1 / 15

Zoran Malenica NEJEDNAKOSTI U OBRAZO- VANJU Zagreb, 26. svibnja 2014.

Zoran Malenica NEJEDNAKOSTI U OBRAZO- VANJU Zagreb, 26. svibnja 2014. - govoreći načelno, u modernim društvima OBRAZOVANJE je glavni i “normalni” ka- nal uzlazne društvene pokretljivosti; - stjecajem povijesnih i političkih okolnosti,

napua
Download Presentation

Zoran Malenica NEJEDNAKOSTI U OBRAZO- VANJU Zagreb, 26. svibnja 2014.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Zoran MalenicaNEJEDNAKOSTI U OBRAZO- VANJU Zagreb, 26. svibnja 2014.

  2. - govoreći načelno, u modernim društvima OBRAZOVANJE je glavni i “normalni” ka- nal uzlazne društvene pokretljivosti; - stjecajem povijesnih i političkih okolnosti, u hrvatskom društvu u posljednjih dvadese- tak godina na djelu su bili i netipični kanali društ. pokretljivosti (politički i ratni);

  3. - obrazovanje može biti glavni kanal društ. pokretljivosti pod uvjetom da “jednakost obrazovnih šansi ne uključuje samo formal- nu jednakost,... nego i identificiranje i ukla- njanje svih društvenih čimbenika koji dovo- de do nejednakog pristupa obrazovanju i nejednakih obrazovnih rezultata, čimbenika koji su rezultat socijalnih razlika ili svjesnog društvenog zatvaranja koje putem pribavljanja ...

  4. ...obrazovnih kvalifikacija reproducira društ. nejednakosti na nelegitiman način.”(Citat iz članka Ž.Pavića i K.Vukelića: Socijalno podrijetlo i obrazovne nejednakosti:istraživa nje na primjeru osječkih studenata i srednjo školaca, REVIJA ZA SOCIOLOGIJU, (40), broj 1-2/2009; str.58-59.)

  5. - dosadašnja empirijska i druga istraživanja (više ih je bilo u razvijenim zapa- dnim društvima nego kod nas) obrazovnih sustava pokazuju da postoji niz društvenih čimbenika koji dovode do nejednakog pristupa obrazovanju i do ne- jednakih obrazovnih rezultata; - u nastavku ovog izlaganja navest ću najvažnije oblike nejednakosti ne ula- zeći pri tome u pojedinosti s obzirom na ograničeno vrijeme za izlaganje; I. Na razini osnovnoškolskog obrazovanja možemo uočiti nekoliko vrsta neje- dnakosti: 1. velike razlike u kvaliteti i opremljenosti školskih zgrada (starost, kabineti za prirodoslovne predmete, sportske dvorane, informatička opremljenost, razli- ke u broju učenika, rad u dvije ili čak tri smjene ...);

  6. 2. problemi s uključivanjem djece romske etničke pripadnosti u osnovne ško- le (neprihvaćanje miješanih odjeljenja, prikriveni rasizam ...); 3. najava MZOS-a o ukidanju škola s malim brojem učenika; neki kritičari su takvu namjeru dovodili u vezu s nejednakošću; 4. privatne škole – javne škole; s obzirom na to da imamo malen broj priva- tnih škola te da one postoje relativno kratko vrijeme, kao i to da nemamo komparativnih istraživanja o kvaliteti privatnih i javnih škola, ne možemo meritorno govoriti o eventualnim nejednakostima koje stvara ovo dvojstvo (javno – privatno);

  7. II. Na razini srednjoškolskog obrazovanja možemo zapaziti nekoliko pojava koje utječu na nejednakost obrazovnih šansi: 1. do sada su postojali dodatni bodovi koje su dobivali učenici (učenice) prili- kom upisa u srednje škole ukoliko su u osnovnoj školi učili dva ili tri strana jezika odnosno pohađali glazbenu školu; Ustavni sud je, razmatrajući ustavnu tužbu u vezi s tim pitanjem, nedavno presudio da se radilo o diskri minaciji većeg broja učenika i naložilo MZOS-u da ukine dosadašnji pravil- nik o upisima u srednje škole; MZOS je to već učinilo; 2. porast “ispadanja učenika iz srednjoškolskog obrazovanja”; koliko se malo pridaje važnosti ovoj pojavi pokazuje i to da ne postoje niti precizni podaci o njihovom broju kod nas;

