1 / 24

Rodni stereotipi: Povezanost kognicija i ponašanja

Rodni stereotipi: Povezanost kognicija i ponašanja. Socijalno psihološke teorije roda socijalna psihologija naglašava utjecaj socijalne situacije na čovjekovo ponašanje socijalna kognicija naglašava utjecaj shema (socijalnih konstrukcija)

muniya
Download Presentation

Rodni stereotipi: Povezanost kognicija i ponašanja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Rodni stereotipi:Povezanost kognicija i ponašanja

  2. Socijalno psihološke teorije roda • socijalna psihologija naglašava utjecaj socijalne situacije na čovjekovo ponašanje • socijalna kognicija naglašava utjecaj shema (socijalnih konstrukcija) • socijalno psihološke teorije relevantne za razumijevanje rodne problematike su: • teorija socijalnih uloga (Eagly, 1987) • samoispunjavajuće proročanstvo • prijetnja stereotipom (Steele, 1997) • teorije samoprezentacije • zajednički pojam svim ovim teorijama su rodni stereotipi, a teorije nude objašnjenja njihovih uzroka i posljedica

  3. Rodni stereotipi vs. rodne uloge • RODNI STEREOTIPI = generalizirana uvjerenja o tipičnim karakteristikama žena ili muškaraca, poput vjerovanja o fizičkim karakteristikama, osobinama ličnosti, poslovnim preferencijama ili emocionalnim predispozicijama Ž i M (Deaux i Lafrance, 1998) • Ashmore (1991) smatra da su stereotipi deskriptivna očekivanja, a rodne uloge preskriptivna očekivanja • rodni stereotipi su uvjerenja koja opisuju kakvi muškarci i žene jesu, a rodne uloge uvjerenja koja propisuju kakvi bi muškarci i žene trebali biti

  4. Rodni stereotipi • pojam STEREOTIP = pojednostavljene slike u našim glavama o različitim skupinama (Walter Lippmann, 1922) • suvremeni socijalni psiholozi – probabilistička uvjerenja o skupinama ljudi • stereotipna uvjerenja nisu crno/bijela - nitko ne misli da su svi muškarci agresivni, ili da su sve žene nježne • no ipak, ljudi vjeruju da je, u prosjeku, više muškaraca nego žena agresivno, dok je više žena nego muškaraca nježno

  5. Rodni stereotipi • Deaux & Lewis, 1983. - brojke u tablici odnose se na procijenjeni postotak vjerojatnosti da je obilježje prisutno kod pojedinog spola

  6. Rodni stereotipi • Jesu li rodni stereotipi pogrešni? • pogrešno je što dovode do precjenjivanja razlika između grupa, i istovremenog podcjenjivanja razlika unutar grupa • iskrivljuju našu percepciju i pamćenje, dovodeći do toga da vidimo ono što želimo vidjeti i pamtimo ono što potvrđuje naše stereotipe • no, većina socijalnih psihologa slaže se da u stereotipima postoji i “zrno istine” – samo se radi o previše pojednostavljenim generalizacijama

  7. Uobičajeni rodni stereotipi • uvjerenja da M posjeduju instrumentalne osobine (kompetitivni, logični, asertivni, samopouzdani), a Ž ekspresivne osobine (nježne, svjesne tuđih osjećaja, lako izražavaju osjećaje) • pokazana su u mnogim istraživanjima, u različitim uzorcima i kroz različite kulture – zajednička su i muškarcima i ženama • unatoč dramatičnim promjenama u ženskim ulogama tijekom posljednjih desetljeća, ovi stereotipi o M i Ž osobinama ostali su nepromijenjeni! • no stereotipi se ne odnose samo na osobine ličnosti, nego i na fizička obilježja, socijalne uloge, zanimanja i seksualnost • najopasniji su stereotipi o različitim sposobnostima M i Ž (npr. matematika, fizika, tehničke vještine)

