1 / 24

Uvođenje instituta Rechtspfleger u hrvatsko pravo de lege ferenda

Uvođenje instituta Rechtspfleger u hrvatsko pravo de lege ferenda. 1.UVOD. Broj neriješenih predmeta u Hrvatskoj: 2005. 1 618 811 2006. 1 167 694 2007. 969 100 Ostvarivanje prava na pravično suđenje prema čl. 29/1 URH, čl. 6/1 EK, osobito suđenja u razumnom roku.

Download Presentation

Uvođenje instituta Rechtspfleger u hrvatsko pravo de lege ferenda

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Uvođenje instituta Rechtspflegeru hrvatsko pravo de lege ferenda

  2. 1.UVOD • Broj neriješenih predmeta u Hrvatskoj: • 2005. 1 618 811 • 2006. 1 167 694 • 2007. 969 100 • Ostvarivanje prava na pravično suđenje prema čl. 29/1 URH, čl. 6/1 EK, osobito suđenja u razumnom roku.

  3. Proračunska sredstva (izdvajanje za pravosuđe) 54 Eura po stanovniku, • 43 suca na 100.000 stanovnika, Slovenija (50), Monako (54). • 7168 službenika, namještenika te članova administrativnog i tehničkog osoblja na - 161 na 100.000 stanovnika, Srbija (144), Crna Gora (140), Slovenija (135), Makedonija (101), Bosna i Hercegovina (67).

  4. 1906. u Njemačkoj 9000 sudaca, u Engleskoj 500. • 1. Pruska opća odredba (1906) • 2. Novela ZPO (1909) • 1921. Mala pravosudna reforma – pravosudne uprave zemalja bile ovlaštene na daljnji prijenos sudskih zadaća sudskim pisarima. • 1923. Pruski propis o rasterećenju – službenik koji preuzima sudačke zadaće nazvan Rechtspfleger.

  5. 2. OBLICI RASTEREĆENJA SUDOVA U HRVATSKOJ • Sudski savjetnici (ZRS 1977., ZS 94, Novela ZPP 03, Novela ZS 04, ZS 05) • Javni bilježnici (ZN 03, Novela OZ 05) • Zemljišnoknjižni referenti (Novela ZZK 04) • Unatoč provedenim oblicima rasterećenja pravosuđa – trebaju li Hrvatskoj Rechtspflegeri (pravoskrbnici)?

  6. 2.1. Sudski savjetnici • ZS 1977. – Stručni suradnici pomagali su sucu u radu, izrađivali nacrte odluka, primali na zapisnik tužbe i dr. podneske i izjave stranaka te samostalno ili pod nadzorom odnosno uputama suca obavljali druge stručne poslove. • ZS 1994. • Novela ZPP 03 (čl. 13.) sudski savjetnici provode parnični postupak i izrađuju prijedlog nacrta odluke (50.000/500.000 kuna).

  7. Novela ZS 04 (čl. 76. a); ZS 05 (čl. 119; 120) • 1. u parničnom postupku • 2. u ovršnom postupku • 3. u ostavinskom postupka • 4. u zemljišnoknjižnom postupku • 5. u izvanparničnom postupku osim oduzimanja poslovne sposobnosti, razvrgnuća suvlasništva i uređenja međa • 6. u prekršajnom postupku • 7. u drugostupanjskom postupku i postupku u povodu pravnih lijekova

  8. Ustavnopravna dvojbenost (čl. 117/1., 120., 29/1.) • Odluka Ustavnog suda RH kojom je odbijena ustavna tužba podnositeljice U-III/998/2009. • Podnositeljica se pozivala da su joj osporenim rješenjima ovršnih sudova povrijeđena ustavna prava zajamčena čl. 14/2., 26., 29/1., 19/1. URH. • Osnovna primjedba – da je sudski postupak vodio sudski savjetnik a ne sudac, pozivajući se na čl. 10. OZ te da osporena rješenja treba smatrati nepostojećim.

