Nakon Darwina...

1. Nakon Darwina...

2. Gregor Mendel (1823-1884) • Gregor Mendel, austrijski svećenik, otkrio je osnovu nasljeđivanja • Bio je ignoriran u Darwinovo vrijeme, a ignorirao ga je, prema nekim navodima, i sam Darwin • Neki su autori tvrdili da je Darwin posjedovao Mendelov članak “Experiments in plant hybridization”, no u Darwinovoj knjižnici nije pronađen taj primjerak časopisa. • Darwin je pretpostavljao da su osobine pojedinca neka vrsta mješavine osobina majke i oca, slično kao kao miješamo boje. Gregor Mendel (1823-1884)

3. Iako Darwin (čini se) nije znao za Mendelov rad, upravo su Mendelova otkrića 1900. dovela do neposrednog prihvaćanja Darwinove teorije o prirodnoj selekciji. • Spajanje Darwinove teorije evolucije putem prirodne selekcije i Mendelovih zakona nasljeđivanja kulminiralo je u periodu od 1936. do 1947., periodu koji se u biologiji naziva Moderna sinteza.

4. Evolucija i nasljeđivanje nakon moderne sinteze • 1953. Watson i Crick - struktura DNK; molekularna osnova nasljeđivanja • 2001. the Human Genome Project – uspješno sekvencioniran ljudski genom

5. Etologija • Prva disciplina koja je započela promatrati ponašanje (a ne samo tjelesna svojstva) s evolucijskog gledišta • Konrad Lorenz: utiskivanje (imprinting) Konrad Lorenz

6. Pačiči u kritičnom periodu razvoja stvaraju vezu s prvim pokretnim objektom koji vide – obično je to njihova majka Konrad Lorenz je prvi to demostrirao pokazujući da će pačići slijediti njega, a ne majku, ako neposredno nakon rođenja on bude prvo što ugledaju Ovaj oblik učenja je preprogramiran – dio evoluiranih struktura pačje biologije

7. Etologija • Etologija = proučavanje i proksimalnih mehanizama i adaptivne vrijednosti ponašanja životinja • nastojanje da se životinjsko ponašanje stavi u evolucijski kontekst, usmjeravajući se i na porijeklo i na funkcije ponašanja • “Četiri zašto” svakog ponašanja formulirao je Niko Tinbergen, uz Lorenza najznačajniji osnivač etologije • Veliki značaj etologije jest u usmjeravanju na važnost adaptacije → utjecaj na psihologiju Nikolaas Tinbergen

8. William D. Hamilton • 1964. uvodi pojam “inclusive fitness” – uključujuća ili inkluzivna prilagođenost • Klasična prilagođenost – mjera reproduktivnog uspjeha pojedinca, tj. uspjeha da proširi svoje gene kroz potomstvo • Hamilton je smatrao da je ova definicija preuska – evolucija favorizira svojstva koja omogućuju da se geni nekog organizma prenesu dalje, neovisno o tome ima li on vlastite potomke • Inkluzivna prilagođenost = vlastiti reproduktivni uspjeh pojedinca + utjecaji koje pojedinac ima na reproduktivni uspjeh svojih genetskih srodnika

9. Potaknuo novu eru razmišljanja o selekciji iz perspektive gena: “Da sam gen, što bi pospješilo moju replikaciju?” • Preživljavanje, tj. dobrobit tijela koje nastanjujem • Vlastita reprodukcija • Pomoć preživljavanju tijela koja sadrže moje kopije → golemi utjecaj na razmatranja psihologije obitelji, altruizma, formiranja grupa, agresije • Na ove će se ideje kasnije, još radikalnije, nastaviti rad Richarda Dawkinsa – 1976. objavljuje “Sebični gen”

10. George C. Williams • 1966. objavljuje Adaptation and Natural Selection • Detaljna analiza adaptacija: Adaptacije su evoluirana rješenja specifičnih problema koja izravno ili neizravno pridonose uspješnoj reprodukciji • Definirao uvjete u kojima se ponašanje može smatrati adaptacijom: • Pouzdanost – razvija li se mehanizam redovito kod gotovo svih pripadnika vrste i izvodi li se u kontekstima za koje je dizajniran? • Učinkovitost – rješava li mehanizam uspješno određeni adaptivni problem? • Ekonomičnost – rješava li mehanizam problem bez prevelikih troškova za organizam?

