1 / 26

BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI. Živi svijet organiziran je u zajednice, među kojima vladaju specifični odnosi. Odnosni među živim organizmima, bez obzira na pozitivne ili negativne efekte čine BIOTSKE FAKTORE INTRASPECIJSKI (HOMOTIPSKI) INTERSPECIJSKI (HETEROTIPSKI)

najwa
Download Presentation

BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

  2. Živi svijet organiziran je u zajednice, među kojima vladaju specifični odnosi

  3. Odnosni među živim organizmima, bez obzira na pozitivne ili negativne efekte čine BIOTSKE FAKTORE • INTRASPECIJSKI (HOMOTIPSKI) • INTERSPECIJSKI (HETEROTIPSKI) • Po načinu djelovanja na drugi organizam, mogu biti: pozitivni (+) negativni (-) neutralni (0)

  4. Kompeticija • Simbioza? • Mutualizam • Komenzalizam • Parazitizam • Antibioza • Predacija

  5. Kompeticija • Predstavlja konkurenti uzajamni odnos među vrstama koje se odlikuju sličnim ekološkim zahtjevima • Velika uloga u evoluciji vrsta • Djelovanje je uvijek više ili manje nepovoljno za oba kompetitora

  6. Kompeticija između Diatomea

  7. Kompeticija je često pospješena i abiotičkim faktorima (temperatura, vlaga); pr. Salvelinus malma i S. leucomaenis (Salmonidae)

  8. Neka opća pravila o (u) kompeticiji… • Kompetitivne vrste često koegzistiraju na istoj prostornoj skali, ali imaju različitu distribuciju • Vrste su često isključene pomoću interspecijske kompeticije s područja na kojima bi mogle izvrsno egzistirati u slučaju da interspecijska kompeticija nije prisutna

  9. Preklapanje ekoloških niša!! (fundamentalnih ili realiziranih??) • Fundamentalna niša • Realizirana niša • Kompetitivne vrste mogu koegzistirati kada obje vrste imaju ostvarenu realiziranu nišu

  10. Kompeticija između dvije vrste bumbara; Bombus appositus i Bombus flavifrons

  11. Preklapanje u prehrani mrava i glodavaca

  12. “Zakon konkurentnog isključivanja”; 1934. godine; Gause (primjer s papučicama; Paramecium aureli i Parameciumcaudatum) 1. Ako dvije kompetitivne vrste koegzistiraju u stabilnom okolišu, to je rezultat diferencijacije u ekološkoj niši, odnosno diferencijacije njihove realizirane niše

  13. 2. Ukoliko ne postoji takve diferencijacije u ekološkim nišama, tada će jedna kompetitivna vrsta potisnuti drugu • Kao rezultat kometicijskog odnosa u biocenozama se toleriraju i koegzistiraju samo one vrste koje su u stanju da se razilaze u svojim ekološkim potrebama

  14. Pr. Kopitari u afričkim savanama, na različite načine koriste pašnjačku travu: • Zebre • Antilope i gnuovi • Gazele Pr. Insektivorne ptice koje se hrane na šumskom drveću

  15. Koegzistiranje neke vrste u određenoj zajednici omogućeno je ponekad, nepredvidivim okolišnim uvjetima Primjer: Lymnaea i Physa

  16. Evolucijski efekt interspecijske kompeticije Geografska rasprostranjenost Herpestes javanicus (j), H. edvardsii (j) i H. smithii (s)

  17. Diferencijacija ekoloških niša među biljkama

  18. Kompeticijski odnosi su jedan od najvažnijih mehanizama formiranja vrsta u zajednici, njihovog prostornog rasporeda i regulacije njihove brojnosti

  19. Kompeticija na djelu – invazivne vrste • 1910. god. 11 primjeraka indijskog mungosa uneseno na otok Mljet • 49 pokušaja uklanjanja mungosa ali bez većeg uspjeha!! • Caulerpa taxifolia • Caulerpa racemosa (43 nalazišta)

  20. Nalazišta vrste Caulerpa taxifolia u Jadranskom moru. Izvor: Rasprostranjenost invazivnih svojti roda Caulerpa u Jadranskom moru 2004., Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

  21. Nalazišta vrste Caulerpa racemosa u Jadranskom moru. Izvor: Rasprostranjenost invazivnih svojti roda Caulerpa u Jadranskom moru 2004., Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

  22. U rijeke dunavskog i jadranskog sliva uneseno 16 alohtonih vrsta riba – velika šteta nanesena autohtonoj ihtiofauni • kalifornijska pastrva, Oncorhynchus mykiss • Babuška, Carrasius gibelio • Sunčanica, Lepomis gibbosus • zlatna ribica, Carassius auratus • sivi glavaš, Hypophthalmichthys molitrix • bijeli glavaš, Hypophthalmichthys nobilis • bijeli amur, Ctenopharyngodon idella • Bezribica, Pseudorasbora parva • patuljasti somić, Ameiurus nebulosus • jezerska zlatovčica, Salvelinus alpinus • potočna zlatovčica, Salvelinus fontinalis • pastrvski grgeč, Micropterus salmoides • crni somić, Ameiurus melas • sjeverna ozimica, Coregonus peled • velika ozimica, Coregonus lavaretus • Gambuzija, Gambusia affinis

  23. Školjkaš Dressenia polymorpha proširio se rijekom Dravom • Invazivna vrsta riječnog raka Orconectes limosus; Kopački rit, Dunav • Veliki problem - invazivne vrste na otocima • Alohtone vrste divljači; divlje svinje, mufloni

  24. Invazivne biljne vrste • Amorpha fruticosa – namjerno unesena, vlažni travnjaci nizinskog područja

  25. Balastne vode – glavni uzrok unosa invazivnih vrsta u vodene, naročito morske ekosustave

More Related