1 / 66

OPĆI POSTUPCI SPREČAVANJA INFEKCIJA

OPĆI POSTUPCI SPREČAVANJA INFEKCIJA. sterilizacija. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege N.P. 2006. Edukacijski ciljevi. Definirati i objasniti pojmove sterilizacija,sterilizacija toplinom, hladna sterilizacija, intrahospitalna infekcija Opisati i objasniti metode sterilizacije

montana
Download Presentation

OPĆI POSTUPCI SPREČAVANJA INFEKCIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. OPĆI POSTUPCI SPREČAVANJA INFEKCIJA sterilizacija Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  2. Edukacijski ciljevi • Definirati i objasniti pojmove sterilizacija,sterilizacija toplinom, hladna sterilizacija, intrahospitalna infekcija • Opisati i objasniti metode sterilizacije • Opisati i objasniti čimbenike koji utječu na uspješnost sterilizacije • Opisati, objasniti i pripremiti materijal za sterilizaciju • Opisati, objasniti i primjeniti kontrolu sterilizacije • Opisati, objasniti organizaciju jedinice za centralnu sterilizaciju • Opisati, objasniti mjere za sprečavanje intrahospitalnih infekcija • Opisati, objasniti i primjeniti postupke za sprečavanje intrahospitalnih infekcija Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  3. Sterilizacijaje postupak kojim se uništavaju svi živi oblici mikroorganizama (patogeni, apatogeni i njihove spore) na predmetima koji se steriliziraju (instrumenti, zavojni materijal, gumene rukavice, tekućine). Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  4. Metode sterilizacije • Sterilizacija toplinom (toplinska sterilizacija termostabilnih materijala): • Sterilizacija suhom toplinom • Sterilizacija vlažnom toplinom • Hladna sterilizacija – sterilizacija kemijskim sredstvima (termolabilni materijal): • sterilizacija etilen-oksidom • sterilizacija tabletama formaldehida • sterilizacija potapanjem u antiseptike koji imaju germicidnu moć • sterilizacija ionizacijom • sterilizacija gama-zrakama • plazma sterilizacija Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  5. Sterilizacija toplinom • najbolji i najpristupačniji postupak za uništavanje mikroorganizama • toplina uzrokuje koagulaciju bjelančevina i inaktivaciju fermenata važnih za život mikroorganizama • Sterilizacija toplinom ovisi o: • vrsti topline i posrednika • visini temperature • dužini trajanja sterilizacije • sposobnosti penetracije sterilizirajućeg sredstva • otpornosti mikroorganizma. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  6. Sterilizacija suhom toplinom • Suhim zrakom steriliziraju se predmeti koji podnose visoku temperaturu – stakleni i metalni predmeti (instrumenti – kirurški noževi, škare, pincete; štrcaljke, igle…). • Suha toplina ne djeluje korozivno i ne oštećuje predmete koji se steriliziraju. • Zavojni materijali, rublje, gumeni predmeti (gumene rukavice) ne mogu se sterilizirati suhom toplinom. • Suhom toplinom sterilizira se u posebnim aparatima – sterilizatorima na suhi zrak različitih veličina i oblika. • Zrak se u sterilizatoru zagrijava električnom strujom do željenog stupnja, a termostat osigurava određeno vrijeme održavanje postignute temperature. • Rukovanje aparatom je jednostavno, sterilizacija uspješna ako poštujemo sva načela u pripremi materijala za sterilizaciju, ako postignemo odgovarajuću temperaturu (180 ºC) i održavamo je tijekom jednoga sata. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  7. Postupak: • nakon upotrebe treba predmete oprati, dezinficirati, isprati, osušiti • čiste i suhe predmete složiti prema vrsti ili u setove za određeni zahvat u metalne ili staklene kutije (kasete) • staviti indikatorske trake za kontroliranje uspješnosti sterilizacije (kemijski indikator) • otvorene kasete i poklopce (unutarnja strana okrenuta prema gore)staviti u sterilizator • zatvoriti sterilizator • uključiti sterilizator (termostat postavljen na 180 ºc) • postići temperaturu od 180 ºc (počinje sterilizacija) • željenu temperaturu održavati jedan sat • isključiti sterilizator • instrumente ostaviti u zatvorenom sterilizatoru jedan sat nakon završene sterilizacije (radi hlađenja) • izvaditi i zatvoriti kutije sa steriliziranim materijalom • pregledati indikator – traku (provjeravanje promjene boje). Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  8. Sterilizacija vlažnom toplinom • Sterilizacija vrućom vodenom parom pod tlakom pouzdan je postupak za uništavanje svih vrsta mikroorganizama i njihovih spora. • Tlačena vruća vodena para ima dobru sposobnost penetracije u materijale koji se steriliziraju. • Za uništenje mikroorganizama važni su činitelji određena temperatura i tlak, tijekom propisanog vremena. • Sterilizacija vlažnom toplinom obavlja se u posebnim aparatima, autoklavima. Primjenjuje se u bolničkim ustanovama. Autoklavi su različitog oblika i veličine, a svi rade po istim osnovnim načelima. Temperatura vodene pare razmjerna je visini tlaka u autoklavu. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  9. Sterilizacija vlažnom toplinom • Ovisno o vrsti materijala koji se sterilizira • temperatura u autoklavu kreće se između 126 i 138 ºC, • tlak između 1,5 i 2,5 bara, • a vrijeme sterilizacije je od tri do 30 minuta. • Vlažnim zrakom steriliziraju se tekstil (ogrtači, plahte, komprese, pelene, zavajni materijal), metalni predmeti (instrumenti), gumeni predmeti (rukavice, sonde, nastavci) i stakleni predmeti, a • ne steriliziraju se ulja, masti i prašci. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  10. Sterilizacija vlažnom toplinom • Svi predmeti koji će biti sterilizirani trebaju biti umotani i zapakirani kako bi se spriječila rekontaminacija nakon sterilizacije. • preporuča se veličina paketa 30×30×60 cm ili najviše 6 kg suhog rublja • Kao materijali za umatanje koriste se kraft-papir, muslin (gustoće 140 niti), netkani omotači i papirnoplastični omotač. • Predmete treba umotati u dva sloja papira ili netkanog materijala. Ako se primjenjuju jednostruko ovijeni sterilni omoti, njihov se sadržaj pri otvaranju može kontaminirati doticajem s vanjskom površinom. • Sterilni materijali koji se prenose do operacijskih dvorana i drugih prostora unutar bolnice moraju imati dodatnu vanjsku zaštitu od prašine, koja se može ukloniti prije unošenja predmeta u čisti prostor. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  11. Sterilizacija vlažnom toplinom Priprema materijala za sterilizaciju Predmeti od tekstila: • nakon uporabe predmete (za višekratnu uporabu – kute, ogrtači, komprese, plahte) treba oprati, dezinficirati, isprati, osušiti • složiti prema vrsti ili u komplete za pojedine zahvate • predmete za jednokratnu uporabu (tupfere različitih veličina) složiti prema veličini, obliku • složiti okomito i rahlo (što omogućava dobru penetraciju vodene pare) u posebne kutije za sterilizaciju s baktericidnim platnom ili u tekstil umatati setove, a u papir pojedinačne komade rublja. kutije ili omoti s materijalom ne smiju biti veći od 25x25x50 cm • staviti kemijski indikator za kontroliranje sterilizacije. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  12. Sterilizacija vlažnom toplinom Priprema materijala za sterilizaciju Predmeti od metala: • nakon uporabe predmete treba oprati, dezinficirati, isprati i osušiti • provjeriti ispravnost svakog instrumenata • oštrice škara i kirurških noževa (skalpela) zaštititi stavljanjem u navlake • instrumente umotati u tekstil ili papir, pojedinačno ili u setove za pojedine zahvate, tako da se omoti mogu lako otvoriti i sadržaj uporabiti uz najmanju mogućnost kontaminacije • staviti kemijski indikator za kontroliranje sterilizacije Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  13. Sterilizacija vlažnom toplinom Priprema materijala za sterilizaciju Predmeti od gume i plastike: • nakon uporabe oprati, dezinficirati, isprati i osušiti • utvrditi neoštećenost rukavica • složiti rukavice prema veličini i paru, naprašiti ih s obje strane talkom i u svaku staviti smotak gaze • svaki par rukavica omotati gazom ili papirom • predmete staviti okomito u vrećicu ili kutije • staviti kemijski indikator za kontroliranje sterilizacije. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  14. Sterilizacija vlažnom toplinom Priprema materijala za sterilizaciju Predmeti od stakla: • nakon uporabe oprati, dezinficirati, isprati i osušiti • staviti u vrećicu ili kutiju • staviti indikator za kontroliranje sterilizacije. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  15. Sterilizacija vlažnom toplinom • Materijal pripremljen za sterilizaciju označimo datumom i vremenom sterilizacije, • stavljamo u autoklav, • zatvaramo i uključujemo određeni program, ovisno o vrsti materijala koji ćemo sterilizirati. Program određuje visinu temperature, tlaka i vrijeme trajanja sterilizacije. • Nakon izvršene sterilizacije i hlađenja sestra otvara i prazni autklav, zatvara rešetke na bubnjevima, autoklavne košare ili kutije odlaže u prostor za sterilni materijal i pri tome razvrstava prema odjelima ili vrsti materijala, vrsti setova. • Sterilne predmete treba složiti tako da se omoti ne gužvaju, savijaju, pritišću ili probuše. • Zapakirani se pribor treba držati na čistim policama koje moraju biti 20 – 25 cm iznad poda, 45 – 50 cm ispod stropa, te 15 – 20 cm od zida. • Sestra zadužena za sterilni materijal mora voditi dokumentaciju o svim postupcima u sterilizaciji i distribuciji sterilnog materijala (datum, odjel). Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  16. Sterilizacija vlažnom toplinom Rok upotrebe, • vrijeme tijekom kojega je materijal sterilan uvjetovano je načinom i materijalom umatanja, postupcima rukovanja, uvjetima čuvanja, a ne vremenom. • materijal u bubnjevima smatra se sterilnim 48 sati, • u kutijama i setovima s baktericidnim platnom šest tjedana, • pakiran i hermetički zatvoren u vrećici ili foliji 6 mjeseci do dvije godine (ovisno o vrsti folije), ako su neoštećeni. • Prije upotrebe svaki je set / pakovanje potrebno pomno pregledati prije otvaranja kako bismo utvrdili na nema oštećenja. • Pribor se ne smije upotrijebiti ako postoji i najmanja sumnja da je omot oštećen. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  17. Nadzor sterilizacije autoklavom obuhvaća: • provjeru opreme, • punjenja autoklava i setova, • izlaganja te • dokumentiranje. Provjeru opreme • obavljamo svaki dan prije prve sterilizacije. • Prilikom jutarnjeg zagrijavanja programiramo autoklav za Bowie&Dick test (134 ºC za 3,5 min). • U sredinu komore stavimo test paket (između složenog materijala stavimo testni papir s kemijskim indikatorom i • pokrenemo program. • Nakon završetka programa iz testnog paketa izvadimo testni papir i odčitamo rezultat. Vakumska pumpa u autoklavu ispravno radi ako je kemijski indikator na testnom papiru ravnomjerno promijenio boju. • Dobar rezultat znak je da možemo početi raditi, a loš rezultat signal je da taj autoklav moramo isključiti iz uporabe i pozvati ovlaštenog servisera. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  18. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  19. Nadzor sterilizacije autoklavom Tehničkaprovjera sterilizacije • provodi se za vrijeme svake sterilizacije pomoću termometara i manometara ugrađenih u autoklav. • na autoklavu se nalazi automatski pisač koji ubilježava visinu temperature i tlaka tijekom sterilizacije. • nakon završene sterilizacije potrebno je na karticu označiti datum i vrijeme sterilizacije i spremiti je u dokumentaciju. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  20. Nadzor sterilizacije autoklavom • Kemijski nadzor sterilzacije sastoji se od nadzora izlaganja i nadzora sterilizacije svakog pojedinog seta. • Kemijski pokazatelji papirne su trake zalijepljene na svaki set ili kutiju, koje promijene boju kad su određeno vrijeme izložene temperaturi i vlazi. • Za nadzor sterilizacije svakog pojedinog seta služi kemijska traka koja se uloži u set prije pakiranja i mijenja boju pri sterilizaciji. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  21. Kemijski nadzor sterilzacije • kemijski indikatori (6 klasa) • ne pokazuju je li sterilizacija bila uspješna, • pokazatelj je da je neki materijal bio izložen temperaturi određeno vrijeme - prošao sterilizaciju trake, • papirići koji reagiraju promjenom boje supstance duž crte Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  22. Kemijski integratori • informacije o više parametara u ciklusu sterilizacije • postizanje određene temperature kroz određeno vremensko razdoblje • kvaliteta pare • relativna vlažnost, Stavljaju se u pakete - unutarnji indikatori Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  23. Biološki nadzor sterilizacije • najvažnija je provjera funkcije sterilizatora, • jedina metoda provjere uspješnosti sterilizacije. • biološke indikatore (Bacillus Stearothermophilus spore – za sterilizaciju u autoklavu i Bacillus Subtilis spore – za sterilizaciju suhim zrakom i etilen oksidom) staviti u sterilizacijsku komoru na mjesta najteže dostupna pari. • Nakon završene sterilizacije paketić s biološkim materijalom šalje se u mikrobiološki laboratorij, gdje se utvrđuje jesu li mikroorganizmi uništeni ili ne. • Moderniji biološki pokazatelji osim trake sa sporama imaju i hranilište, te se analiza može napraviti u jedinici za sterilizaciju, gdje postoji priručni inkubator koji omogućuje odčitavanje rezultata nakon 24 – 48 sati, što je mnogo brže od čekanja rezultata iz mikrobiološkog laboratorija (tri i više dana). • Nova generacija bioloških pokazatelja može se odčitati za 1 – 3 sata. • Uništene spore potvrđuju uspješnost sterilizacije. Sustavi za brzo odčitavanje bioloških indikatora uklonili su jedini nedostatak biološke kontrole – čekanje rezultata. • Materijal nakon tri sata možemo izdati s punom sigurnosti da je sterilan. • Europski pravilnici preporučuju biološki nadzor svakog punjenja autoklava, a najmanje jedanput u tjednu (povjerenstvo za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija). Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  24. Dokumentiranje sterilizacije