11. Robert Trivers • Tri ključna doprinosa u 1970-ima: • Teorija recipročnog altruizma • Teorija roditeljskog ulaganja • Teorija konflikta roditelja i potomstva

12. Sociobiologija • Harvardski zoolog Edward O. Wilson (1975): «Sociobiology: The New Synthesis» • Pokušaj sinteze svih ključnih postavki evolucijske biologije – temelj suvremenog evolucijskog pristupa proučavanju ponašanja • Poput etologije, i sociobiologija se razvila kao grana biologije, a ne društvenih znanosti • Wilson je definira kao “sustavno proučavanje bioloških osnova svih socijalnih ponašanja” • Izazvao velike kontroverze posljednjim poglavljem o ljudima, naročito među znanstvenicima u društvenim i humanističkim područjima, no zapravo je baratao empirijskim podacima prikupljenima uglavnom na nižim vrstama • Veliki otpor Wilsonovim postavkama bio je posljedica i nekih uobičajenih pogrešaka u razumijevanju evolucijske teorije

13. Osnovne pogreške u shvaćanju evolucijske teorije (Buss, 2008) • Ljudsko ponašanje je genetski determinirano – evolucijski pristup zagovara genetski determinizam Pogrešno: Evolucijski pristup naglašava interakcionizam Ljudsko se ponašanje razvija na osnovi: • Evoluiranih adaptacija • Okolinskih utjecaja koji pokreću razvoj i aktivaciju tih adaptacija • Adaptacije se razvijaju upravo zato da bi organizam imao oruđa za suočavanje sa zahtjevima okoline • Geni ne uzrokuju naše ponašanje – oni nas mogu jedino predisponirati za određene oblike ponašanja

14. 2. Ako je evoluirano, ne može se promijeniti Pogrešno: poznavanje evoluiranih psiholoških adaptacija te društvenih utjecaja za koje su dizajnirane omogućava promjenu ponašanja Npr. muškarci imaju niži limen od žena za donošenje zaključaka o seksualnoj zainteresiranosti – kad se žena nasmiješi muškarcu, više će muških nego ženskih opažača zaključiti da je ona seksualno zainteresirana za njega (lažno pozitivno manje košta nego lažno negativno – da muškarac zaključi da ona nije zainteresirana u situaciji kad jest) → poznavanje ovog mehanizma može pomoći muškarcima da se rjeđe ponašaju na osnovi svojih pogrešnih zaključaka Američki lanac supermarketa Safeway, 1998 – “superior customer service policy” – od svih se zaposlenika tražilo da pogledaju kupca u oči i nasmiješe mu/joj se, a ako plaća karticom da pročitaju ime s kartice i obrate se kupcu imenom - ideja je odlično funkcionirala u ¾ slučajeva: kad su i zaposlenik i kupac muškarci, kad su i zaposlenik i kupac žene te kad je zaposlenik muškarac, a kupac žena - situacija zaposlenik žena, a kupac muškarac – neki muškarci su “prirodno” po njenom ponašanju zaključili da su joj privlačni te je pratili i na poslu i nakon toga - pet zaposlenica je podnijelo tužbu federalnom sudu zbog spolne diskriminacije – izvansudska nagodba, praksa je napuštena

