Podvelebitsko primorje

1. Podvelebitsko primorje • od Ledenica do Zrmanje - rijetko naseljen prostor - disperzna naseljenost od obale do podnožja glavnoga grebena • osnovno obilježje klime je sušnost; glavni faktor je bura topla ljeta i pretežno suhe zime s čestim naglim snižavanjima temperature zbog bure

2. naseljenost • u rimsko doba–obalna naselja na ishodištu putova preko najvažnijih prijevoja - najpovoljniji položaj Senja • u srednjem vijeku naseljavanje stočarskih vlaha, ali nepovoljni uvjeti za razvoj većih stalnih naselja zbog nerazvijene trgovine i nedostatka obradivog zemljišta • lučko značenje Senja - na izlazu karavanskih putova iz zap. Panonije i zap. Bosne na Kvarner • Karlobag (u 14. i 15. st.) – glavna luka za uže ličko zaleđe

3. u turskom razdoblju –pustoš, osim Senja (vojno-strateška funkcija) • u 2. pol. 17. st.naseljavanje stočara iz sjeverne Dalmacije (u sastavu senjske vojnokrajiške organizacije) brojni mali zaseoci • početkom 18. st. oko 5000 st. (Senj ½) • ekstenzivno sitno stočarstvoi dopunski prihodi (sječa i transport drveta, trgovina solju, građevinski radovi na Jozefini i drugim cestama...)

4. visok prirodni priraštaj  porast br. stan. - maksimum 1910. – 20.000 st. • nakon toga stalno opadanje, ali rast Senja (do 1991.: 6000 st.; 2011.: 4800 st.) • Karlobag (470) – sekundarni centar (prom.-tranzitna funkcija i razvoj turizma) • naselja uz Jadransku magistralu: Sv. Juraj (600), Jablanac (80) – trajektna pristaništa • Starigrad (1100) - u Zadarskoj regiji • ukupno 1991: 12.300 st., 2011: 10.000 st. (uz Jadransku magitralu 8400)

6. Krk • tri reljefno različita dijela otoka: • 1. sjeverni Krk– niska vapnenačka zaravan– 8% površine i 2% naselja –posebno značenje u najnovije doba (aerodrom, most, naftni terminal…) • 2. srednji Krk–blagi, valoviti reljefni oblici - dolomiti - 57% površine, 88% naselja (uglavnom mala sela i zaseoci u unutrašnjosti) • 3. južni Krk–visoka vapnenačka zaravan razdvojena flišnom udolinom – 35% površine i 10% naselja • flišna udolina- sredinom otoka od Omišlja do Baške–najveće poljoprivredno značenje (Omišaljsko, Dobrinjsko, Vrbničko i Baščansko polje)

7. prevladavaju disperzna sela, ali značenjem dominiraju grupirana naselja, najstarija i najveća na otoku • tipični mediteranski gradići opasani gradskim zidinama izvan kojih je gospodarsko zemljište; u 19. st. šire se i izvan gradskih zidina • zajedničko obilježje: istaknut topografski položaj

8. neravnomjeran raspored naselja: malen broj na južnom i sjevernom Krku, a velik u središnjem; 1/6 naselja na obali, a preostala u unutrašnjosti • u 6 glavnih obalnih naselja (Krk3730, Punat1973, Omišalj1868, Njivice 1115, Vrbnik948 i Baška981) živi oko 55% stanovništva (ukupno 10.615 od 19.383 st.) • maksimalan broj stanovnika 1910. – 21.000 st. – rezultat visokog prirodnog priraštaja, unatoč emigraciji od kraja 19. stoljeća • nakon 1910. stalan pad, ali posljednjih 30-ak godina porast – 1971. – 13.000, 1991. – 16.400 st., 2001. – 17.500 st., 2011. – 19.400

9. turizam se razvija između dva svjetska rata (Baška, Malinska, Krk, Punat, Omišalj), ali intenzivnije nakon 2. svjetskog rata - uspostava trajektnih veza (1959. Šilo-Crikvenica), a 1980. izgradnja mosta • nautički turizam (Punat) • naftni terminal u Omišlju

10. Rab 4 reljefne zone (2 flišne i 2 vapnenačke): • 1. kalifrontska zona niskih vapnenačkih zaravni • 2. središnja flišna zona • 3. vapnenački niz Kamenjaka • 4. niska flišna loparska zona

11. prava mediteranska klima • reljefna struktura  izvori  Rab je otok s najvećim brojem izvora pitke vode (više od 300); osim toga periodični tokovi • glavno agrarno značenje: Loparsko polje, Supetarska draga, Kamporsko polje i Banjolsko polje

12. specifičnost: stalan porast broja stanovnika; razlog: agrarna produktivnost, rani razvoj turizma - sva naselja, osim Lopara, su u unutrašnjoj flišnoj zoni • 2001: 9205 st.; 2011: 9328 st. • povoljni uvjeti za razvoj turizma: položaj i privlačnost prirodne sredine i kulturno-povijesne baštine • između dva svjetska rata Rab i Crikvenica su dva najveća turist. središta Kvarnera

13. Cres-Lošinj • najveća geografska otočna cjelina • bitno obilježje: nedostatak fliša - nema stalnih tokova • Vransko jezero kao jedinstveni prirodno-geografski fenomen–Cres i Lošinj imaju najpovoljnije vodoopskrbne uvjete na našim otocima – vodovod nakon 2. svj. rata

14. razvoj naseljenosti • Absoros (Osor) iz rim. razdoblja (3-4000 st.) – upr. središte otočja do sr. vijeka; Venecija prenosi upr. središte u Cres, a Osor gubi funkcije zbog pojave velikih jedrenjaka (vezano uz smještaj grada!) • na Lošinju prvo naselje u 12. st. (Velo selo, dan. V. Lošinj) • do 16. st. pretežna većina stan. na Cresu; Lošinj slabo naseljen

15. do 18. st. prevladavalo stočarstvo brojni suhozidi i stočarske stancije ili majuri • iskorištavanje šuma za proizvodnju ogrjevnog drveta • vinogradarstvo -vinogradi uništeni filokserom ili pretvoreni u maslinike (oko Cresa oko 350.000 stabala; na cijelom otoku milijun; danas većina zapuštena) • pomorstvo i ribarstvo na Lošinju (u 19. st. Mali Lošinj vodeći brodarski centar; također Nerezine)

16. veliki porast br. stan. u drugoj pol. 19. st. (maksimum 1910. 21.300 st.) • nakon 1910. pad (1961. 12.000 st., 1991. 11.400 st., 2011. – 10.666 st.) • 1890. otok Cres 8700 st., otok Lošinj 8700 st. • grad Cres 4600 st., grad M. Lošinj 5000 st. • 2011. otok Cres 3100 st., otok Lošinj 7600 st. • grad Cres 2300 st, grad M. Lošinj 6100 st. • preostalih 30-ak naselja na Cresu ukupno 790 stanovnika; cijeli sjeverni Cres 100 stanovnika u 8 naselja • V. Lošinj 900 st., Osor 60 st.

17. razvoj turizma na Lošinju potkraj 19. st. – 1892. M. i V. Lošinj proglašeni klimatskim lječilištima • prednosti: opskrba vodom • Cresko-lošinjska otočna skupina: • 1991. – 290.000 turista, 2,6 mil. noćenja • 2001. – 300.000 turista, 2,23 mil. noćenja • 2011. – 375.000 turista, 2,6 mil. noćenja