Uticaj migracija na osnaživanje žena – Rezultati istraživanja
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 20

Uticaj migracija na osnaživanje žena – Rezultati istraživanja Doc. dr Sanela Bašić PowerPoint PPT Presentation


  • 46 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Uticaj migracija na osnaživanje žena – Rezultati istraživanja Doc. dr Sanela Bašić Sarajevo, 25. marta 2014. Rod i migracije u BiH. Migracijski tokovi snažno utječu na demografski, socio-ekonomski i razvojni profil Bosne i Hercegovine bosanska dijaspora čini 37,7% ukupne populacije

Download Presentation

Uticaj migracija na osnaživanje žena – Rezultati istraživanja Doc. dr Sanela Bašić

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Uticaj migracija na osna ivanje ena rezultati istra ivanja doc dr sanela ba i

Uticaj migracija na osnaživanje žena – Rezultati istraživanja

Doc. dr Sanela Bašić

Sarajevo, 25. marta 2014.


Rod i migracije u bih

Rod i migracije u BiH

  • Migracijski tokovi snažno utječu na demografski, socio-ekonomski i razvojni profil Bosne i Hercegovine

    • bosanska dijaspora čini 37,7% ukupne populacije

    • 51,4% imigranata iz BiH u zemljama OECD čine žene, ali nema istraživanja o uticaju migracija na njihovu životnu stvarnost


Veza izme u migracija osna ivanja ena i razvoja

Veza između migracija, osnaživanja žena i razvoja

  • Osnaživanje žena - mehanizam putem kojega migracije mogu utjecati na rast i razvoj

    • Ubrzanje “nuklearizacije” porodice

    • Povećano učešće žena u odlučivanju (više moći u procesu pregovaranja)

    • Viši stepen autonomije i mobilnosti (kontrola načina na koje se koriste doznake iz inostranstva i odgoj djece)

    • Promjene u rodnim ulogama i identitetima


Balkanski kontekst

Balkanski kontekst

  • Istraživačko pitanje: da li vlastita migracija ili migracija (muškog) člana porodice ima ikakav utjecaj na osnaživanje žena u patrijarhalnim društvima ZB...?

  • Uključene institucije:

    • ASCER, Albanija

    • Analytika, Makedonija

    • CEDAR, Bosna i Hercegovina


Metodolo ki pristup

Metodološki pristup

  • Eksplanacijska priroda istraživanja – fokus grupe

  • Uzorkovanje:

    • Princip homogenosti u odnosu na migracijsko iskustvo

      • žene sa vlastitim MIG iskustvom

      • žene sa iskustvom MIG u porodici

      • žene bez MIGR iskustva

    • Princip heterogenosti u odnosu na spol/stepen obrazovanja/radni i civilni status


Koncept osna ivanja

Koncept osnaživanja


Koncept osna ivanja1

Koncept osnaživanja

  • Za potrebe ovoga istraživanja, osnaživanje je pragmatično definisano kao posjedovanje sljedećih kvaliteta:

    • Pristup i kontrola relevantnih informacija i resursa

    • Posjedovanje šireg skupa opcija iz kojeg je moguće birati (making choice)

    • Posjedovanje moći odlučivanja (using choise)

    • Posjedovanje mogućnosti ostvarenja željenih ishoda (achievement of choise)


Osna ivanje ena dimenzije indikatori

Osnaživanje žena: Dimenzije & Indikatori

  • Socio-kulturno dimenzija

    • Relativna autonomija, sloboda i nezavisnost žene u odnosu spram pitanja braka i roditeljstva, odgoja djece, prava vlasništva i nasljeđivanja, (reproduktivnog) zdravlja i seksualnosti

  • Ekonomska dimenzija

    • Radni status, zadovoljstvo poslom, alternativni način doprinosu ekonomskom blagostanju porodice

  • Interpersonalna dimenzija

    • Pravo su-odlučivanja pri donošenja odluka u domaćinstvu


Socio kulturno osna ivanje

Socio-kulturno osnaživanje

  • 1. Percepcija slobode

  • Generalno, sve učesnice osjećaju se slobodno da žive autonomno

  • Specifični osjećaji nelagode među učesnicama sa iskustvom ‘male-out migration’ u ruralnoj sredini

    • “Moj suprug radi u Njemačkoj od 1980. Navikla sam se na ovakav život....Osjećam se slobodnom da živim kako želim. Nije me briga šta ljudi pričaju. Ovdje ljudi ionako uvijek o svakome pričaju....” (VI, 6)

