Download
1 / 17
330 likes | 886 Views
Mjere zdravstvene zaštite. Mr.sc. Suzana Janković, dr.med. Mjere zdravstvene zaštite. Svatko ima pravo na najviši stupanj zdravlja. Čovjek je društveno, a ne samo biološko biće. Zdravlje je i fizičko, psihičko i socijalno blagostanje.
E N D
Mjere zdravstvene zaštite Mr.sc. Suzana Janković, dr.med.
Mjere zdravstvene zaštite • Svatko ima pravo na najviši stupanj zdravlja. • Čovjek je društveno, a ne samo biološko biće. • Zdravlje je i fizičko, psihičko i socijalno blagostanje. • Zdravlje je dobro od javnog, a ne samo privatnog značenja, osnovna ljudska potreba.
Spektar mjera zdravstvene zaštite uključuje: • čuvanje, poboljšanje i unapređenje zdravlja i radne sposobnosti građana, • unapređenje zdravstvenih uvjeta rada i života stanovništva, • specifičnu prevenciju bolesti i sprečavanja nastanka invalidnosti, • rano otkrivanje i prepoznavanje bolesti, • djelotvorno liječenje bolesti i ozljeda, • ponovno uspostavljanje zdravlja oboljelih i ozlijeđenih preko fizičke, psihičke i socijalne rehabilitacije.
Navedene mjere ne provodi zdravstveni sustav sam. • Mjere zaštite koje organizira i provodi zdravstvo i mjere koje provode drugi članovi zajednice u rješavanju nekog zdravstvenog problema od šireg značenja nazivamo programom zdravstvene zaštite.
Primjeri sveobuhvatnih zdravstvenih programa u RH • program suzbijanja tuberkuloze, • nacionalni program borbe protiv AIDS-a, • cijepljenje protiv zaraznih bolesti, • program sprečavanja ovisnosti, • nacionalni program promidžbe dojenja, • program protiv raka (dojka, debelo crijevo, vrat maternice).
Zdravstvene intervencije • Reorijentacija i izobrazba zdravstvenih radnika. • Usmjerenje zajednici, politički dogovor o ciljevima i načinu rada, pravna regulacija. • Poticanje, suradnja i pomaganje (građani, ugroženi, udruge, samozaštitne udruge). • Intervencija u okolišu, humanizacija rada (radna okolina, stres, nezaposleni), sigurnost u prometu, prehrana, fizička aktivnost. • Obavještavanje, odgoj, obrazovanje, grupni rad, rehabilitacija, kućno liječenje. • Masovne akcije, kampanje. • Prikupljanje podataka, praćenje stanja, evaluacija i predlaganje.
Planiranje u zdravstvu • Planiranje je postupak kojim se svjesno i organizirano poduzimaju aktivnosti u sadašnjosti kako bi se izbjegle neizvjesnosti i smanjile štete u budućnosti (prevencija spontanog događanja).
Planiranje u zdravstvu • Planiranje sadrži: • ocjenu sadašnjeg stanja, • ocjenu mogućnosti, • ocjenu potreba i situacije u budućnosti. • U zdravstvenom sustavu treba planirati zdravstvenu zaštitu (sadržaj i opseg mjera) i zdravstvenu službu (kadrovi, sredstva, objekti, oprema).
Proces planiranja u zdravstvu uključuje: • ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, • analizu materijalnih mogućnosti i razvitka društva, • izbor oblika i stupnja solidarnosti u zadovoljavanju zdravstvenih potreba, • izbor aktera, načina i postupak donošenja odluka, • usklađivanje vertikalnog i horizontalnog strukturalnog razvitka zdravstvenog sektora.
Zdravstvene potrebe: Objektivno, stručno i znanstveno utemeljeni postupci, aktivnosti, mjere i akcije koje je potrebno rješavati u zdravstvenoj zaštiti. • Zdravstveni zahtjevi: Postupci, aktivnosti, mjere i akcije prepoznati od strane stanovništva, pacijenata i bolesnika, koje oni smatraju da ih treba zadovoljiti.
Određivanje zdravstvenih potreba: • putem tržišta, potražnje, analizom liste čekanja za određene medicinske zahvate, • zdravstveno-statističkim sustavom, evidencijama i izvještajima o izvršenim zdravstvenim uslugama, • zdravstvenom anketom na reprezentativnom uzorku stanovništva.
Planiranje: • kratkoročno (2-3 godine), • srednjoročno (4-5 godina), • dugoročno (10-15 godina), • centralizirano, • decentralizirano. Usmjerenost planiranju: • prema cilju, • prema postojećim izvorima (resursi).
Evaluacija: • precizno formulirani ciljevi, • dobro odabrani mjerni instrumenti (indikatori), • razvijen sustav prikupljanja podataka, • dovoljan broj školovanih stručnjaka za taj zadatak, • osigurani uvjeti (informatička infrastruktura) za prikupljanje i analizu podataka, • spremnost sustava da iskoristi rezultate evaluacije.
Evaluacija: Evaluacijskim postupkom mjeri se proces zaštite (što se provodilo), količina i opseg mjera i postignuti rezultat. Kad je moguće, ocjenjuje se i utjecaj na zdravlje stanovništva.
Uspješnost mjera zdravstvene zaštite mjeri se stupnjem postignute: 1. Učinkovitosti (efektivnosti), 2. Djelotvornosti (efikasnosti), 3. Kvalitete (stručni standardi i indikatori), 4. adekvatnosti, 5. fleksibilnosti, 6. pristupačnosti.
Zdravstvene ustanove Razine zdravstvenih ustanova 1. Primarna razina – provodi se primarna zdravstvena zaštita i, manjim dijelom, specijalizirana skrb. • domovi zdravlja – obiteljska medicina, zaštita žena, male djece, medicine rada, patronaža, stomatološka služba, dijagnostika, hitna medicina … • privatni zdravstveni djelatnici (grupna praksa ili pojedinačni), • ljekarne, • UHMP.
Zdravstvene ustanove 2. Sekundarna razina – opće bolnice, specijalne bolnice, poliklinike i lječilišta. 3. Tercijarna razina – kliničke ustanove. 4. Zdravstveni zavodi – zavod za javno zdravstvo, zavod za transfuzijsku medicinu, zavod za medicinu rada, zavod za mentalno zdravlje.