  8. Kako rodni stereotipi nastaju?

  9. Teorija socijalnih uloga Alice Eagly (1987) Rodne razlike u ponašanju zbog zahtjeva različitih uloga Rodni stereotipi o osobinama muškaraca i žena Podjela socijalnih uloga u društvu • rodni stereotipi su valjani utoliko što odražavaju stvarne razlike u ponašanju M i Ž • pogrešno je atribuiranje tih razlika dispozicijama M i Ž, a ne uočavanje značaja socijalnih uloga koje oblikuju ponašanje

  10. Teorija socijalnih uloga • promjena tradicionalnih uloga M i Ž dovest će do promjena u ponašanju, a to će u konačnici promijeniti i sadržaj rodnih stereotipa • rodne razlike u ponašanju i rodni stereotipi su funkcija socijalnih uloga, a ne spolnih kromosoma, hormona ili građe i fiziologije mozga • teorija se može primijeniti i na objašnjenje individualnih razlika u maskulinosti i femininosti • izraženost maskulinosti i femininosti varirat će sukladno stupnju u kojem variraju socijalne uloge pojedinog roda • društva s ograničenim i rigidnim rodnim ulogama stvarat će M i Ž koji manje variraju u maskulinosti i femininosti, dok će društva s većim varijacijama u rodnim ulogama stvarati M i Ž čije će razine maskulinosti i femininosti više varirati

  11. Teorija socijalnih uloga • tri centralne komponente današnjih socijalnih uloga: • Ž su češće kućanice, a M zaposleni izvan kuće • Eagly & Steffen (1984) • procjena osobina ličnosti M i Ž koji ne rade izvan kuće već se brinu o djeci, te M i Ž zaposlenih puno radno vrijeme • procijenili su one u kućanstvu, neovisno jesu li bili M ili Ž, više brižnima i nježnima, a one zaposlene više asertivnima i kompetitivnima • prosudba o muškim i ženskim osobinama je više funkcija njihovih socijalnih uloga nego roda • Ž i M su zaposleni u različitim zanimanjima • Cejka & Eagly (1999) • procjenjuje se da muška zanimanja zahtijevaju stereotipno maskuline osobine, a ženska feminine • Ž uloge češće imaju niži status/moć nego M

  12. Teorija socijalnih uloga • razlika u statusu pridonosi različitom ponašanju M i Ž te posljedično rodnim stereotipima • prosuđuje se da su osobe višeg statusa utjecajne, dok se na one nižeg statusa može lakše utjecati (Eagly & Wood, 1982) • to su upravo stereotipi koje ljudi imaju o M i Ž • istraživanja neverbalnog ponašanja • Ž se više smiješe, koriste kontakt očima dok slušaju, točnije dekodiraju izraze lica; M imaju veći osobni prostor, koriste kontakt očima dok govore, više prekidaju sugovornika • Ž pokazuju NV ponašanje karakteristično za osobe niskog statusa, a M za osobe visokog statusa • međutim, kad su na višim položajima, Ž koriste NV ponašanje višeg statusa • kako bi nadoknadile svoj niži status, Ž koriste suptilnije/srdačnije načine persuazivnog utjecaja (Shackelford et al., 1996; Carli & Bukatko, 2000)

  13. Održavanje rodnih stereotipa

  14. Samoispunjavajuće proročanstvo • mnoga socijalno psihologijska istraživanja pokazala su da ljudi mogu utjecati na druge da se ponašaju u skladu s njihovim očekivanjima (Olson et al., 1996) • rodni stereotipi se često pokazuju kao samoispunjavajuća proročanstva

