Spoljnopoliti ko odlu ivanje
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 20

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE PowerPoint PPT Presentation


  • 109 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE. SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE. 1. Spoljno-političko odlučivanje smatra se vidljiv im dijelom spoljne politike . -S ob z irom na z na č aj koji ima o načinu i metodama spoljnopolitičkog odlučivanja formirani su različiti pristupi,pravci i škole.

Download Presentation

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Spoljnopoliti ko odlu ivanje

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE


Spoljnopoliti ko odlu ivanje1

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

1.Spoljno-političko odlučivanje smatra se vidljivim dijelom spoljne politike.

-S obzirom na značaj koji ima o načinu i metodama spoljnopolitičkog odlučivanja formirani su različiti pristupi,pravci i škole.

-Proces donošenja spoljno-političkih odluka mnogi smatraju najvažnijim sadržajem spoljnje politike, te da ni jedan drugi element nema takvo značenje kao stvaranje politike.

-Spoljnopolitičko odlučivanje je dio procesa donošenja političkih odluka, unutrašnje i spoljnje politike i u njegovom izučavanju prisutna je multidisciplinarnost( korišćenje rezultata sociogije, politikologije i psihologije).


Spoljnopoliti ko odlu ivanje2

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

2. Različita shvatanja pitanja kreiranja i odlučivanaja

  • šire : pokome je to celokupan proces od utvrđivanja ideoloških stavova do donošenja i realizacije sasvim konkretnih odluka.

  • uže: da je samo u pitanju odlučivanja u oblasti spoljne politike.

    Širi koncept, kreiranju u kome je sadržano i odlučivanje u spoljnoj politici, predpostavljapolitički proces odnosno niz aktivnosti kojima se interesi osnovnih društvenih grupa političkim aktivnostima na nivou najviših organa subjekta, pretvaraju u pravno-politički obavezujuće stavove o ciljevima ili sredstvima spoljne politike.

    Kroz proces realizacije, praktičnim činjenjem, oni se dalje ostvaruju u praksi odnosa sa drugim međunarodnim subjektima.


Spoljnopoliti ko odlu ivanje3

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

3. Elementi procesa kreiranja

Pojam kreiranja podrazumjeva aktivnost institucijapolitičkogsistema (ili drugihstruktura)kojetimputemnastojesvojerazličiteinteresepretvoriti u političkestavoveilikonkretneodluke o spoljnojpolitici.

Proces se možesvestina 3 faze:

a) faza inicijative, tj prikupljanja relevantnih informacija koje, nakon individualne ili kolektivne analize, bivaju prihvaćene kao osnov za početak procesa.

b) faza artikulacije i agregacije interesa odnosnosučeljavanje interesa pojedinih subjekata političkog sistema s informacijama o određenom stanju ili promeni stanja unutar subjekata ili u međunarodnom okruženju.


Spoljnopoliti ko odlu ivanje4

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

  • c) faza odlučivanja

    -Podrazumijeva pretvaranje interesa u pravno-politički obavezujuće odluke o ciljevima i sredstvima spoljne politike datog subjekta.

    Pobrojane faze i pored metodološke razdvojenosti ne podrazumijevaju da se pojedine funkcije mogu obavljati ne samo u jednoj fazi procesa (komuniciranje je prisutno u sve tri faze).

    Značajno je, ipk, da se pojedine faze ne mogu obavljati bez obavljanja za njih suštinskih funkcija( Prva -bez funkcije informisanja, Druga -bez zastupanja interesa, Treća -bez flinkcije odlučivanja).


Spoljnopoliti ko odlu ivanje5

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

4.Subjektikreiranja odnosno odlučivanja i realizacije su akteri političkog sistema koji obavljaju neku od funkcija koje su sastavni deo procesa.

Analizom vertikalne i horizontalne strukture konkretnih subjekta, mogu se utvrditi nivoi kreiranja, a unutar njih centri i jedinice kreiranja i realizacije spoljne politike.