  8. - u okviru SOCIOLOGIJE OBRAZOVANJA (više strane nego naše) postoji obimna literatura o uzrocima ove pojave; ovdje navodim najrecentniji članak troje mlađih sociologa o toj temi: D. Baturina – G. Berc – M. Majdak: Nevi- dljiv problem – stvarni rizik: ispadanje učenika iz srednjoškolskog obrazova- nja, REVIJA ZA SOCIJALNU POLITIKU, (21), broj 1/2014, str. 43 – 67. - jedan od razloga većeg zanimanja znanstvenika za ovu pojavu jest da je ona daleko proširenija SAD-u i većini zemalja Europske Unije (vidi Tablicu 2);

  9. Tablica 1 – Postotak ispadanja učenika iz srednjoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj od 2009. do 2012.godine Godina % 2009. 3,9 2010. 3,7 2011 4,1 2012 4,2 Izvor podataka: EUROSTAT

  10. Tablica 2 – Postotak ispadanja učenika iz srednjoškolskog obrazovanja u nekoliko država EU-e za 2010. i 2012.godinu Država Godina 2010. 2012. Sve članice EU-a 15% 12,8% Češka 5% Slovačka 5% Slovenija 5% Rumunjska 18,4% Italija 18,8% Malta 24,8% 22,6% Španjolska 28% 24,9% Portugal 28,7% 20,8%

  11. - pored niza sociokulturnih i psiholoških razloga ispadanja učenika kod nas treba naglasiti i čisto financijske razloge – obitelj ne može platiti sve troško- ve školovanja svog djeteta (udžbenici, prijevoz od mjesta življenja do škole, troškovi marende ...); - Kako su hrvatske vlade pokušale riješiti ovaj problem ? - prema nekim parcijalnim istraživanjima (među njima je već spomenuti čla- nak Ž. Pavića i K. Vukelića), pokazuje se da je uspjeh učenika u srednjim školama povezan sa stupnjem obrazovanja roditelja kao i materijalnim sta- tusom obitelji;

  12. III. Na razini veleučilišnog i sveučilišnog obrazovanja također imamo nekoliko pojava koje utječu na nejednakost obrazovnih šansi: 1. do 2012.godine postojale su tri kategorije studenata prilikom upisa na fakultete: a) one studente koji su imali besplatan upis; njega su ostvarili na osnovi dobrog uspjeha u srednjoj školi i na prijemnom ispitu (ako je postojao na dotičnom fakultetu); b) oni koji su imali status redovitih studenata, ali su plaćali studij (7000, 10 000 i 12 000 kuna) i c) izvanredni studenti ili tzv. studij uz rad, koji su također morali plaćati studij;

  13. - aktualna vlada je 2012.godine ukinula kategoriju pod b); ta skupina studena ta ne bi trebala plaćati studij uz obavezu da redovito polaže ispite i prelazi iz godine u godinu; ne raspolažemo podacima o uspjehu ovih dviju genera- cija, koje su se upisale na studij pod tim uvjetima, ali sumnjamo u to da ih je više od 40 posto generacije zadovoljilo taj uvjet; oni studenti koji nisu u to- me uspjeli moraju plaćati određeni iznos novca; 2. formiranje novih fakulteta, akademija, sveučilišta i veleučilišta (ovih poslje- dnjih pretežno u manjim gradovima) možda je približilo mogućnost studira- nja, ali je ugrozilo kvalitetu studija; o tome svjedoče nedavni članci u Jutar- njem listu – 21. svibnja 2014., str. 12-13 i 23.svibnja 2014., str. 12-13, u kojima se prenose neki nalazi o evaluaciji privatnih visokih škola i (javnih)...

  14. ...fakulteta u Republici Hrvatskoj; 3. rezultati jednog empirijskog istraživanja na uzorku od 200 učenika završnih razreda osječkih srednjih škola i 200 studenata završnih godina osječkih fakulteta potvrdili su hipotezu da su obrazovne ambicije (namjera nastavka školovanja) i ostvareni obrazovni rezultat (dolazak do posljednje godine stu- dija) povezani s obrazovanjem roditelja; ovo istraživanje je pokazalo da ro- ditelji studenata u daleko većem postotku imaju fakultetsko obrazovanje u odnosu na sve pripadnike generacije kojoj oni pripadaju (vidjeti već spome- nuti članak Ž.Pavića i K. Vukelića u Reviji za sociologiju, (40), broj 1-2/2009, str. 53-70.)

  15. - nema sumnje da bi slična istraživanja koja bi analizirala utjecaj obiteljskih prihoda i profesionalnog statusa roditelja na obrazovni uspjeh njihova djeteta dala slične rezultate; problem je u tome što takvih istraživanja zadnjih nekoli- ko godina nemamo, a nismo ih imali mnogo ni ranije; 4. Cijene poslijediplomskih specijalističkih i doktorskih studija su za naše prilike (pre)visoke što može imati i negativne posljedice na buduću selekciju novih znanstvenika;

More Related