  15. Samoispunjavajuće proročanstvo • UVJERENJA • kod većine obrazovanih ljudi svjesna i nesvjesna rodna uvjerenja nisu usklađena – predrasude i stereotipi nisu socijalno poželjni, stoga su naša svjesna uvjerenja egalitarna • no kada nam je pažnja usmjerena drugdje, naše sheme automatski usmjeravaju našu percepciju i ponašanje a da toga nismo ni svjesni • svačije znanje o svijetu uključuje i rodne stereotipe – organizirane u rodne sheme (znanje o kategoriji) • kako shema povezuje kategoriju i njene karakteristike, čim je netko prepoznat kao pripadnik kategorije (npr. žena), aktiviraju se i svi stereotipi • iako odbacujemo rodne stereotipe, oni utječu i na naš pojam o sebi • prema teoriji socijalnog identiteta (Tajfel, 1981), naš osobni identitet stvara se i na temelju grupa kojima pripadamo - usvajamo norme, vrijednosti i stavove svoje grupe • prema teoriji rodnog identiteta (Spence, 1985), rod je najraniji, najcentralniji i najbolje organizirani dio našeg pojma o sebi • dakle, i promatrači i izvođači unose rodna očekivanja u socijalnu interakciju, iako postoje individualne razlike u izraženosti rodnog kategoriziranja (Bem, 1985)

  16. Samoispunjavajuće proročanstvo • PRISTRANOSTI ZBOG KOGNITIVNE KONZISTENCIJE • A) Percepcija: vidimo zato što vjerujemo • rodni stereotipi uzrokuju selektivnu percepciju – vidimo ono što očekujemo, čak i kada to nije prisutno, a ne vidimo ono što ne očekujemo, čak i kada je prisutno • češće korištene sheme će se vjerojatnije aktivirati, a spol je prva i najviše automatski korištena informacija o ljudima koje susrećemo • iste informacije percipiramo drugačije ako se odnose na M ili Ž • isti CV žene odgovara zvanju docenta, a muškarca izv. prof. (Fidell, 1970) • bolje procjene prijava M na menadžerske pozicije, nego identične prijave Ž • novorođene sinove roditelji procjenjuju većima, jačima i čvršćima nego kćeri, iako objektivno mjerenje ne pokazuje razlike (Rubin et al., 1974) • M na čelu stola u mješovitoj grupi percipira se kao vođa, a Ž ne (Porter & Geis, 1981) • muška rješenja problema vide se kao više logična i prihvatljiva nego identična ženska rješenja • Ž koja dobro riješi intelektualni zadatak vidi se manje sposobnom nego M koji riješi isti zadatak

  17. Samoispunjavajuće proročanstvo • PRISTRANOSTI ZBOG KOGNITIVNE KONZISTENCIJE • B) Zaključivanje: interpretiranje podataka • čim znamo spol osobe, naš mozak automatski interpretira sve informacije o osobi u skladu s rodnim stereotipima • kako stereotipi djeluju na nesvjesnoj razini, nismo svjesni njihovog utjecaja – umjesto toga, naše prosudbe pripisujemo drugim plauzibilnim faktorima (Nisbett & Wilson, 1977) • npr. atribucija uspjeha/neuspjeha M i Ž – muški uspjeh se interpretira kao indikativan za budući uradak, a njihov neuspjeh se umanjuje kao trenutan/slučajan; obrnuto je za žene – to znači da će se smatrati vjerojatnijim da M uspije u budućnosti nego Ž, iako imaju identičnu povijest prethodnih uspjeha i neuspjeha • zbog pristranih atribucija, veća je vjerojatnost da će poslodavci zaposliti i unaprijediti M nego Ž • ista uvjerenja smanjuju samopouzdanje Ž u vlastite sposobnosti, što umanjuje i njihovo postignuće – stereotipna uvjerenja se potvrđuju! • npr. okrivljavanje žrtve (naročito ako je žrtva žena) • Ž su sklone okriviti sebe za poteškoće u bliskim odnosima ili na poslu; M su skloni okriviti nekog ili nešto drugo (Bar Tal & Frieze, 1977) • do 1970-ih se smatralo da žene nisu značajno doprinijele znanosti, politici ili gospodarstvu zbog svog vlastitog nedostatka interesa i/ili sposobnosti

