1 / 147

Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz

EMINA JOVIĆ. Srpski pogledi na odnose između bosanskog/bošnjačkog, hrvatskog i srpskog jezika u poslednjih dvadeset godina (1991‒2011 ). Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz Sprachwissenschaftliches SE (BKS) 515.056 :

mora
Download Presentation

Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. EMINA JOVIĆ Srpskipogledi na odnoseizmeđu bosanskog/bošnjačkog, hrvatskog i srpskog jezika u poslednjihdvadesetgodina(1991‒2011) Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz Sprachwissenschaftliches SE (BKS)515.056: Die nationale Sichtweise des Verhältnisses zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen) (WS 2011/12) LV-Leiter: Branko Tošović

  2. Sadržaj: • Globalizacija i jezik • Nenad Suzić • Engleski jezik • Bosanski jezik (jezik Bošnjaka) • Odvajanje hrvatskog jezika od srpskog • Božo Ćorić • Anatomija naopake hrvatske jezičke politike

  3. Branislav Brborić • Trojezičnost ili višejezičnost • Ivan Klajn • Leksika • Ranko Bugarski • Jezičke razlike • Pavle Ivić

  4. Jedinstvo i razjedinjenost srpskohrvatskog književnog jezika – aktuelni trenutak • Miloš Okuka • Sukobi i razgraničavanja • Hrvatski kontra srpski (i kontra hrvatski)

  5. Bosanski/bošnjački jezik između srpskog i hrvatskoga • Bosanski kontra srpski • Crnogorski jezik kao srpski ili ne • Crnogorski kontra srpski • Literatura

  6. GLOBALIZACIJA I JEZIKNENAD SUZIĆ • redovni profesor, akademik; predaje pedagogiju i sociologiju obrazovanja na Filozofskom fakultetu u Banjaluci i Istočnom Sarajevu Fotografija 1

  7. GLOBALIZACIJA I JEZIKNENAD SUZIĆ • Napisao 17 autorskih i 7 koautorskih, 110 naučnih i stručnih radova i oko 30 novinskih članaka • Tvorac koncepcije reforme sistema obrazovanja u Republici Srpskoj

  8. GLOBALIZACIJA I JEZIKNENAD SUZIĆ • Član Ruske akademije nauka i Američke psihološke asocijacije, Srpske akademije obrazovanja • Urednik većeg broja knjiga i udžbenika

  9. GLOBALIZACIJA I JEZIKENGLESKI JEZIK • Jezik – jedno od ključnih obeležja naroda i nacija • Engleski – univerzalni jezik koji potiskuje nacionalne jezike • Zabrinutost za maternji jezik

  10. GLOBALIZACIJA I JEZIKBOSANKI JEZIK (JEZIK BOŠNJAKA) • Specifična situacija u BiH (roditelji govorili jedan, deca odrastaju na tri jezika) • Morfološka, sintaksička i gramatička podloga–ista • Stranci koji uče jedan od tri jezika–zbunjeni‚(prednost → uče istovremeno tri jezika  )

  11. GLOBALIZACIJA I JEZIKBOSANKI JEZIK (JEZIK BOŠNJAKA) • N. Suzić: • „Ispostavilo se da je ‛rezervisanje pojedinih riječi’ najfundamentalnija razlika među tim jezicima. Tako je glagol oprostiti postao rezervisan za hrvatski jezik iako je riječ oprost vijekovima vezana za pravoslavnu etiku i crkvenu službu.

  12. GLOBALIZACIJA I JEZIKBOSANKI JEZIK (JEZIK BOŠNJAKA) Slično je i sa riječima kruh i hljeb. Kruh se tretira kao hrvatska riječ a hljeb kao srpska, iako je poznato da riječ hljeb potiče od Gota i njihove riječi hlaifs i germanske hlaibaz na našim prostorima odomaćeno kao hljebac ili hljeb“.(Suzić 2001: 43–46)

  13. GLOBALIZACIJA I JEZIKBOSANSKI JEZIK (JEZIK BOŠNJAKA) • Problem naziva bosanskog jezika je sporan za mnoge Srbe • Englezi → engleski, Rusi → ruski, Francuzi → francuski, Bošnjaci → bosanski, a ne bošnjački! Zašto?? • Zašto se u Austriji jezik ne zove austrijski ili u Americi američki!?