Analizom značaja uloge pojedinih subjekata u čitavom procesu ( značaj se utvrđuje putem ostvarenog uticaja), utvrđuju se bitni subjekti, kreatori i glavni realizatori, te ostali učesnici u procesu.

Osnovni činioci koji određuju značaj subjekatasu količina i vrste njegove participacije u celini procesa i društvena, a posebno politička moć koju u procesu iskazuje.


Spoljnopoliti ko odlu ivanje6

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

5.Realizaciju spoljne politike čine dva različita vida aktivnosti: 1.konkretizacija, kreiranjem utvrđenih načelnih stavova o ciljevima i sredstvima spoljne politike i 2. neposredno ostvarivanje u praksi utvrđene spoljne politike.

I dok je u praksi ponekad teško utvrditi da li se radi o kreiranju ili realizaciji, u teorijskom smislu možemo kao kriterijum uzeti saznanje da li se radi o promjeni ciljeva i sredstava.

S obzirom na razlikovanje odvijanja procesa u praksi od načina kako je normativno zamišljen, razlikujemo normativni (kako je zamišljeno u ustavu, aktima) i stvarni model kreiranja i realizacije (u koju je uključno i odlučivanje) spoljne politike

Posebno mesto ima kontrolno-nadzorna funkcija, koja predstavlja specifičan oblik povratne veze.


Spoljnopoliti ko odlu ivanje7

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

6. Stavovi teoretičara:

-Američki autori Snajder, Bruk i Sapin, definišu donošenje spoljnopolitičkih odluka kao proces koji rezultira selekcijom ograničenog broja problemskih alternativnih projekata, usmerenih na buduće stanje stvari, onako kako ih je zamislio akter u svom procesu odlučivanja.

U okviru ove definicije uočljivo je :

- da se u njoj kao subjekt pojavljuje spoljnopolitički akteri

- da se radi o kontinuiranom procesu

- proces je postavljen kao skup aktivnosti

- da postoji nekoliko različitih projekata

- da se izbor alternativnog projekta vrši na osnovu budućeg stanja stvari onako kako ih je zamislio kreator.


Spoljnopoliti ko odlu ivanje8

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

Frankel definiše donošenje odluka kao proces koji rezultira aktom volje osobe ili grupe osoba koje biraju između dve ili više alternativa.

Prije donošenja odluka, postoji nekoliko izbora koji utiču na ponašanje kreatora a oni se ogledaju u: angažovanju izvora informacija, interpretaciji metoda, analizi vrijednosti, ciljeva i sredstava.

James Rosenau istražuje 3 faze, odnosno stadija aktivnosti kreatora:

- u prvoj fazi, akteri preduzimaju određenu akciju u pravcu promjene postojećeg stanja. Tu fazu Rosenau naziva primarnom.

- u drugoj fazi tzv. realizacije radi se o delovanju, putem koga se stimulansi iz primame faze pretvaraju u cjelovitu djelatnost.

U trećoj fazi koju naziva odgovor, prate se one reakcije objekata koji su podvrgnuti spoljnopolitičkom delovanju.


Spoljnopoliti ko odlu ivanje9

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

Joseph Frankel ističe 3 faze donošenja odluka:

-period prije donošenja odluke (inicijativa, planiranje, definisanje situacije, predviđanje, uloga savetnika i saveta)

-izbor odluke

- faza postodlučivanja

Postoji i grupa autora koja odluke dijeli na: političke, administrativne i krizne odluke.

Političke odlukebi bile sve one koje su - važne.

Administrativnim odlukama se realizuju političke odluke i to najčešće od strane administrativnih organa zaduženih za takvu delatnost.

Krizne odluke se donose u trenucima postojanja određenih spoljnopolitičkih kriza, koje bitno ugrožavaju neka temeljna dobra


Spoljnopoliti ko odlu ivanje10

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

7.Spoljnopolitičko odlučivanje je misaoni proces u kome spoljnopolitički odlučilac, na osnovu projcene situacije - predviđanja razvoja stanja, pojava, događaja i procesa donosi odluku u međunarodnim odnosima.