  18. Samoispunjavajuće proročanstvo • PRISTRANOSTI ZBOG KOGNITIVNE KONZISTENCIJE • C) Pamćenje konzistentnih informacija, a zaboravljanje nekonzistentnosti • kao što je vjerojatnije da ćemo percipirati i zaključivati u skladu s rodnim stereotipima, vjerojatnije ćemo tako i pamtiti • prvo, vjerojatnije ćemo zapamtiti svoje interpretacije (“muški šovinist”, “osjetljiva ženska”) nego stvarne informacije • drugo, zapamtit ćemo dijelove informacije koji su usklađeni s našim shemama (npr. da u muškom CV-u piše da ima vještine vođe, iako isto piše i u CV-u žene) • treće, “sjećat” ćemo se osobina ili ponašanja koje naša shema implicira, iako oni nisu bili prisutni u stvarnosti • čak i kada se sjećamo nekonzistentne informacije, opći dojam, naročito naša evaluacija, mogu ostati netaknuti i usklađeni s rodnim stereotipom (Gilbert et al., 1988)

  19. Samoispunjavajuće proročanstvo • BIHEVIORALNA POTVRDA • A) Ponašanje promatrača • iako većina ljudi vjeruje da se prema Ž i M odnose isto, zapravo se ponašaju različito – muškarce se tretira kao važnije i sposobnije • različito postupanje započinje vrlo rano – u obitelji, u vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu i na poslu • izrazito očito u grupnim zadacima i diskusijama: • M rješenje problema se odmah prihvaća, Ž se ignorira ili odbacuje • u diskusiji se žene prekida, ignorira, “ne čuje” • na ženski pokušaj vodstva se neverbalno i verbalno negativno reagira • pri podjeli poslova i M i Ž muškarcima dodjeljuju maskuline, a ženama feminine zadatke • studije provedene u radnim organizacijama pokazuju isto – porast svjesnih egalitarnih stavova, no nastavlja se s diskriminirajućim postupanjem • zbog rodnih stereotipa, M se tretiraju kao važniji i sposobniji – daje im se više mogućnosti, podrške, resursa, autonomije i promocije nego jednako kvalificiranim Ž – zbog ovih prednosti oni i postižu više!

  20. Samoispunjavajuće proročanstvo • BIHEVIORALNA POTVRDA • B) Ponašanje izvođača • promatračevi stereotipi utječu na stvarno ponašanje izvođača – ljudi se ponašaju u skladu s očekivanjima drugih, naročito ako su ti drugi na višem socijalnom položaju (nastavnici, šefovi i sl.) • kad se izvođači ponašaju u skladu s očekivanjima drugih, ponekad mijenjaju i svoja uvjerenja o sebi u skladu s iskazanim ponašanjem • što se stereotipna očekivanja više ponavljaju i što su više usklađena očekivanja različitih drugih osoba, veća je vjerojatnost ovakve internalizacije • kako se rodna očekivanja javljaju tijekom cijelog života, popuštaju im čak i osobe koje svjesno odbacuju rodne stereotipe • izvođači se ponekad mogu oduprijeti promatračevim stereotipnim očekivanjima, no za ovakve “povrede socijalnih normi” mogu snositi negativne posljedice • utjecaj socijalnih uloga, statusa i moći kao situacijskih odrednica ponašanja izvođača

  21. Samoispunjavajuće proročanstvo • OSTALE KOGNITIVNE POGREŠKE • A) Osnovna atribucijska pogreška • M i Ž imaju tradicionalno različite socijalne uloge i status – podcjenjujemo te situacijske determinante različitog ponašanja M i Ž i precjenjujemo ulogu spola – zaključujemo da opažena ponašanja odražavaju osobine M i Ž • ako ne poznajemo izvođača, bilo koje ponašanje atribuirat ćemo njegovim osobinama – no u ovom slučaju imamo znanje koje proizlazi iz rodnih stereotipa –> stereotipno ponašanje pripisujemo osobinama, a nestereotipno situaciji • B) Utjecaj konsenzusa • kad je podatak nejednoznačan, socijalni konsenzus definira što je “istina” • rodni stereotipi su svugdje prisutni, a čestina pojavljivanja služi kao kriterij valjanosti • konsenzus rodne stereotipe pretvara u implicitne vrijednosti i norme, pa se ljudi ponašaju prema njima kako bi bili prihvaćeni/izbjegli neprihvaćanje • C) Poznatost i sviđanje • efekt jednostavne izloženosti (Zajonc, 1968) – ono što nam je poznato više prihvaćamo i doživljavamo ugodnijim • povreda stereotipa izaziva negativan efekt i predstavlja prijetnju