  25. Sterilizacija kemijskim sredstvima Sterilizacija etilen-oksidom • Sterilizacija etilen-oksidom metoda je izbora za materijale osjetljive na visoke temperature (plastični ili gumeni predmeti, oštri predmeti, osjetljivi instrumenti, predmeti koji se ugrađuju u bolesnikovo tijelo). • Plinoviti etilen-oksid je sterilizirajuća supstancija baktericidnog, fungicidnog i virucidnog djelovanja. Zapaljiv je i toksičan, a u izravnom dodiru s kožom i sluznicama izaziva opekline, pa zahtijeva poseban oprez. • Sterilizacija etilen-oksidom provodi se u posebnim sterilizatorima. U prisutnosti etilen-oksida, temperature u komori od 54 do 55 ºC i tlaka od 1,5 do 5,5 bara, tijekom 1 – 2 sata, automatski reguliranim međuodnosima tih činitelja odvija se proces sterilizacije. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  26. Sterilizacija etilen-oksidom Postupak: • pripremiti materijal za sterilizaciju • staviti materijal i indikator za provjeravanje uspješnosti sterilizacije u komoru sterilizatora • uključiti regulator za temperaturu i tlak, te u prisustvu etilen-oksida sterilizirati materijal u propisanom vremenu • po završenoj sterilizaciji materijal ostaviti u prostoru za prozračivanje (od 12 sati do 7 dana) • čuvati sterilan materijal Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  27. Sterilizacija etilen-oksidom Priprema materijala za sterilizaciju Postupak: • prije sterilizacije predmete oprati, dezinficirati, isprati i osušiti • svaki predmet posebno staviti u pvc vrećicu, a gumene i plastične hermetički zatvoriti (zbog opasnosti stvaranja toksičnog klorhidrina) • staviti u košare. • prozračivanje steriliziranih predmeta traje najmanje 12 sati, a materijala predviđenih za implantaciju u bolesnike (valvule, pace-makere, proteze) 5 do 7 dana • nakon završene sterilizacije i prozračivanja košare ili kutije sa sterilnim materijalom odlažu se u prostor za sterilni materijal i pri tome se razvrstavaju • materijal koji se sterilizira mora biti označen datumom. prikladno čuvan, • sterilizran etilen-oksidom, ostaje sterilan 1 – 2 godine Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  28. Sterilizacija parama formaldehida • Formaldehid se upotrebljava za sterilizaciju i dezinfekciju predmeta osjetljivih na vlagu i visoke temperature. Njegove pare djeluju baktericidno, no nemaju sasvim pouzdano sterilizirajuće djelovanje. • Predmete koje želimo na taj način sterilizirati ili dezinficirati (najčešće su to optički instrumenti i dijelovi aparata za anesteziju) poslije pripreme stavljamo u kutije, ormare ili prostorije koje hermetički zatvaramo. Na jedan prostorni metar dolazi 10 tableta formaldehida, koji se i isparuju tijekom 10 sati do 72 sata na sobnoj temperaturi. • Ili se provodi u sterilizatoru na temperaturi 60-70C u negativnom tlaku i traje 1-3 sata ovisno o koncentraciji plina Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

  29. Sterilizacija parama formaldehida Postupak: • Nakon uporabe predmete mehanički očisti i po mogućnosti oprati, dezinficirati, isprati i osušiti • Složiti u kutiju, ormar ili prostoriju predviđenu za sterilizaciju • Staviti tablete formaldehida • Hermetički zatvoriti kutiju, ormar ili prostoriju • Držati zatvoreno 10 sati do 72 sata • Prije uporabe predmete isprati sterilnom vodom i osušiti sterilnom gazom (da ne bi došlo do oštećenja tkiva formaldehidom). • Ili zapakovane staviti u sterilizator na temperaturu 60-70C - negativan tlak - 1-3 sata ovisno o koncentraciji plina, prozračivanje • Kontrola sterilizacije formaldehidom provodi se mikrobiološkim metodama. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

More Related