Financijska tržišta

1. Financijska tržišta Blanchard: Poglavlje 4. Tržište novca

2. Tržište novca  semantičke zamke  • dohodak= naknade za rad + kamate i dividende + renta (varijabla toka) • štednja= dio raspoloživog dohotka koji se ne troši (varijabla toka) • varijable tijeka→ izražavaju se po jedinici vremena (mjesečni, godišnji) • (financijsko) bogatstvo = financijska imovina - financijske obveze (varijabla stanja) • ušteđevina (zbroj štednji) se koji put koristi kao sinonim • promjenjivo samo uslijed pozitivne ili negativne promjene štednje • u jedinici vremena promjenjiva jedino struktura bogatstva • bogatstvo= novac + obveznice→ financijska imovina • novac= gotov novac u optjecaju (novčanice i kovanice) + depoziti po viđenju • Zašto kombinacija? • Obveznice donose kamatu, ali nisu transakcijsko sredstvo, poput novca. • Što je viša kamatna stopa, veća je spremnost na transakcijske troškove vezane uz trgovinu obveznicama. Što je veća razina transakcija, veći se dio drži u novcu. Ako odlučim isplatiti dio svoje hipoteke, to smanjuje moje financijske obveze (tj. hipoteku) i u jednakoj mjeri moju financijsku imovinu (novac). Ali moje bogatstvo se pritom nije promijenilo! Tržište novca

3. Potražnja za novcem • Pretpostavke: 1. Tržište s jednom obveznicom 2.Jedan kamatnjak • Md= ovisi o ukupnoj razini transakcija u gospodarstvu i kamatnoj stopi • razina transakcija je proporcionalna nominalnom dohotku Md = $Y L(i) (-) • potražnja za novcem je jednaka umnošku nominalnog dohotka i funkcije kamatne stope L(i) • Md raste proporcionalno s $Y • Md raste kada i pada (i obrnuto) • Brzina opticaja novca→ $Y/Md • raste s porastom i (↓Md, što uz dani $Y, ↑$Y/Md) • financijske inovacije → smanjeno držanje novca (↓Md, ↑$Y/Md) Tržište novca

4. Potražnja za novcem • Grafički prikaz Potražnja za novcem • zadan $Y, ↑i  ↓Mdpomak po krivulji! • zadan i, ↑$Y ↑Mdpomak krivulje! Kamatna stopa (i) i Md za $Y’ > $Y Md za $Y M M’ Novac (M) Tržište novca

5. Određivanje kamatne stope • Ponuda novca: • središnja banka → gotovinski novac • poslovne banke → depoziti po viđenju (na transakcijskim računima) I. slučaj – sav novac gotovinski (uloga središnje banke) • središnja banka nudi iznos novca M jednak Ms (ponuda novca) • ravnoteža na tržištu novca: ponuda novca = potražnja za novcem M = $Y L(i) • uvjet ravnoteže →LM relacija • i u ravnoteži je (mora biti) takva da su uz svoj dohodak $Y ljudi voljni držati količinu novca jednaku postojećoj ponudi novca (Ms) L označava likvidnost tj. mjeru koliko se lako imovina može zamijeniti za novac koji je potpuno likvidan. Dakle, o potražnji za novcem možemo razmišljati kao o potražnji za likvidnošću! M označava novac. Tržište novca

6. Određivanje kamatne stope • Grafički prikaz Određivanje kamatne stope tj. ravnoteža na tržištu novca Ponuda novca Ms Kamatna stopa (i) A i Potražnja za novcem Md M Novac (M) Tržište novca

7. Ms Kamatna stopa (i) A’ i’ A i Md’ ($Y’>$Y) Md M Novac (M) Određivanje kamatne stope • Grafički prikaz Utjecaj porasta nominalnog dohotka na kamatnu stopu Tržište novca

8. Određivanje kamatne stope • Grafički prikaz Utjecaj porasta ponude novca na kamatnu stopu Ms Ms’ Kamatna stopa (i) i A A’ i’ Md M M’ Novac (M) Tržište novca

9. Određivanje kamatne stope • Kako zapravo središnja banka mijenja ponudu novca? Monetarna politika i operacije na otvorenom tržištu • središnja banka kupuje i prodaje obveznice na tržištu • ekspanzivna monetarna politika → CB kupuje obveznice ↑Ms • restriktivna monetarna politika → CB prodaje obveznice  ↓Ms • na tržištu se kamatna stopa određuje indirektno preko cijene obveznice osiguravaju povrat (plaćanje) u budućnosti, kupujemo ih po diskontnoj cijeni stopa povrata = kamatna stopa i = ($NV - $PB)/$PB • što je viša cijena obveznice, to je kamatna stopa manja Tržište novca

