1 / 50

Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”. na inicijativu. http://www.andromeda.com. Andromede. Miljan Jeremi ć Knjaževačka Gimnazija. Astronomske opservatorije, astronomski amateri i primena. interneta. Sadržaj predavanja.

michon
Download Presentation

Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Astronomsko društvo“ANDROMEDA” na inicijativu http://www.andromeda.com Andromede

  2. Miljan JeremićKnjaževačka Gimnazija • Astronomske opservatorije, astronomski amateri i primena interneta

  3. Sadržaj predavanja I deo se odnosi na astronomske instrumente i observatorije kod nas…?, i u svetu. Tu je još i priča o astronomskim amaterima, i kao vrhunac priče veza sa informatikom, tj. sa internetom i primenom internet tehnologija u astronomiji...

  4. INSTRUMENTI • ASTRONOMSKI INSTRUMENTI • Glavni astronomski instrument je durbin, a glavni astronomski pribor čine spektrograf i fotometar.

  5. Durbin... • Astronomski durbin. Shematski prikay ovog instrumenta upoznaje nas sa sistemom sociva:objektivom i okularom. Objektiv formira u žižnoj ravni stranu i obrnutu sliku udaljenog predmeta. Ova slika,(lik), dovedena u ziznu ravan okulara,pretvara se u povecanu stvarnu sliku..

  6. durbin • I objektiv i okular sastoje se od vise sociva, beracija optickog sistema. Uklanjanjem aberacije(hromatske, sferne, kome,astigmatizma i distorzije)optike postizemo ostrinu i pravilnost lika posmatranog objekta

  7. Krug... • Meridijanski krug je naziv astronomskog durbina montiranog tako da se moze obrtati oko horizontalne osovine,postavljene vrlo precizno u pravcu istok – zapad. Namenjen je odredjivanju trenutka prolaza nebeskih tela kroz meridijan mesta i preciznom odredjivanju njihove najvece visine nad horizontom.

  8. Vrste durbina... • Razlikujemo dve vrste durbina: refraktore i reflektore ili teleskope. Kod refraktora svetlosni zraci sa posmatranog tela prolaze kroz sistem sociva – objektiv, lome se u njemu i dospevaju do okulara.

  9. podela • Kod reflektora ili teleskopa dolazi do odbijanja – refleksije svetlosnih zraka od parabolicnog ogledala, koje zamenjuje objektiv durbina.

  10. Spektograf... • Spektograf je astronomski pribor namenjen izucavanju spektora nebeskih tela. Najglavniji deo spektografa je prizma izradjena od optickog stakla ili difrakciona resetka, koja ima osobinu da razdvaja svetlost u osnovne boje (spektar).

  11. Mogućnosti... • Spektar pruza mogucnost analize sastavnih elemenata sunca i zvezda na osnovi boja i rasporeda spektralnih linija. On takodje omogicuje ispitivanje fizickih osobina nebeskih tela i odredjivanje njihovih radijalnih brzina. Radijalna brzina je podatak koji ukazuje kojom brzinom se posmatra nebesko telo priblizuje ili udaljuje od posmatraca. Nju dobijamo pomocu pomeranja spektralnih linija prema ljubicastom ili crvenom delu spektra.

  12. Fotometar... • Fotometar. Dok spektrograf sluzi izucavanju kvaliteta energije primljene sa nebeskih tela, dotle fotometer pruza saznanje o kvantitetu primljene energije. • Vizuelni fotometar je astronomski pribor koji se montira na durbin i omogucuje jednivremeno poredjenje prirodnog sjaja zvezda i sjaja vestackog izvora svetlosti. Poznavajuci kvantitet primljene svetlosti od vestackog izvora, moze se izvesti intenzitet date zvezde.

  13. Opservatorije • ASTRONOMSKE OPSERVATORIJE – Prva savremena astronomska opservatorija izgradjena je u XVI veku, ali pre osmatracnice, pretece savremenih astronomskih opservajorija, javljaju se daleko ranije. Prvi posmatraci neba bili su mnogobozacki svestenici koji su sudbine drzava i pojedinaca ,,citali“ iz polozaja nebeskih tela.

  14. Opservatorije • Prva merenja i zapisi pojava datiraju iz 3000. godine pre nove ere. U Kini su jos 2400. pre nove ere obavljana sistematska posmatranja neba. Stari Haldejci, stanovnici Male Azije, imali su gradjevine u obliku piramidastih tornjeva, koje su se nalazile pored hramova. Ove gradjevine sluzile su svestenicima, zaduzenim za posmatranjem neba, kao astronomske osmatracnice.

  15. Opservatorije • Arapi su u srednjem veku imali nekoliko poznatih opservatorija. Spomenimo samo opservatoriju Merag ( XV vek ) severoistocno od Irana I opservatoriju Samarkanda u Turkestanu ( XV vek ). Posmatranja nebeskih tela obavljali su uvek ili posebno obuceni ljudi istaknutih posmatrackih sposobnosti. ( Dvojne zvezde Mizar I Alcor u Sazvezdju Velikog Medveda sluzile su Arapima za proveravanje vida ).