15. 3. Postojeći mehanizmi su optimalno dizajnirani Pogrešno: • Prvo, postoji golemi vremenski jaz između doba u kojem su se razvile adaptacije koje i danas rabimo i suvremenog doba – imamo mozak iz kamenog doba u modernom okruženju (npr. preferencija za masnu hranu) • Drugo, adaptacije mnogo koštaju (npr. strah od zmija) ↓ Imamo evoluirane mehanizme koji omogućuju da relativno dobro rješavamo adaptivne probleme, ali nisu dizajnirani optimalno već s obzirom na troškove ↓ Selekcija favorizira mehanizam kada su koristi od njega veće od troškova, u usporedbi s drugim mehanizmima

16. Psihologija i evolucija

17. Freud (kraj 19. st.): • Instinkti za preživljavanje (potreba za hranom, vodom, zaštitom itd. te strah od visina, zmija, itd.) • Seksualni instinkti • Glavni instinkti po Freudu odgovaraju dvjema Darwinovim teorijama o evoluciji • Kasnije se Freud udaljio od Darwina te ova dva instinkta spojio u “instinkte za život” te dodao drugi instinkt, “instinkt za smrt”

18. William James: Principles of psychology (1890) • Ključni pojam je također instinkt – “djelovanje na način da se proizvede određeni ishod, bez predviđanja ishoda te bez prethodnog učenja ponašanja” • “Nothing is commoner that the remark that man differs from the lower creatures by the almost total lack of instincts and the assumption of their work by reason.” (James, 1890) • Postulirao postojanje čitavog niza vrlo specifičnih vrsta instinkata • od rođenja (kihanje, šmrcanje, kašljanje, uzdisanje, povraćanje, štucanje...) • kroz razvoj (oponašanje, vokalizacija, sramežljivost, društvenost, igra, strah,...) • do odrasle dobi (lov, skromnost, ljubav, roditeljstvo...) • Svaki od navedenih širih instinkata sadrži specifične instinkte, npr. strah uključuje strah od nepoznatih ljudi, strah od nepoznatih životinja, strah od buke, strah od zmija, strah od samoće, strah od tamnih prostora, strah od visine..

19. James je smatrao da su svi instinkti evoluirali kroz prirodnu selekciju te da predstavljaju adaptacije za rješavanje specifičnih adaptivnih problema • Glavna kritika: predugački popis – mnogi su psiholozi smatrali da ljudi ne mogu imati toliki niz urođenih sklonosti • Osim toga, mnoga tzv. instinktivna ponašanja mogu se promijeniti pod utjecajem iskustva, pa je teško uvidjeti gdje prestaje instinkt, a gdje počinje učenje • Posljednji udarac shvaćanjima o instinktima zadao je novi pristup u društvenim znanostima u kojima se kultura, a ne biologija, smatrala glavnom odrednicom ljudskog ponašanja – SSSM (Standard Social Science Model) • SSSM je postao dominantan pristup proučavanju ljudskog ponašanja i potisnuo alternativne pristupe • – sociolog Lee Ellis (1996) je gotovo patološki strah od bioloških objašnjenja nazvao biofobijom • Osim što je SSSM bio znatno politički korektniji, psiholozima je manje trebao darvinijanski okvir nego biolozima, jer su bili uglavnom usmjereni na proksimalna, a ne ultimativna objašnjenja ljudskog ponašanja

20. Biheviorizam (1920-e do 1960-ih) • Watson: postoji jedinstveni mehanizam učenja – klasično uvjetovanje • Skinner: operantno uvjetovanje i radikalni biheviorizam • Ljudima je urođena jedino opća sposobnost učenja putem uvjetovanja – prikladnim manipulacijama potkrepljenja moguće je oblikovati bilo koje ponašanje • Mentalni procesi, “um”, psihičko nisu realne pojave – jedini način da psihologija postane znanost jest da ne razmatra takve nestvarne entitete • “The nature of human nature is that humans have no nature”