  9. Ustavni sud RH istaknuo je da “Ovršni postupak ima određenih specifičnosti te da pripada vidu izvanparničnog postupka u kojem niz radnji mora i može provoditi sudski ovršitelj, sudski službenik i to po nalogu suca u okviru čega po tom nalogu tim više te radnje ima ovlasti provoditi i sudski savjetnik” te da “Pri tom što je neke od tih radnji neposredno izveo sudski savjetnik ne “znači” da sam postupak ovrhe nije vodio sudac, da sudac nije (a u tom se jedino i iscrpljuje značaj izraza “voditi postupak”) pazio na valjanost i zakonitost tih radnji, da ih nije nadzirao, ne znači da nisu održavane po odluci suda…”

  10. Osim toga Ustavni sud RH pozvao se na čl. 120. ZS 05 “ukoliko je, eventualno, sudski savjetnik i u ovršnom postupku podnositeljice postupao u provođenju određenih faza ovršnog postupka i predlaganju donošenja određenih odluka, kako to suprotno utvrđenju iz osporenog drugostupanjskog rješenja tvrdi podnositeljica za takvo postupanje postojalo je zakonsko uporište, odnosno da je “postupak bio vođen na način koji je podnositelju osiguravao pravično suđenje jer su u konkretnoj pravnoj stvari odlučivali zakonom ustanovljeni sudovi unutar svoje nadležnosti utvrđene zakonom.”

  11. Pandorina kutija ustavnopravnosti. • 1. Ovršni postupak kao vid izvanparničnog postupka, tipično sudjelovanje sudskih službenika • 2. Ako je “neke radnje” proveo sudski savjetnik… • 3. Pozivanje na čl. 120. ZS prema kojem je sudski savjetnik ovlašten provesti cijeli ovršni postupak…

  12. 2.2. Javni bilježnici • Javni bilježnici kao povjerenici sudova prema ZN-u 03 – provedeno rasterećenje pravosuđa u ostavinskim postupcima . • Javni bilježnik na temelju odluke suda o povjeravanju provodi radnje i donosi odluke propisane zakonom (čl. 244/1 ZN). • U slučaju spora između stranaka (čl. 222-224. ZN 03) javni bilježnik dužan je spis vratiti nadležnom sudu. • Određene odluke javni bilježnik može donijeti samo uz suglasnost svih sudionika ako se radi o odvajanju ostavine, pravu nasljednika koji je s ostaviteljem živio ili privređivao u zajednici s ostaviteljem i diobi kućanskih predmeta.

  13. Protiv rješenja javnog bilježnika dopušten je prigovor, kojeg će javni bilježnik zajedno sa spisom dostaviti nadležnom općinskom sudu. • Ideje o sudjelovanju javnih bilježnika u početnim fazama temeljile su se na ovlastima sudskih savjetnika, ali se odustalo od toga da javni bilježnik samo izrađuje nacrt odluke. • Javni bilježnici kao povjerenici sudova u ovršnom postupku sudjeluju u donošenju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave (Novela OZ 05,čl. 252.a – 252.l). • U primjeni od 26. siječnja 2006.

  14. Javni bilježnik rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donosi ako ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan. U protivnom, nedopušten i neosnovan prijedlog prosljeđuje nadležnom sudu. • Rješenje ne mora biti obrazloženo; može se izdati i otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu (čl. 37/3. OZ). • Osigurana sudska kontrola podnošenjem prigovora protiv rješenja o ovrsi ovršenika. • Vrlo dobri rezultati – rješenja se donose u roku kraćem od propisanih 30 dana; u 2008. 94,4% rješenja o ovrsi postalo pravomoćno.

  15. 2.3. Zemljišnoknjižni referenti • Novelom ZZK 04 uvedeni ovlašteni zemljišnoknjižni referenti koji su ovlašteni samostalno donositi rješenja u zemljišnoknjižnom postupku i provoditi druge radnje koje prethode donošenju rješenja (čl. 109.a/1.,2. ZZK). • Ozakonjenje dotadašnje prakse • Pretpostavke: VŠSS društvenog i geodetskog smjera i 5 godina radnog iskustva na poslovima ZK službenika; SSS i 10 godina radnog iskustva. Prijedlog predsjednika zemljišnoknjižnog suda predsjedniku neposredno višeg suda.

  16. Procjena rezultata – kolovoz 2004. 359.500 neriješena ZK predmeta – siječanj 2008. 122.501 neriješeni ZK predmet. • Ovlast dobila 232 ZK referenta. • Afera Gruntovčani. • Prigovori nestručnosti, vezanosti za upute suca, remonstrativnosti pravnog lijeka.