  14. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGBOŽO ĆORIĆ • Profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu

  15. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Osnovni zadatak aktuelne jezičke politike u Hrvatskoj je da dokaže da Hrvati i Srbi ne koriste isti standardni jezik

  16. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Principi kojih se oni drže su: • Sinonimski (dubletski) leksički par srpskog jezika se razbija tako da se jedan član tog para (prvi) proglasi hrvatskim standardom, a drugi srpskim : dopustiti – dozvoliti, mašta –uobrazilja, novac – para(Šamija-Lukačić: );

  17. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Srpski leksički par sastavljen od neutralnog i markiranog člana (arhaizma, historizma, varvarizma) razbija se tako što se neutralni (jezički aktuelan) član proglasi hrvatskim, a onaj drugi – srpskim jezičkim sredstvom:

  18. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE lim –pleh, kočiti –bremzati, naramenice –hozentregeri(Šamija-Lukačić: ); prostitutka –fahiša, naročito –lišma, muka –azab (Brodnjak: )

  19. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Prave se neobični i nemogući parovi pa se onda karikaturalni član para označava srpskom crtom: šljivik –šljivir(Šamija-Lukačić: ); dječji –bebeći, doklizati –dosuljati se (Brodnjak: )

  20. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Sinonimska veza jednočlanog i dvočlanog naziva razdvaja se tako što se kraći naziv pripisuje hrvatskom, a sintagmatski naziv srpskom jeziku: rugoba –ružna žena (Šamija-Lukačić: );

  21. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Navode se, jedna pored druge, reči potpuno različitog značenja pa se onda jedna od njih označi kao hrvatska, a druga kao srpska: mošnja –tašna, jastuk –dušek (Šamija-Lukačić: );

  22. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Napravi se leksički par sastavljen od neutralne i stilski markirane reči, pa se prva proglasi hrvatskom, a druga srpskom: krošnja –kruna(Šamija-Lukačić: ).

  23. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Srpski leksički par čiji je jedan član domaćeg, a drugi stranog porekla razbija se tako što se domaća leksema proglasi hrvatskom, a pozajmljenica srpskom: bojište –fronta, metež –haos, dobit –profit, čudovište –monstrum, jelovnik –meni (Šamija-Lukačić: );

  24. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Standardnojezička forma neke reči proglašava se osobinom hrvatskog, a lokalna (kolokvijalna, negramatična, narodna) sredstvom srpskog jezika:

  25. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE hladan –ladan, pisar –ćata, pjevačica –pevaljka, palačinke –palačinci, koliba –koleba, kravata –kravatna (Šamija-Lukačić: ); čašćenje –aldomaš (Brodnjak: ); (reč aldomaš potvrđena kod Miroslava Krleže)

  26. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Reakcija Snježane Kordić na neke lingvističke nepodopštine • Babić: Spriječimo put svile u Mimari → svileni put

  27. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Tvrdnja da su komunisti Hrvatima nametnuli posvojni/prisvojni genitiv. • Razlog – taj genitiv imaju i Srbi. • Posvojni genitiv imaju svi Sloveni i Indoevropljani.

  28. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Ćorić: • „Uzimanje refleksa glasa ‛jat’ kao jedne od najuočljivijih diferencijalnih crta i kazati kako su ti refleksi ‛u hrvatskome standardu /i/jekavski, a u srpskom ekavski’ (Pranjković 1997:55) nije rezultat neznanja, već forsiranog traženja razlika gde ih nema.

  29. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE I nestručnjacima, a kamoli stručnjacima je jasno da kod Srba u ovom pogledu postoji dvojstvo, da su oni i ekavci i ijekavci“.(Ćorić 1998: 551–559)

  30. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • „Površna konstatacija da u srpskom ‛imamo gotovo uvijeksaika,za razliku od hrvatskog koji ima sik,osim kad prijedlozi dolaze ispred istih ili posve sličnih suglasnika i suglasničkih skupina(s njima – sa njima, k nama – ka nama...)’ (Silić 1955:76)

  31. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE predstavlja eklatantan primjer obmanjivanja javnosti netačnim predstavljanjem činjenica. U svim gramatikama, nezavisno od mjesta štampanja, ova dva predloga navode se u dvama likovima: s (a)i k (a)‟.(Ćorić 1998: 551–559)

  32. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • „Jednako je netačna i tvrdnja da je ‛u srpskom standardu praktično posve izgubljena deklinacija promjenljivih glavnih brojeva (pisati dvjema olovkama – pisati sa dve olovke, razgovor triju strana – razgovor tri strane itd.) (Pranjković 1997:56).

  33. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE U svim gramatikama na srpskom području navode se tipovi promene osnovnih brojeva od 1 do 4 (Stanojčić – Popović 2008: 104 – 105). Istina je da se u napomeni uz paradigme spominje i njihova nepromenjivost, ali takva napomena stoji i u zagrebačkim gramatikama‟. (Ćorić 1998: 551–559)

  34. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • „‛[...] i gubljenje deklinacije neodređenih pridjeva u srpskom standardu i njezino zadržavanje u hrvatskome (njegov liječnik, njegova liječnika... – njegov lekar, njegovog lekara...)’(Pranjković 1997: 56).

