1 / 33

Reparacija DN K

Reparacija DN K. Kod svih organizama DNK se mora o č uvati dok se ostali molekuli mogu zameniti Raznovrsni reparacioni sistemi nastali tokom evolucije su rezultat raznovsnosti ošte ć enja koja nastaju na DN K

min
Download Presentation

Reparacija DN K

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Reparacija DNK • Kod svih organizama DNK se mora očuvati dok se ostali molekuli mogu zameniti • Raznovrsni reparacioni sistemi nastali tokom evolucije su rezultat raznovsnosti oštećenja koja nastaju na DNK • Većina reparacionih mehanizama se oslanja na komplementarnost baza i ne greši – error free • Mali broj mehanizama greši – error-prone

  2. Oštećenja DNK i reparacioni sistemi • Isti reparacioni mehanizam ispravlja različita oštećenja • Veći broj reparacionih sistemaispravljačestaoštećenja

  3. Mehanizmi DNKreparacije kod prokariota 1.Direktna reverzija oštećenja Dealkilacija - demetiluje O6-metilguanin Fotoreaktivacija – monomerizuje pirimidinske dimere 2. Eksciziona reparacija (reparacija isecanjem) - Ekscizija baza (BER) ispravlja abnormalne ili neodgovarajuće baze u DNK (uracil, hipoksantin, alkilirane ili oksidovane baze) - Ekscizija nukleotida (NER) ispravlja velike strukturne promene baza, pirimidinske dimere, prepoznaje distorziju heliksa - Mismatch repair (MMR) ispravlja greške u toku replikacije, pogrešno sparene baze 3. Rekombinaciona reparacija - ispravlja prekide u DNK 4. Mehanizmi tolerancije oštećenja - rekombinacija - DNK PolII zavisan bypassoštećenja, inducibilan - DNK PolIV i PolV zavisna replikacija oštećenja, translezijska sinteza, inducibilna

  4. Dealkilacija • Alkilirajući agensi (MMS, EMS) • Enzim O6-metilguaninDNKmetiltransferaza(produktadagena) preuzima metil grupu sa O6-metilguanina što ga inaktivira

  5. Fotoreaktivacija • UV (254 nm) dovodi do dimerizacije pirimidina • Enzim fotoliaza sa kofaktorom FADH2 prepozmaje pirimidinski dimeri vezujese • Kompleksapsorbuje kvantsvetlosti 300-500 nm i koristi energiju za razdvajanje dimera • Fotoliaza se oslobađa Postoji kod mnogih bakterija, biljaka i nekih životinja

  6. Ekscizija baza - BER • Oksidativna deaminacija baza (C u U) • Specifične DNKglikozilaze – uklanjaju bazu (nastaje AP mesto) • APendonukleaze - raskidaju fosfodiestarsku vezu koja se nalazi 5' ili 3'od AP mesta • Nukleotidi uklonjeni egzonukleazom se zamenjuju reparativnom sintezom i ligacijom

  7. Ekscizija nukleotida - NER • Prepoznavanje oštećenja (dimera) i vezivanje proteinskog kompleksa UvrA2B • Dve incizije na oštećenom lancu (5' i 3' od mesta oštećenja, UvrBC) • Uklanjanje oligonukleotida sa oštećenjem, UvrD • Popunjavanje nastalog prekida DNK polimerazom • Ligacija

  8. Reparacija pogrešno sparenih baza - MMR • Metilacija GATC sekvenci Dam metilazom • MutS protein prepoznaje pogrešno sparenbazni par • MutH endonukleaza prepoznaje hemimetilovanu GATC sekvencu • Formira se MutS/MutL/MutHkompleks • MutH endonukleaza isecanemetilovanu GATC sekvencu • Lanac se degraduje egzonukleazama • DNK Pol III popunjava prekid • DNK ligaza povezuje lanac

  9. Postreplikativna rekombinaciona reparacija RecA zavisan mehanizam za ispravku: • jednolančanih prekida(single-strand breaks- ssb) • dvolančanih prekida (double-strand breaks- dsb) Mehanizam za toleranciju oštećenja: • popunjavanje jednolančanih prekida u novosintetisanomlancu (daughter-strand gaps - dsg)