21. Podaci suprotni radikalnom biheviorizmu • Harry Harlow (1971): pokusi s bebama majmunima i žičanom i plišanom majkom – pokazao da usprkos tome što žičana majka daje primarno potkrepljenje (hranu) majmunčići sve ostalo vrijeme provode s plišanom majkom • John Garcia (1966): pokusi na štakorima – uparivanje hrane s radijacijom/bljeskovima ili zujanjem – samo je uparivanje s radijacijom bilo uspješno • preprogramirani smo da neke stvari naučimo s lakoćom (npr. izbjegavamo hranu nakon koje osjećamo mučninu) • Martin Seligman (1972): neke vrste strahova je znatno lakše kondicionirati (npr. strah od zmija i slične “prirodne” strahove nasuprot strahu od automobila) → dva važna zaključka suprotna biheviorističkim idejama: • preprogramirani smo (“ožićeni”) da neke stvari naučimo s lakoćom, a druge uopće ne • vanjska okolina ne može biti jedina determinanta ponašanja

22. Kognitivna revolucija • Nije opravdano promatrati samo vanjske posljedice potkrepljenja: • čovjek kao kompjuter • ponašanje moramo objašnjavati kao proces: input – obrada – output • “potrebno je ljudima pogledati u glavu” • No, nedostajala je ideja o tome da postoje neki problemi obrade informacija za koje je ljudski mozak posebno dizajniran → evolucijska psihologija specificira vrste problema za čije je rješavanje dizajnirana ljudska psiha – probleme preživljavanja i reprodukcije

23. Suvremena psihologija • Evolucijska shvaćanja još uvijek su slabo zastupljena u suvremenoj psihologiji • Tooby i Cosmides (1994): najveći nedostatak društvenih znanosti jest njihova nepovezanost s prirodnim znanostima – nalazi se ne mogu uklopiti u širu mrežu postojećih spoznaja • Često se smatra da evolucija i psihologija funkcioniraju na različitim razinama – evolucija je usmjerena na krajnje uzroke ponašanja, a psihologija na neposredne – evolucijski psiholozi smatraju da je to pogrešno: ne možemo objasniti nijedan aspekt ljudskog ponašanja ako ne znamo njegovu funkciju

24. Napredak u društvenim znanostima ograničen je tzv. Standardnim modelom društvenih znanosti (Standard Social Science Model, SSSM) koji dominira društvenim znanostima od 1920-ih • Osnovne postavke ovog modela su: • Životinjama upravlja njihova biologija, no kulturalni faktori su ključni u oblikovanju čovjeka i njegova ponašanja • Ljudsko ponašanje je gotovo u potpunosti proizvod okoline i socijalizacije • Učenje je općeniti proces koji se rabi u svim domenama znanja - običaji, vjerovanja, ideje i simboli koji sačinjavaju kulturu svake ljudske zajednice održavaju i prenose s generacije na generaciju putem procesa učenja odnosno socijalizacije • Cilj društvenih znanosti jest shvatiti načine na koje kultura oblikuje pojedinca

25. Osnovne postavke evolucijske psihologije bitno se razlikuju od postavki SSSM-a: • SSSM: Životinjama upravlja njihova biologija, no kulturalni faktori su ključni u oblikovanju čovjeka i njegova ponašanja Evolucijska psihologija: Ljudi su životinje – nisu ništa posebno, oni su kao i svaka druga životinjska vrsta. Ljudi jesu jedinstveni – predstavljaju zasebnu vrstu – jedinstveni su onoliko koliko i svaka druga vrsta, od vinske mušice do slona. Za ljude vrijede isti zakoni biologije kao i za druge vrste. Pierre L. van der Berghe: “Certainly we are unique, but we are not unique in being unique. Every species is unique and evolved its uniqueness in adaptation to its environment” • SSSM: Ljudsko ponašanje je gotovo u potpunosti proizvod okoline i socijalizacije (okolinski determinizam – čovjek kao tabula rasa) Evolucijska psihologija: Ljudska priroda je urođena. Socijalizacija i učenje su važni za ljude, no ljudi su rođeni s kapacitetom za kulturalno učenje, koji je urođen. Hamilton: “The tabula of human nature was never rasa and it is now being read”. Ljudsko ponašanje je proizvod i urođene ljudske prirode i okoline. Geni se ne izražavaju u vakuumu – način na koji se geni iskazuju u ponašanju često ovisi o okolini i vođen je okolinom. Urođeni i okolinski faktori nisu dva međusobno isključiva skupa faktora – kao što okolina utječe na organizme, i organizmi oblikovani evolucijskim procesom mijenjali su okolinu