  22. Samoispunjavajuće proročanstvo • Može li se prekinuti ovaj zatvoreni krug? • Moguća su 2 glavna načina: • obrazovni – učiniti ljude svjesnima ovog procesa (njihovih nesvjesnih stereotipnih pretpostavki i posljedica do kojih dovode) • ova spoznaja može omogućiti ljudima da svjesno, uz uloženi trud, uoče svoje pogreške u percepciji ili zaključivanju i isprave ih • ova strategija zahtijeva iskrene egalitarne namjere, prihvaćanje ideje da je naša percepcija pristrana i podsjećanje da prekinemo tok svojih misli kako bismo ih korigirali • i uz najbolje namjere, ovo je teži put! • omogućiti višestruke, društveno prihvaćene modele uspješnih žena visokog socijalnog statusa – povećati konsenzus nestereotipnih rodnih uloga i ponašanja • strategija modela je jednostavnija jer ne zahtijeva svjesno razumijevanje i trud – djeluje automatski • problem je postići dovoljan broj takvih modela u još uvijek tradicionalnom društvu • najefikasnija je kombinacija edukacije i afirmativne akcije (poticanje nestereotipnih modela)

  23. Prijetnja stereotipom • kad stereotipi dovode u pitanje sposobnosti jednog spola (npr. “žene nisu dobre u matematici”, “muškarci se ne snalaze s bebama”), mogu umanjiti uradak pojedinaca tog spola u tom zadatku • ovaj fenomen zove se prijetnja stereotipom (Steele, 1997) • kad situacija učini rodne stereotipe istaknutima, anksioznost zbog bojazni da se ne potvrde takva nepravedna uvjerenja omest će izvedbu i dovesti upravo do potvrde stereotipa • informacija da test pokazuje spolne razlike • manjinski status u grupi drugog spola • naročito prisutno kod osoba koje posjeduju sposobnosti da postignu dobar rezultat i koje se identificiraju s tom sposobnosti

  24. Samopredstavljanje • rod je kulturalno definirana socijalna konstrukcija; rod nije nešto što jesmo, nego što činimo (West & Zimmerman, 1991) • Deaux & Major (1987) – ljudi igraju svoje uloge M i Ž ovisno o svojim vlastitim koncepcijama roda (rodne sheme i pojam o sebi), očekivanjima drugih ljudi (rodni stereotipi) i situaciji u kojoj se nalaze • npr. Ž može biti logična i asertivna na poslu, ali feminina na izlasku s M; štoviše, njeno ponašanje na izlasku može varirati ovisno o situaciji (ples ili planinarenje) i ovisno o tome što misli da njen partner očekuje od nje • studentice su postizale lošije rezultate na testu inteligencije i opisivale se više feminino kad su očekivale susret sa zgodnim M koji preferira tradicionalne Ž (Zanna & Pack, 1975; replicirala Senčer, 2000) • Ž su jele različitu količinu hrane, ovisno o M s kojim su bile – zgodniji M, manje hrane (Mori et al., 1987) • mijenjale su način govora i ton glasa kad su telefonski razgovarale s dečkom ili muškim prijateljem – s dečkom su govorile mekše, “bebasto” i slatkasto (Montepare & Vega, 1988) • i M i Ž više se ponašaju stereotipno u javnim nego privatnim situacijama • manjinski status u grupi čini više istaknutim stereotipno ponašanje

More Related