    • “Moj muž radi u Austriji. Osjećam se sigurnjom kada je on ovdje....Iz nekog razloga se osjećam sigurnije kada je ovdje.... Kada nije ovdje, moje su obaveze veće...a naša sredina je takva... Žene više nadgledaju ako su same....” (VI, 2)

  • Izvor nelagodeu percepciji slobode:

    - eksterni: striktnija indirektna kontrola od strane zajednice (gdje i kada idu, sa kime se druže, kako troše svoje vrijeme,itd)

    - interni: rastuća odgovornost u vezi sa roditeljstvom, radom u domaćinstvu i komunikaciji s “javnošću”


Socio kulturno osna ivanje1

Socio-kulturno osnaživanje

  • 2. Odgoj i obrazovanje djece

  • Jednak tretman djece bez obzira ra rod, ali “afirmativna akcija” u korist kćerki

  • “Odgajam svoju djecu na način da im pomognem da postanu poštene, posvećene, obrazovane osobe. Mislim da i dječacima i djevojčicama treba obezbjediti jednake uslove, tako da kasnije sami mogu odlučiti šta žele. Znam mnogo djevojčica koje ne žele da nastave sa školovanjem. Imale su izbora....Mojim kćerima, njima želim da budu takve kakve jesu, da misle svojom glavom, da se obrazuju i budu ekonomski nezavisne” (VI, 1).

  • “Ja mislim da kćerima treba dati više pažnje, obrazovati ih. U našoj sredini još uvijek mnogo djevojaka koje završe samo osnovnu školu. Roditelji nemaju novca da ih školuju. Ako imaju sina i kćerku, prednost dadu sinu....ja se s tim ne slažem.” (V, 2)


Socio kulturno osna ivanje2

Socio-kulturno osnaživanje

  • 3. Nasljedstvo/vlasništvo

  • Praksamuške linije nasljeđivanja očito podložna promjeni:

  • “...Kćeri zaslužuju svoj dio u porodičnom nasljedstvu....za sada, nisam to pitanje regulisala. Ako me smrt ne sprječi, povest ću računa o tome.” (V, 4)

  • “Porodično nasljestvo trebalo bi se jednako podijeliti između sinova i kćeri. U prošlosti, ranije, sin bi naslijedio sve...Danas je situacija puno drugačija... ” (VI, 6).


Ekonomsko osna ivanje

Ekonomsko osnaživanje

  • Razumijevajući osnaživanje kao kontinuum unutar kojega osoba može zauzeti odgovarajuću poziciju, moguće utvrditi određene obrasce i nivoe ekonomske osnaženosti bosanske žene

  • Pluralnost ženskog iskustva ekonomske o(be)snaženostiusljed migracije u zavisnosti od kompleksne interakcije drugih faktora, poput stupnja obrazovanja, pred-migracijskog radnog statusa i mjesta stanovanja


Ekonomsko osna ivanje1

Ekonomsko osnaživanje

  • Žene bez migracijskog iskustva- urbana sredina

  • Najviši stupanj ekonomske osnaženosti

  • Sve učesnice zaposlene, visoko obrazovanje, žive u glavnom gradu i dijele “lifestyle”

  • Žene bez migracijskog iskustva-ruralna sredina

  • Ekonomska pozicija manje povoljna

    • Polarizacija između učesnica da i bez formalnog zaposlenja uprkos relativno visokom nivou obrazovanja


Ekonomsko osna ivanje2

Ekonomsko osnaživanje

Žene sa vlastitim iskustvom migracije – urbana sredina

Žene sa vlastitim iskustvom migracija – ruralna sredina

Migracija doprinijela ekonomskoj osnaženosti

“Otišla sam za vrijeme rata....kao mlada djevojka. Tamo sam se udala i rodila našu prvu kćerku. Vratili smo se jer nam je izbjeglički status oduzet. Kada je potpisan mirovni ugovor, morali smo se vratiti. U Njemačkoj sve je bilo lakše...život je lakši. Lakše je naći posao, ići u školu.... Tamo sam radila... Mogla sam pomagati svojim roditeljima...Bilo je teško naći posao kad smo se vratili. Bili smo vani, prioritet je davan ljudima koji su ostali ovdje...Bože moj, takav je red..” (V, 3)

“Zlatno doba” završilo po povratku

  • Migracija doprinijela ekonomskoj obesnaženosti

  • Prije migracije, visoko obrazovanje i profesionalno angažirane – za vrijeme života u inostranstvu:

  • “Da, radila sami...čistila...Prije rata radila sam u Jugobanci. Imam visokoškolsku diplomu u oblasti računovodstva” (I, 1).

