešći lekovi koji su na listi ototoksičnih supstanci su: aminoglikoyide, antibiotici, diuretici (loop) ili antineoplastični lekovi, salicilate i antimalarijski lekovi. • Broj terapeutskih supstanci i industrijskih hemikalija koje mogu izazvati veću ili manju ototoksičnost je veoma veliki. Preko 130 lekova i hemikalija su potencijalno ototoksični. • Najčešći simptomi ototoksičnosti su tinitus, senzorineuralno oštećenje sluha i vestibularne disfunkcije. • Oštećenje sluha izazvano ototoksičnošću ima tendenciju da se prvo manifestuje na visokim frekvencijama i da se oštećenje lokalizuje na bazalnom delu kohle. • Individualna osetljivost je visoko varijabilna, ali neki predispozicijski faktori su: renalne disfunkcije, godine, kombinovana upotreba ototoksičnih lekova, porodična predispozicija i prethodni neurosezorialni deficiti.

  5. Incidenca/prevalenca klasifikovana kroz etiologiju auditivnih poremećaja Menierova bolest • Menierova bolest pogađa menmbrane u unutrašnjem uvu i može biti okarakterisana kao epozodna oštećenja sluha, vrtoglavice i tinitus. • Menierova bolest pogaća oko 615,000 osoba u Americi. • Menierova bolest češće se dešava u odraslom dobu, sa početkom u četvrtoj dekadi a simptomi se najčešće javljaju između 20 i 60 godine.

  6. Incidenca/prevalenca klasifikovana kroz etiologiju auditivnih poremećaja Otoskleroza • Otoskleroza je jedan abnormalan porast kosti koji pogaća funkciju osikularnog lanca koji može upasti u unutrašnje uvo. • Otoskleroza je neobična bolest tipično prisutna kod mladih pacijenata, sa odnosom 2:1 u korist žena. Ovo oboljenje je u 85% slučajeva bilateralno, ali je često asimetrično. • Otoskleroza se najčešće javlja između 30 i 50 godine i može se značajno pogoršati u toku trudnoće. Etiologija ove bolesti je nepoznata, mada česte infekcije mogu biti odgovoren za ovu bolest. • Otoskeleroza se pojavljuje udruženo sa drugim patologijama ali ovoj bolesti se posvećuje malo pažnje u literaturi, mada ovo pojavljivanje kao prateća patologija može biti veoma klinički relevantna. Jedna studija je konstatovala klinički patološki odnos između oto i vestibularnih simptoma i otitis medie.

  7. Incidenca/prevalenca klasifikovana kroz etiologiju auditivnih poremećaja Presbycusis • Prezbiakuzis je gubitak auditivne senzitivnosti kao rezultat starosti • Gubitak sluha je treći po učestalosti hronični simptom kod starijih osoba i to je prvi faktor koji dovodi do poremećaja komunikacije kod starijih. Između 25% i 40% populacije od 65 godina i starijih ima štećenje sluha. • Prevalenca prezbiakuzisa raste sa godinama, rangirana od 40% do 66% kod pacijenata starijih od 75 godina, i više od 80% kod pacijenata starijih od 85 godina.

  8. Incidenca/prevalenca klasifikovana kroz etiologiju auditivnih poremećaja Tinnitus • Tinnitus je često opisivan kao “buka u glavi” ili ”buka u ušima”, koja ima karakteristike zvonjave, šištanja ili zviždanja. • Jedna trećina svih odraslih ima neko iskustvo sa tinnitusom u nekom periodu njihovog života. Deset do 15% ima prolongrani tinnitus koji zahteva medicinsko praćenje. • Više od 18% opšte populacije industrijskih zemalja pati od blagog hroničnog tinnitusa, a 0.5% otkrivenih tinnitus ima ozbiljan uticaj na vođenje urednog života. • Procena prevalence individua sa tinnitusom varira; pregled nekoliko studija indikuje 10% do 15% odraslih • Tačan uzrok tinnitusa još uvek nije poznat to može biti simptom drugih problema kao što je oštećenje sluha, izlaganje velikoj buci, izloženost ototoksičnom delovanju lekova, ili alergija.

  9. Incidenca i prevalenca tipova oštećenja sluha Poremećaji Centralnog auditornog procesiranja (PCAP) • Poremećaji Centralnog auditornog procesiranja odnose se na ograničenja u toku transmisije, analize, organizacije, transformacije, elaboracije, skladištenja, vađenja i korišćenja informacija sadržanih u auditivnom signalu • Kroz literaturu se može konstatovati da PCAP nije neuobičajen poremećaj. Nekoliko grupa pacijenata sa PCAP je bilo identifikovano kao deca sa jezičkim poremećajima i poremećajima u učenju, ljudi sa lezijama u centralnom auditornom sistemu. Oni objašnjavaju da postoji očigledna nesposobnost za dobro čujenje u oteženim slušnim situacijama. • Podaci o prevalenci PCAP ne postoji. Mada izveštaji koji postoje u literaturi opisuju auditorne perceptivne deficite i deficite u auditornom procesiranju udružene sa različitim stanjima. • Dugi niz godina PCAP je bio opisivan u mnogim studijama sa širokom različitom prevalencom.