26. 3)SSSM: Učenje je općeniti proces koji se rabi u svim domenama znanja - običaji, vjerovanja, ideje i simboli koji sačinjavaju kulturu svake ljudske zajednice održavaju i prenose s generacije na generaciju putem procesa učenja odnosno socijalizacije. Evolucijska psihologija: Ne može se u svim domenama rabiti samo jedan općeniti proces, tzv. mehanizam opće namjene Modularnost psihičkog danas je neosporiva – ljudski se um sastoji od niza mehanizama koji su se tijekom naše evolucijske povijesti specijalizirali za rješavanje specifičnih adaptivnih problema – adaptacije su specifične za domenu • SSSM: Cilj društvenih znanosti jest shvatiti načine na koje kultura oblikuje pojedinca. Evolucijska psihologija: SSSM objašnjava samo proksimalne, tj. neposredne uzroke ponašanja Tooby & Cosmides (1994): ne možemo proučavati ponašanje bez razumijevanja prvobitnih selekcijskih pritisaka koji su ga stvorili Evolucijska psihologija tumači ponašanje u terminima interakcije između evoluiranih psiholoških mehanizama i sadašnje okoline u kojoj se oni izražavaju

27. Evolucijska psihologija uspješno eliminira neke zablude uobičajene kad se tumači ljudsko ponašanje • Naturalistička zabluda (naturalistic fallacy) • Brka se ono što “jest” s onim što bi “trebalo biti” – ako nešto jest, onda to tako treba biti • “ono što je prirodno jest dobro” • “It is demonstrated… that things cannot be otherwise: for, since everything was made for a purpose, everything is necessarily for the best purpose. Note that noses were made to wear spectacles; we therefore have spectacles.” -Dr. Pangloss, u VoltaireovomCandidu • Znanstvena objašnjenja nam ne mogu govoriti što bi trebalo biti, već samo što jest • Npr. ne možemo reći: “budući da ljudi jesu genetski različiti i imaju različite urođene sposobnosti i talente, trebamo prema njima postupati na različit način”

28. 2) Moralistička zabluda (moralistic fallacy) • Suprotna naturalističkoj: Ono što bi trebalo biti i jest – podrazumijeva se da se ljudi ponašaju onako kako bi trebali, odnosno kako bi bilo moralno ispravno • “Budući da se prema svim ljudima trebamo ponašati jednako, nema urođenih genetskih razlika među ljudima” • Npr. roditelji bi se trebali jednako ponašati prema usvojenoj i biološkoj djeci • Istraživanja pokazuju da usvojena djeca imaju znatno veću vjerojatnost da budu zlostavljana

29. Ridley (1996) • Politički konzervativci su skloniji naturalističkoj zabludi: • “Priroda je stvorila muškarce da budu kompetitivni, a žene da budu brižne, stoga žene trebaju ostati kod kuće i brinuti o djeci i ostaviti politiku muškarcima.” • Politički liberali su skloniji moralističkoj zabludi: • “Zapadnjačka liberalna demokratska načela drže da muškarce i žene treba tretirati jednako, stoga su muškarci i žene biološki identični i svako istraživanje koje pokazuje suprotno jest a priori pogrešno.”