  35. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE I ovo je podmetanje naučnoj javnosti. Pranjković sigurno zna da nema ni jedne gramatike srpskog jezika u kojoj se ne navode naporedo kraći i duži oblici pridjeva, tj.promena određenih i neodređenih pridjeva‟. (Ćorić 1998: 551–559)

  36. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • „Snježana Kordić veli:‛[…] U novije vrijeme pokušavaju se kratki oblici u Hrvatskoj vratiti u upotrebu.

  37. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE To je dio nove sociolingvističke politike u Hrvatskoj da se arhaične riječi i oblici umjetno vraćaju u upotrebu i da se umjesto uobičajenih riječi konstruiraju nove riječi, neologizmi, sve s ciljem da bi se jezik u zapadnom dijelu HS što više razjednačio od jezika u istočnom dijelu HS.

  38. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE Vođe nove jezične politike ono što je bilo uobičajeno u jezičnojupotrebi proglašavaju za nepravilno, a ono što je bilo rijetko, zastarjelo ili čak uopće nije ni postojalo u upotrebi proglašavaju za pravilno, i potom kroz kontrolu medija, udžbenika i dr., to provode u praksi’ (1997:18)“. (Ćorić 1998: 551–559)

  39. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • „U balkanizme se s pravom uključuje konstrukcija da +prezent kao zamjena za infinitiv, ali je nedopustiva tvrdnja da je ta konstrukcija ‛u srpskom standardnom jeziku uobičajena čak i u futuru(On će doći – On će da dođe)’(Pranjković 1997:56).

  40. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE U srpskom standardu tako nešto ne postoji (ako pod standardom podrazumevamo kodifikovanu formu jezika). To se može vidjeti u svakoj srpskoj gramatici. Nije korektno crtu razgovornog jezika poturati stranoj javnosti kao crtu standardnog jezika“. (Ćorić 1998: 551–559)

  41. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • „Među tvorbenim diferencijalnim crtama navodi se čitava serija riječi ‛koje u jednom standardnom jeziku pripadaju imenicama muškog roda, a u drugome imenicama ženskog roda:

  42. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE minuta – minut, sekunda – sekund, litra – litar, metoda – metod, fonem – fonema, (ova) zvijer – (ovaj) zvijer, arhiv – arhiva’ (Pranjković 1997: 56).

  43. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE […] U srpskom jeziku radi se, kad su navedeni primjeri u pitanju, većinom o dubletima, uz napomenu da su arhiv i arhiva različite riječi i ne mogu se na ovakav način dovoditi u vezu, a maskulinum zvijer/zver je danas arhaizam‟. (Ćorić 1998: 551–559)

  44. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • „Navođenje parova deriviranih riječi tipa društvo – udruženje, slastičarnica – poslastičarnica, punomoć – punomoćje, sretan – srećan, prehrana – ishrana (Pranjković 1997: 57) s ciljem da se pokaže njihova pripadnost različitim idiomima, čist je promašaj! Samo neznalica i zlonamjernik može isključivati iz srpskog jezika npr.riječ društvo“. (Ćorić 1998: 551–559)

  45. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE • Kako se stvaraju razlike? • „Kad nema dovoljno razlika unutar postojećeg standardnog jezika onda se razlike vještački proizvode. One su ‛rezultat najnovijega službenoga i/ili neslužbenoga arhaiziranja,

  46. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE novotvorenja i uopće razjednačavanja u hrvatskome standardu, npr.: šport – sport, pristupnik – kandidat, predočnik – ekran, perilica – mašina za pranje veša, glavnjak – džekpot, limunika – grape-fruit,

  47. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE odmoridba – turizam, igralica – igračka, samovrtjelica, zrakomlat – helikopter itd’.(Pranjković 1997: 59).

  48. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGANATOMIJA NAOPAKE HRVATSKE JEZIČKE POLITIKE U kojoj mjeri i kojom brzinom će se i ova ‛novotvorenja’ uključiti u jezičku praksu Hrvata, ostaje da se vidi. Trenutno stvari stoje ovako: u jednom razgovoru na hrvatskoj televiziji (13. aprila 1998) rektor Zagrebačkog sveučilišta govori o prijemu i upisu pristupnika na fakultete, a TV-novinarka sve vrijeme govori o kandidatima za prijem i upis‟. (Ćorić 1998: 551–559)

  49. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOG • Branislav Brborić

  50. ODVAJANJE HRVATSKOG JEZIKA OD SRPSKOGTROJEZIČNOST I/ILI VIŠEJEZIČNOST • Jezičko raslojavanje je imanentno svakoj ljudskoj skupini, pa tako i našim trima etno-konfesionalnim zajednicama; • Održani naučni skupovi na ovu temu;

More Related