  10. Incidenca i prevalenca tipova oštećenja sluha Konduktivno oštećenje sluha • Jedna studija na populaciji sa Rett Syndrome, saopštava da prevalenca gubitka sluha se povećavala kod starijih bolesnika koji su koristili antikonvulzivna sredstva. • Gubitak sluha i konduktivno i senzorienuralno je bilo prisutno kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom. Senzorineuralni gubitak sluha sa kohlearnim različitostima je češće pronalažen kod pacijenata sa RA od konduktivnog oštećenja. Povećenje labavosti transduktivnog mehanizma u srednjem uvu je verovatno uzrok konduktivnog elementa.

  11. Incidenca i prevalenca tipova oštećenja sluha Hyperacusis • Hiperakuzis može biti definisan kao neobična intolerancija uobičajenog zvučnog okruženja normalnog nivoa inteziteta. • Malo je istraživanja o hiperakuziji. Jedna studija sugeriše da prevalencu hiperakuzije u opštoj populaciji je verovatno nemoguće istražiti zato što se ona pojavljuje medicinski prepoznata kao simptom tinnitusa, migrene ili depresije. • Hiperakuzija je najčešće posledica velike buke u 21 veku, zbog dramatičnih promena u ljudskom životnom stilu. Na svakih 100 ljudi pogođenih sa otološkim činiocima, njih 20 imaju hiperakuzijuHyperacusis is mainly a consequence of the noise level in the 21st century, owing to dramatic changes in people's lifestyles. Of every 100 people affected with otological complaints (e.g., tinnitus and hyperacusis), 20 are affected by hyperacusis. Because of its high incidence, this symptom has long been the subject of investigation (34). • Hiperakuzija može biti udružena sa teškoćama u koncentraciji, korišćenja učne zaštite, tenziji i osteljivošću na svetlost/tamu.

  12. Incidenca i prevalenca tipova oštećenja sluha Mešovita oštećenja sluha • Ozbiljne baze sadrže opšte incidence i prevalence mešovitih oštećenja sluha koje nisu na raspolaganju u srodnim zdravstvenim i medicinskim tekstovima Senzorineuralno oštećenje sluha • Senzorineuralno oštećenje sluha opisano je kao abnormalnost u unutrašnjem i/ili na nervnom putu iza unutrašnjeg uva do mozga. • Iznenadni gubitak sluha je redak sa procenjenih 5 do 20 slučajeva godišnje na 10.000 osoba. • Iznenadni senzorineuralni gubitak sluha je simptom kohlearne povrede koja je rezultat idiopatskog uzroka. On je definisan kao senzorineuralni gubitak sluha od 30 dB ili više preko najmanje tri od audiometrijske frekvencije koje se razvija kroz period od nekoliko sati do tri dana. • Iznenadno senzorineuralno oštećenje sluha ime nekoliko hipoteze koje pokušavaju objasniti njegovu etiologiju: virusna infekcija, vaskularne bolesti, alergijske reakcije, rupture intralabirintne membrane, produkcija okalnog histamina i autoimune bolesti.

  13. Slušna aparati i kohlearni implant • Nekoliko studija rađenih u 2004 godini slaže se sa podatkom da 24.1 milion ljudi sa oštećenjem sluha nema slušne aparate.Nasuprot njima 12.5 miliona ljudi ima slušne aparate, a od njih 11.1 milion ih i koristi. • Šest od 10 slušnih aparata pripada ženama kao vlasnicama ovog slušnog instrumnta. • Oba tipa slušnog oštećenja koriste slušne aparate i ističu da postoji opsežna saopštenja o neprihvatljivoj razlici u odnosu na normalan sluh. • Uopšte korisnici slušnih aparata su zadovoljni sa novim slušnim pomagalom u 77% slučajeva i oni su slušna pomagala smestili na jedno od prva tri mesta proizvoda i usluga u Americi. • Kohlearni implant je elektronska naprava koji sadrži strujni izvor i elektrode su raspoređene i ugrađene u kohleu; elektronski izvor se koristi za stimulisanje spašenih auditornih nervnih vlakana. Širom sveta oko 60.000 je kohlearno implantirano tokom poslednjih 20 godina, aproksimativno ½ od njih su odrasle osobe, ½ su deca. • Neki podaci ukazuju da u Americi ima od 250.000 do 1 milion potencijalnih kandidata za ugradnju kohlearnoh implanta.

More Related