Taj proces se odvija u kontinuitetu i nije ga moguće odvojiti od drugih procesa, odnosno od izbora ciljeva i prikupljanje podataka.

Odluke se, dakle, donose neprekidno u različitim situacijama; onim kada ciljevi nisu do kraja definisani, kada se ne raspolaže potrebnim vremenom i dovoljnim brojem informacija, ali i u optimalnim uslovima koji su u spoljnopolitičkoj praksi veoma rijetki.


Spoljnopoliti ko odlu ivanje11

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

8. Spoljnopolitičko odlučivanje ne podrazumjeva donošenje jedne odluke već o njihovg mnoštvu koje se svakodnevno izvršavaju, proveravaju i koriguju.

Odluke se donose na svim nivoima spoljnopolitičkog odlučivanja: pojedinačnom, posebnom i opštem.

One na višim nivoima su značajnije zato što postoji i veća sloboda izbora.

Prema formi odluke mogu biti pisane i usmene; prema sadržaju - osnovne, dopunske i pomoćne; a prema načinu donošenja - potpune i nepotpune.

Krizne odluke koje donosi najuži krug spoljnopolitičkih odlučilaca u veoma kratkom vremenskom roku mimo redovne procedure i traženje savjetodavnih mišljenje

Valjana odluka mora biti, pravovremena, svrsishodna, sprovodljiva, zaštićena od javnosti, kompatibilna i elastična


Spoljnopoliti ko odlu ivanje12

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

9. Sprovodljivost podrazuijmeva racionalnost i realnost postizanja cilja definisanog odlukom i tajnost u odnosu na one koji nisu ovlašćeni da znaju njen sadržaj i postojanje.

Kompatibilnost znači da se odluke se mora uskladiti sa odlukama viših spoljnopolitičkih odlučilaca, a elastičnost - prilagodljivost promjenama situacije u međunarodnim odnosima.

Proces donošenja odluke, obuhvata: analizu stanjai formulisanje i saopštavanje odluke.

U procesu analize stanja odlučioci u međunarodnim odnosima uočavaju sporni problem, analiziraju prikupljene informacije i one činioce koji su bitni za odlučivanje i traže mišljenje saradnika. Broj elemenata koji se analiziraju zavisi i od subjekata na koje se ta odluka odnosi.


Spoljnopoliti ko odlu ivanje13

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

10.Idejna zamisao predstavlja sintetizovani dio odluke koji sadrži ideju “šta" i “kako” treba uraditi. Posebno se definišu zadacima drugih subjekta međunarodnih odnosa, i njihove aktivnosti po vremenu i prostoru.

-Obezbeđenje angažovanja daje odgovore na pitanja "ko", "kada", "gde", "kako" i “skim" treba da stvori najbolje moguće uslove za realizaciju odluke.

-U delu o načinu ostvarivanja definiše se strukturiranje odgovornosti, mjesta spoljnopolitičkih odlučilaca, načina komuniciranja, saradnje i slično


Spoljnopoliti ko odlu ivanje14

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

11.U procesu odlučivanja,treba uočiti sporni problem, obezbediti objektivne i potpune informacije o aktivnostima, motivima i sposobnostima drugih učesnika, kao i o karakteru međunarodnog okruženja i tendencijama unutar njega.

-Zatim treba odrediti konkretan cilj koji se želi postići; šta treba postići ili šta treba sprečiti.

-Posle toga sledi izbor alternativa i procena cene i rizika, koje svaka sa sobom nosi.

Na kraju, sledi opredeljenje za onu alternativu koja ima najbolje izglede u konkretnim uslovima. Tek nakon toga pristupa se realizaciji odluke.