  17. 3.POSTOJI LI U RH JOŠ UVIJEK POTREBA ZA UVOĐENJEM REHTSPFLEGERA? • Umjesto odgovora – kritika postojećih rješenja. • Izvorište u diobi ovlasti između provedbe postupka i izrade prijedloga nacrta odluke i pregleda prijedloga i potpisivanja odluke u praktičnom i idejnom smislu. • Dejudicijalizacija u Hrvatskoj rezultat oportunističkih, manje promišljenih legalističkih zahvata – niz neželjenih posljedica.

  18. Sudjelovanje sudskih savjetnika ustavnopravno dvojbeno. • Razlika između formalnog i materijalnog odlučivanja. • Sudjelovanje sudskih savjetnika u parničnom postupku određeno vrijednošću spora. • Mirovni suci (1949.-1959. u Baden Württenbergu). • Kriteriji za sporne izvanparnične postupke. • Kvalifikacija (pravni studij i pravosudni ispit).

  19. Odnos broja sudaca i sudskih savjetnika 1482: 465) 3:1; 232 ovlaštena ZK referenta – gotovo 2:1. • Visok stupanj učinkovitosti javnih bilježnika; kolanje predmeta između javnih bilježnika i suda. • ZK referenti – navodna primjena austrijskog modela instituta Rechtspfleger. • Ustavnopravni temelj; stručnost; puna remonstrativnost pravnog lijeka.

  20. Europska scena – harmonizacijska nastojanja putem modela europskog Rechtspflegera, na temelju njemačkog instituta Rechtspfleger. • U Austriji 686 (718) Rechtspflegera obavlja 85 % svih aktivnosti pri okružnim sudovima. • Njemačka – Rechtspfleger se smatra hitom njemačkog pravosuđa (Exportschlager der deutsche Justiz)- uveden u Poljsku, Estoniju, Češku. • Novine u Francuskoj u svezi promjene ovlasti Greffiera.

  21. Zašto Rechtspfleger u Hrvatskoj? • Pokušaj uvođenja austrijskog modela u zemljišnoknjižni postupak. • Germanski pravni krug. • Osnova za europski Rechtspfleger model. • Ustavnopravna osnova po uzoru na Austriju – “Saveznim zakonom može se obavljanje pojedinih, točno određenih vrsta poslova sudbenosti prvog stupnja u građanskim stvarima prenijeti posebno obrazovanim nesudačkim službenicima (čl. 87.a st. 1. B-VG).

  22. § 9. njem. RpflG-a o stvarnoj neovisnosti Rechtspflegera i vezanosti samo uz pravo i zakon. • Rechtspfleger kao neovisno tijelo pravoskrblja. • Trogodišnja teorijska i dvogodišnja praktična izobrazba (upravni pravnici s novim programom?). • Djelokrug – nesporne stvari; pravna skrb.

  23. 4. ZAKLJUČAK • Hrvatska je u odabiru modela rasterećenja pravosuđa prekoračila granice dopuštenosti prijenosa sudbenih zadaća omogućavanjem sudskim savjetnicima da sudjeluju u rješavanju spornih stvari. • Tijela koja sudjeluju u rasterećenju hrvatskog pravosuđa višestruko se razlikuju po djelokrugu poslova, stupnju samostalnosti u odlučivanju i izobrazbi. • Širina djelokruga je obrnuto proporcionalna s razinom samostalnosti tijela kojima su prenesene zadaće sudbenosti. • Stručnost – najniža ZK referenti, nedopustivo obrazovanje kroz radno iskustvo.

  24. Nedostatci postojećih oblika rasterećenja pravosuđa upozoravaju na potrebu obrazovanja novih pravnih profesija koje će primarno svojim teorijskim, stručnim i praktičnim znanjem biti sposobni samostalno obavljati zadaće nesporne sudbenosti – pravoskrbi. • Nadamo se da će hrvatski zakonodavac uvažavajući pozitivna iskustva drugih zemalja u primjeni instituta Rechtspfleger uvesti pravoskrbnike u hrvatsko pravo.

More Related