  • “Kratko sam živjela u Srbiji, a potom otišla za Njemačku gdje sam živjela pet godina...radila sam po restoranima, hotelima, svugdje...prije rata bila sam zaposlena u “Magrosu” (I, 6).


Ekonomsko osna ivanje3

Ekonomsko osnaživanje

Žene sa iskustvom migracije u porodici – urbana sredina

Žene sa iskustvom migracije u porodici-ruralna sredina

Utjecaj migracije na ekonomsku poziciju –- neutralan

“maleout-migration”

“I ja doprinosim porodičnom budžetu također...tako što održavam domaćinstvo i brinem se o djeci” (VI, 1)

“Brigom o domaćinstvu, ja doprinosim porodičnom budžetu...i znam dobro rasporediti novac koji moj muž donese kući” (VI, 5)

  • Utjecaj migracije na ekonomsku poziciju – neutralan

  • - osoba u migraciji NIJE suprug ili partner

  • “Moj brat živi u Kanadi. Studirao je filozofiju...Ne šalje nam novce, nema potrebe. Kada dolaze u posjetu, uvijek donesu neke poklone” (II, 3).


Interpersonalno osna ivanje

Interpersonalno osnaživanje

  • Demokratsko, participativno, inkluzivno odlučivanje na nivou domaćinstva

    • “Dogovaramo se i zajedno donosimo odluke. I dijelimo posao. To se smatra normalnim u našoj sredini. I odgajamo djecu da čine isto.” (III, 5).

    • “Ne mogu navesti tačno broj sati koliko mi je muž pomagao u obavljanju kućnih poslova, ali mi je mnogo pomagao dok su djeca bila mala. Ja mislim da muškarci – muž i sin – trebaju učestvovati u obavljanju kućanskih poslova. To sam naučila svoga sina.” (I, 3).

    • “Ja ne mogu ostati tiha. Moj muž mi dpušta da o svemu odlučujem sama. Ne znam da li zbog toga da se oslobodi odgovornosti (smijeh) ili zato što priznaje da sam bolja u organiziranju stvari od njega” (V,3)

    • “Kući, zajedno odlučujemo o svemu. Čak i djeca mogu učestvovati u raspravama o važnim pitanjima. Stalo mi je do njihovog mišljenja... Kada je muž odsutan, informišem ga o svemu- treba biti upoznat šta se s nama događa” (VI, 2)


Kontrolna pitanja

Kontrolna pitanja

  • 1. Priroda braka: slobodno izabran

  • “Nisam čula za ugovorene brakove...nije to običaj ovdje....supruga sam odabrala sama. Živjeli smo u istom selu” (V, 5)

    • sa urbano/ruralnim razlikama u starosnoj dobi pri sklapanju braka/roditeljstvu

  • 2. Porodični modeli & broj djece

    • (konservativna) nuklearna porodica majka i otac – u braku - & njihova djeca

  • 3. (Reproduktivno) zdravlje & planiranje porodice

    • problem neplaniranih trudnoća & abortusa u ruralnim sredinama


  • Zaklju ak

    Zaključak

    • Prezentirana studija imala je za cilj osigurati produbljeniji uvid u kompleksnu intersekciju roda i migracije

    • Utjecaj migracije na osnaživanje žene u tri dimenzije (socio-kulturna, ekonomska i interperosnalna) na nivou domaćinstva

    • Empirijski podaci omogućavaju mapiranje kontroverznih ishoda migracijskog iskustva na životnu stvarnost/iskustvo žene


    Zaklju ak1

    Zaključak

    • RI pokazuju postojanje kauzalnog odnosa između iskustva migracije & osnaživanja žena jedino u dimenziji ekonomskog o(BE)snaživanja

    • RI pokazuju da iskustvo migracije – u kombinaciji sa drugim faktorima (obrazovni nivo, pre-migracioni radni status i mjesto stanovanja) – može doprinijeti kako osnažujućim tako i obesnažujućim ishodima u ekonomskoj poziciji žene


    Zaklju ak2

    Zaključak

    • RI ne potvrđuju značajniju ili pouzdaniju povezanost između migracijskog iskustva i osnaživanja žena u sociokulturnoj i interpersonalnoj dimenziji

    • osnažena bosanska žena koja ne prihvata patrijarhalnu ideologiju muške superiornosti i dominacije

    • anticipira visok stupanj osnaženosti u oblasti donošenja odluka na nivou domaćinstva


  • Login