  10. Translezijska sinteza - TLS • Inducibilni mehanizam uključen u toleranciju oštećenja • Replicira templet koji sadrži oštećenje • Jedan je od niza odgovora ćelije na oštećenje DNK (SOS odgovor) • Biološki smisao SOS odgovora je povećanje kapaciteta reparacije • TSL povećava preživljavanje, ali i genetičku varijabilnost

  11. Model SOS indukcije kod E. coli • LexA represor sprečava ekspresiju gena SOS regulona (više od 20 gena) • Zaustavljanjem replikacije na oštećenju formira se signal za SOS indukciju (ssDNK). • RecA proteinse vezuje za ssDNK i aktivira se (RecA*) • RecA* ima koproteaznu ulogu, pomaže autokatalitičku razgradnju LexA represora • Povećava se ekspresija inhibitora ćelijskih deoba i nekih proteina koji učestvuju u NER i rekombinacionoj reparaciji • Eksprimiraju se polB (PolII), dinB(PolIV), i umuDC operon (PolV)

  12. Pol V TLS • RecA*omogućava post-translacionu obradu UmuD proteina u aktivnu formuUmuD’ • Kompleks UmuD’2C je DNK Pol V koja vrši TLS • Replizom (Pol III) se zaustavlja na oštećenju • Zamena replizoma mutazomom (Pol V) • Translezijska replikacija, ugrađivanje nekomplementarnih nukleotida naspram oštećenja • Ponovno uspostavljanje replikacije

  13. Pol II i Pol IV reparativni mrhanizmi • Pol II ima editorsku funkciju • Omogućava nastavak replikacije nekoliko minuta posle njenog zaustavljanja na oštećenju • Replication restart mehanizmom “pileće noge” • Pol IV nema editorsku funkciju – reparacija error-prone • Replicira AP mesta i velike adukte npr B(a)P • Ne može da kopira pirimidinske dimere

  14. Pol II replication restart • Regresija replikativne viljuške pomoću RecA + RecFOR kompleksa • Pol II kopira neoštećeni novosintetisani lanac – struktura “pileće noge” • RecG vraća replikativnu viljušku • PriA omogućava nastavak replikacije Pol III

  15. Fenotipska i genotipska promenljivost • Fenotipska promenljivost – adaptacija na uslove u kojima se jedinke nalaze, zahvata sve jedinke u populaciji, ne nasleđuje se • Genotipska promenljivost – promena u genotipu, zahvata retke jedinke u populaciji i nasleđuje se

  16. Genetička varijabilnost Postojanje genetičke varijabilnosti u populaciji je neophodno za adaptaciju na izmenjene uslove sredine, opstanak i evoluciju živih organizama.

  17. Mehanizmi genotipske promenljivosti • Mutacije – promene u broju i redosledu nukleotida u molekulu DNK • Rekombinacije – stvaranje nove kombinacije gena prenosom dela genetičke informacije iz jedne ćelije u drugu (horizontalni transfer gena) • Transpozicije – premeštanje jednog ili više gena sa jednog mesta na drugo ili sa jednog replikona na drugi

  18. Mutacije • Promene u broju ili redosledu nukleotida u molekulu DNK • Obično imajuzaposledicuizmenuredosleda aminokiselina u proteinukoji postaje nefunkcionalan • Mutacije suredakislučajandogađaj i uglavnom imaju negativan efekat • Malibrojmutacijaomogućavaevolutivnepromene

  19. Tipovi mutacija • Tačkaste mutacije - zamenebaznog para (tranzicije ili transverzije) i promeneokviračitanja • Delecije- gubitakbaznih parova • Adicije - dodavanje baznih parova • Insercije - umetanje većegbrojabaznih parova • Inverzije- isecanjedela DNKiumetanje u obrnutomsmeru • Duplikacije - oblikadicijakod kojih sudodati nizovi bazaidentični