30. Kanazawa (2007) • Ne možemo odbaciti neka opažanja zato jer su stereotipi – mnogi stereotipi su empirijske generalizacije sa statističkom osnovom i stoga u prosjeku imaju tendenciju biti točni (naravno, ne smijemo primjenjivati statističke generalizacije na pojedinačne slučajeve!) • Neko opažanje, ako je točno, postane empirijska generalizacija, no ako je npr. uvredljivo za neku grupu proglasi ga se stereotipom • “muškarci su viši od žena” • “žene su deblje od muškaraca” • Empirijska opažanja i generalizacije nam ne govore kako se na osnovi njih treba ponašati prema ljudima

31. Kanazawa (2008) • Postoje samo dva legitimna kriterija za evaluaciju znanstvenih ideja i teorija: logika i dokazi. • Ne može se kritizirati znanstvenu teoriju zato jer su njezine implikacije npr. nemoralne, ružne, suprotne idealima ili uvredljive za nekoga – znanstvena teorija ne može biti politički nekorektna. • No other criteria besides the truth should matter or be applied in evaluating scientific theories or conclusions. They cannot be “racist” or “sexist” or “reactionary” or “offensive” or any other adjective. Even if they are labeled as such, it doesn’t matter. Calling scientific theories “offensive” is like calling them “obese”; it just doesn’t make sense.

32. Kako validiramo evolucijska objašnjenja ponašanja ? (Crawford) • Modeliranjem selekcijskih procesa kod naših predaka da bismo odredili je li adaptacija mogla evoluirati • Međukulturalnim istraživanjima, da bismo odredili kako adaptacija funkcionira u različitim okolinama • Eksperimentalnim istraživanjima, da bismo ustanovili uzročno-posljedične veze s određenim psihološkim mehanizmima • Lokalizacijom osnove adaptacije u živčanom i endokrinom sustavu da bismo je i biološki potvrdili

33. Metode za testiranje evolucijskih hipoteza • Usporedba različitih vrsta • Npr. provjera hipoteze o kompeticiji sperme – funkcija produkcije velike količine spermatozoida jest uklanjanje sperme konkurenta i povećanje vjerojatnosti za opodnju ženke – visoka kod promiskuitetnih vrsta, a niska kod monogamnih • Među primatima najmanje su promiskuitetne gorile, zatim slijede orangutani, ljudi te na kraju čimpanze koje su najpromiskuitetnije • Prema hipotezi o kompeticiji sperme, mužjaci vrsta koje imaju visoku kompeticiju bi trebali imati veću težinu testisa (u odnosu na težinu tijela) • Komparativni nalazi pokazuju: • Testisti mužjaka gorile – 0.02% tjelesne težine, orangutana – 0.05%, čovjeka - 0.08%, a promiskuitetnih čimpanzi - 0.27%

34. Usporedba muškaraca i žena • Analiza različitih adaptivnih problema muškaraca i žena • Usporedba pojedinaca unutar vrste Npr. • Usporedba pojedinaca koji se razlikuju po tjelesnoj privlačnosti • Usporedba pojedinaca iz različito velikih obitelji

35. Usporedba istih pojedinaca u različitim kontekstima • Holmberg (1950): istraživanje u plemenu Siriano u istočnoj Boliviji • Muškarca koji je bio loš lovac napustilo je nekoliko žena, imao je nizak status (i zbog lošeg lova i zbog žena) • Holmberg ga je naučio loviti puškom → viši status, privukao je nekoliko žena, počeo vrijeđati druge umjesto da bude žrtva uvreda • Mogućnost usporedbe adaptivnih problema u dvjema situacijama i proučavanje koji će se psihološki mehanizmi aktivirati u svakoj od njih • Rjeđe korištena metoda: • pojedinci ne mijenjaju često životni kontekst • osim toga, kad promijene situaciju, često se promijeni mnogo toga odjedanput (zašto je Siriancu porastao status – zato jer je donosio lovinu, privlačio žene, ili zato jer je imao pušku?) • Zbog problema s odvajanjem pojedinih uzročnih faktora, nastoji se neke od njih kontrolirati u eksperimentaloj situaciji

36. Eksperimentalne metode • Određeni faktori se drže konstantnima, dok se manipulira jedan da bi se testirale hipoteze o adaptacijama • Veća unutarnja, ali manja vanjska valjanost