10. Određivanje kamatne stope • Cijena obveznice je dakle: $PB = $NV/(1+i) • Pozitivna i  cijena obveznice < konačna isplata • Viša i znači da je niža današnja cijena obveznice • “Tržište obveznica je poraslo” = $PB↑, i↓ • Operacije na otvorenom tržištu – utjecaj na i: • Ekspanzivna monetarna politika: CB kupuje obveznice  • ↑Ms  ↓i ili • ↑Bd  ↑$PB  ↓i • Restriktivna monetarna politika: CB prodaje obveznice  • ↓Ms  ↑i ili • ↓Bd  ↓$PB  ↑i Tržište novca

11. Aktiva / Imovina Pasiva / Obveze rezerva krediti obveznice depoziti po viđenju Aktiva / Imovina Pasiva / Obveze obveznice primarni novac = rezerva + gotovina Određivanje kamatne stope II. slučaj – gotovina + depoziti po viđenju (uloga poslovnih banaka) • i u prisutnosti poslovnih banaka, središnja banka kontrolira monetarnu bazu (primarni novac = H) Središnjabanka Poslovne banke Tržište novca

12. Potražnja za pričuvama (rezervama) Rd = θ(1-c)Md Potražnja za primarnim novcem Hd = CUd + Rd = [c + θ(1-c)] Md = [c + θ(1-c)] $YL(i) Ponuda primarnog novca H = Potražnja zagotovinom CUd = cMd Određivanje kamatne stope • Odrednice ponude i potražnje primarnog novca • D = depoziti po viđenju na transakcijskim računima • c = udio gotovinskog novca u ukupnom primarnom novcu, CU = gotovinski novac • R = rezerve banaka kod središnje banke; R = θD, θ = stopa rezerve, udio depozita koje banke drže kao rezervu • Ako je c = 1→ H = $YL(i) → H umjesto M; oboje označava ponudu primarnog novca • Ako je c = 0→ H = θ $YL(i) Potražnja za novcem Md = $YL(i) Ravnoteža na tržištu primarnog novca Potražnjaza depozitima Dd = (1-c)Md Tržište novca

13. Određivanje kamatne stope • Grafički prikaz Ravnoteža na tržištu primarnog novca Ponuda primarnog novca Kamatna stopa (i) A i Potražnja za primarnim novcem Hd = CUd + Rd Hd = [c+θ(1-c)]$YL(i) H Primarni novac (H) Tržište novca

14. Alternativni pogled na ravnotežu tržišta novca TRŽIŠTE REZERVI • ponuda i potražnja za rezervama banaka H - CUd = RdHd = CUd + RdH = Hd • tržište za rezerve banaka  kamatna stopa pri kojoj je ponuda rezervi (H-CUd) jednaka potražnji za rezervama (Rd) referentna kamatna stopa monetarne politike U.S.-a = federalfunds rate • Tržište rezervi je u ravnoteži kada je i tržište primarnog novca u ravnoteži MONETARNI MULTIPLIKATOR • ukupna ponuda i potražnja novca • ravnotežni uvjet na tržištu primarnog novca: [c + θ(1-c)] $YL(i) = H • podijelimo sa [c + θ(1-c)]: (1/[c + θ(1-c)])* H = $YL(i) ponuda novca = potražnja za novcem • Tržište primarnog novca je u ravnoteži kada je tržište ukupnog novca u ravnoteži! Tržište novca

15. Alternativni pogled na ravnotežu tržišta novca Monetarni multiplikator • kako je [c + θ(1-c)] < 1, njegova inverzna vrijednost je > 1 • ponuda novca nije samo primarni novac (H), već primarni novac/ monetarna baza (H) pomnožen monetarnim multiplikatorom 1/[c + θ(1-c)] • Primjer monetarnog multiplikatora c= 0, θ = 0.1 & CB kupi $100 obveznica (primarni novac ↑$100) • prodavatelj1 deponira $100 u banku A (depoziti po viđenju ↑$100) • banka A stavlja $10 (0.1x100) u rezervu ikupujeobveznice za $90 • prodavatelj2 deponira $90 (0.1x90) ubanku B (depoziti po viđenju ↑$90) • banka B položi $9(0.1x90) u rezervu i kupujeobveznice za $81 • prodavatelj3 deponira $81 u banku C (depoziti po viđenju ↑$81) etc. • Koliki je konačni iznos novčane ponude koja se kreira od $100 primarnog novca? • $100+$90+$81… ili $100*1/(1-0.9) = $1000 • Multiplikator = 10 (1/ θ) Tržište novca