  20. Zamene baznog para - efekat na strukturu proteina

  21. Vanfazne - frameshift mutacije

  22. Upravne mutacije i reverzije Upravne mutacije – u divljem soju, gubitak funkcije Reverzije – nove mutacije koje uspostavljaju fenotip divljeg soja • Prave reverzije – nova mutacija je na istom mestu gde i prethodna • Supresije – nova mutacija je na drugom mestu ali poništava efekat prethodne • Intragenske supresije – nova mutacija u istom genu, npr. frameshift • Intergenske supresije – nova mutacija u drugom genu, npr supresija nonsense mutacije pomoću supresorskih tRNK

  23. Spontane mutacije • Greške u replikaciji izazvane teutomerijom baza • “Proklizavanje” DNK Pol III na monotonim nizovima nukleotida • Replikacija ili reparacija endogenih oštećenja DNK (oksidativnaoštećenja, depurinacija, itd) Glavni mehanizmi u ćeliji koji kontrolišu nivo spontanih mutacija: • Selekcija baza i editorska funkcija DNK Pol III • Reparacija pogrešno sparenih baza – MMR • Redak događaj, u proseku 10-10 nukleotida

  24. Indukovane mutacije • Izazvane brojnim hemijskim, fizičkim i biološkim agensima, mutagenima, koji mogu izazvati različita oštećenja u molekulu DNK i povećati stopu mutacija Glavni mehanizmi nastanka indukovanih mutacija: • Zamena purinske ili pirimidinske baze (bazni analozi) • Hemijska promena baze koja izaziva pogrešno sparivanje (alkilacija, oksidativna deaminacija) • Interkalacija (EtBr, akridin oranž) • Hemijska promena baze koja izaziva potpuni gubitak sposobnosti sparivanja (pirimidinski dimeri, adukti)

  25. Fiksacija mutacija • Proces od nastanka oštećenja do nastanka mutacije • Potrebne dve replikacije za fiksaciju mutacija • U prvoj replikaciji naspram oštećenja dolazi do ugrađivanja nekomplementarnog nukleotida u novi lanac DNK • U drugoj replikaciji dolazi do kopiranja templeta sa pogrešnim nukleotidom i stvara se mutirana DNK

  26. Posledice delovanja mutagena • Smrt ćelije • Ispravka oštećenja reparacionim mehanizmima koji ne greše • Replikacija oštećenja ili ispravka oštećenja reparacionim mehanizmima koji greše - indukcija mutacija • Manje od 1/1000 oštećenjaće biti fiksirano u mutaciju

  27. Mutanti Jedinkekod kojih je došlo do mutacija i kojese fenotipski razlikuju od roditelja • Mutanti u morfologiji • Mutanti u ishrani (auksotrofi) • Mutanti rezistentni na antibiotike • Mutanti u reparaciji DNK • Uslovni mutantu

  28. Izolovanje auksotrofnih mutanata tehnikom kopiranja

  29. Ames-ov test za detekciju mutagena • Reverzni test na bakteriji S. typhimurium • Auksotrofni mutantiu histidinskom operonu • Reverzije his-→His+ (bazne zamene i frameshift-i) • Osetljivost povećana mutacijama u NER • Neki sojevi nose plazmid sa genima za mutagenu DNK polimerazu • Za imitiranje sisara dodaju se cytP450 enzimi jetre pacova (S9 frakcija) Bruce Ames

  30. Na površinuagara sabakterijamapostavljajuse filter papirinatopljeni supstancom kojase testira Ukoliko je supstanca mutagenaokonatoplenog papiraće se pojaviti revertanti u većem broju nego oko kontrolnog filter papira Omogućava i testiranje toksičnosti potencijalnog mutagena “Spot” test

  31. “Plateincorporation” test • Testirana supstanca i bakterije se dodaju u soft agari smeša se razliva napovršinupetri šolje • Na kontroloj petri šolji se umesto testirane supstance dodaje rastvarač • Ukoliko je supstanca mutagenapostojaće razlika u broju kolonija revertanata u kontrolnoj i test petri šolji

More Related