Spoljnopoliti ko odlu ivanje15

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

12.Proces donošenja spoljnopolitičke odluke prema Teodoru Sorensenu,saradniku predsednika Kenedija sastoji se iz osam koraka: "(1) postizanje saglasnosti o činjenicama; (2) postizanje saglasnosti o opštem političkom cilju; (3) precizno definisanje problema; (4) razmatranja svih mogućih rešenja; (5) nabrajanja eventualnih posledica; (6) preporučivanje jedne opcije; (7) saopštavanje odabranog rješenja; i (8) njegovog sprovođenja.“

Mogući načini reagovanja: Prvo, moguće je da cio sistem obaveštavanja deluje kao filter koji za“neugodne" informacije za donosioca odluke.

Adolf Hitler čak i zabranio da mu dostavljaju statističke podatke koji nisu po njegovoj volji - koji ga samo uznemiravaju.


Spoljnopoliti ko odlu ivanje16

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

-Drugi način reagovanja je da se informacije koje se ne slažu s uverenjima prosto odbacuju.

-Naročito je bio drastičan postupak prema onim američkim funkcionerima u Kini koji su od 1944. godine tvrdili da je Čang Kaj-Šekova vlada, koju su SAD zdušno pomagale, nesposobna, korumpirana, dezorganizovana i da trpi stalne vojne poraze.

-Treći način reagovanja je racionalan, tj. Ispravljaju se odluke i napuštaju uverenja kojima očigledno protivreče prikupljene činjenice. Tako je, na primer, de Gol imao snage da uvidi da alžirski ustanici nisu šaka bandita i terorista, već da cjelokupno stanovništvo Alžira ne želi da se osjeća "prekomorskim Francuzima".


Spoljnopoliti ko odlu ivanje17

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

-13.Donošenje odluke na prečac u stresnoj situaciji, bez kompleksne procene njenih valjanosti i analize alternativnih rešenja. Odlučioci se tada zadovoljavaju status kvo odlukama prema ustaljenoj praksi, ne želeći da se izlažu rizicima i novim izazovima.

-Skupljači činjenica ili odlučioci zbog straha od odgovornosti ili iz lične koristi mogu namjerno skrivati i odbijati one informacije koje im ne idu u prilog i proturati lažne koje su u njihovu korist .

U drugu grupu subjekata koji svesno nastoje prikazati netačne informacije mogu se svrstati svi oni koji na određeni način, nastoje da favorizuju lične i grupne interese na račun opštih.


Spoljnopoliti ko odlu ivanje18

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

14. Donošenje kvalitetnih odluka mogu da ometaju i unutrašnji subjekti međunarodnih odnosa. To je naročito evidentno u procesu izbora za političke funkcije i formiranja vlada heterogenog sastava.

-U nedovoljno izgrađenim demokratskim društvima, prema američki filozof Vilu Durantu, izbore, uglavnom, dobijaju slatkorečivci koji svojim lepim rečima uspevaju da ubede glasače da glasaju za njih.

  • U procesu odlučivanja spoljnopolitički odlučioci se opredeljuju i za sredstva koja će koristiti da bi odluku sproveli u praksi.


Spoljnopoliti ko odlu ivanje19

SPOLJNOPOLITIČKO ODLUČIVANJE

15.Brojna sredstva, nisu dostupna svim subjektima u međunarodnim odnosima. Kao takva, ona se ne mogu ni koristiti. Ne može, na primer, spoljnopolitički odlučilac prijetiti upotrebom nuklearnog oružja ako ga ne poseduje.

Odlučilac, može da koristi samo ona sredstva koja zaista poseduje, odnosno onu moć i silu koja mu stoji na raspolaganju.

Izbor sredstava koja stoje na raspolaganju je takođe značajan dio procesa odlučivanja. Potrebno je opredeliti se za ona sredstva koja u datoj situaciji mogu dati najbolje rezultate.

Ali, može doći do nesuglasica između subjekta, naročito onih u koaliciji, odnosno onih koji pripadaju različitim političkim partijama sa različitim ciljevima i stranačkim programima.


  • Login