  16. Opservatorije Svi veci gradovi Evrope dobili su tokom proslog veka velike astronomske opservatorije. Nastala je prva utakmica u izgradnji mocnih instrumenata. 1835. godine Grinicka opservatorija kod Londona gradi reflector od 32 cm u precniku, 1885. Pulkovska opservatorija dobija dobija reflektor od 76 cm, a vec 1891. godine Pariska opservatorija se obogacuje instrumentom iste vrste precnika 81 cm.

  17. Opservatorije 1888. godine Amerika ( Lik opservajorija ) preuzima Evropi primat u izgradnji refraktora, refraktorom od 91 cm I konacno 1897. godine Jerkes dobija dosad najveci instrument ove vrste, precnika 102 cm. U izgradi teleskopa takodje su americke opservatorije odnele prvenstvo. Teleskopom od 2,54 cm Maunt – Vilson opservatorija dugo je drzala rekord.

  18. Opservatorije Od 1928 – 1938. gradjen je u Americi, na inicijativu americkog astronoma Hejla dosad najveci teleskop precnika 5 m. Ovaj mocni teleskop postavljen je na planini Maunt – Palomar, juzno od Pasadene u Kaliforniji. Samo pokretni delovi ovog teleskopa teski su oko 500 tona a ogledalo oko 14,5 tona.

  19. Opservatorije Kada su opservatorije namenjene izucavanju Sunca, kao opservajorija u Arcetri kod Firence i MauntVilson opservatorija ( SAD), tada visoki tornjevi postaju njihova karakteristicna panorama. U zelji da se izbegnu prizemni slojevi vazduha instrumenti za ispitivanje Sunca ( kao sto je na primer celostat ) moraju biti preneti u kupole visokih tornjeva ( slika na strain B/3 ).

  20. Opservatorije Pomenimo ovde radioastronomsku opservatoriju Dzodrel Benk kraj Mancestera. Ova opservatorija snabdevena je najvecim radioteleskopom na svetu. Parabolicno ogledalo teleskopa ima precnik 76 m tesko je 750 tona. Antena u fokusu ogledala visoka oko 20 m.

  21. Beogradska opservatorija • Astronomska opservatorija u Beogradu, sa tradicijom od 82 godine ( osnovana je 1887 ), ima gotovo iskljucivo astrometrijski karakter. Ovo je jedina jugoslovenska opservatorija solidno opremljena instrumentima sa ekipom od oko dvadeset naucnoistrazivackih radnika.

  22. Naše... Pomenimo samo nekoliko od mnogih instrumenata Beogradske opservatorije: veliki refraktor Cais 65/1055 cm, montiran 1930. godine, veliki pasazni instrument , veliki meridijanski krug i veliki deklinacijski krug.

  23. Obsevatorija iz Beograda Tri poslednja nabrojana instrumenta montirana su pre desetak godina a istih su optickih karakteristika: precnika objektiva 19 cm a zizne daljine 258 cm.

  24. Beogradsko a naše... • Potreba da se posmatranje obavljaju pri cistoj, nezagadjenoj atmosferi i uslov apsolutne stabilnosti astronomskih instrumenata uticali su da se opservatorije pdizu daleko od nasilja a na znatnoj nadmorskoj visini. Ma kakav bio vid istrazivanja na opservatoriji, njene zgrade – paviljoni, namenjeni smestaju astronomskih instrumenata, moraju biti gradjeni solidno, na cvrstom terenu, sa garancijom maksimalne stabilnosti.

  25. Beograd • Paviljoni su najcesce kruznog oblika, prekriveni poluloptastim obrtnim kupolama sa uzduznim otvorima, koji omogucavaju usmeravanje instrumenta u bilo kom pravcu neba. Najzad, ma kakva bila istrazivacka oblast opservatorije, ona treba da ima nekoliko pomocnih prostorija, laborajorija, mracnu komoru, biblioteku itd.

  26. ADOBE PHOTOSHOP CS

  27. AMATERI • ASTRONOMI AMATERI – Znacajna astronomska otkrica cestosu vezana za ime astronoma – amatera. Pomenimo ovde samo nekolicinu najpoznatijih amatera.

  28. Kakvi su amateri... • Karakteristike amatera – Veoma velika upornost i vestina jesu svojstva astronoma amatera. Na zalost, cesti su slucajevi amatera koje napusta ljubav za astronomiju vec posle prvih posmatranja i materijalnih poteskoca oko izrade amaterskog instrumenta.

  29. Amateri... • Ovim pocetnicima nedostajala je prvenstvena upornost. Veliki napredak u astronomiji mogu postici svi oni kojima je zadovoljstvo i uzivanje posmatranje neba, a osecaju se sposobnim da posmatranja istrajno i kontinuirano obavljaju.

  30. Amateri bez instrumenata • Amateri bez instrumenata – Nebeske pojave koje se mogu pratiti bez instrumenata su pojave meteora ( sl. Na strani D/6 ) koji svakodnevno na milione dopiru u nasu atmosferu. Za takva posmatranja potreban je zvezdani atlas u koji se unosi trag meteora, a koji nam odredjuje tacke njegove prividne pojave i nestanka.

  31. Bez instrumenata • Drugo interesantno polje aktivnosti amatera bez instrumenata su takozvane nove zvezde. Juznoafricki amater R.Vatson pored toga sto je otkrio zvezdu Nova Pictoris, bio je medju prvim posmatracima zvezde Nova Aquilae, 8. juna 1918. godine. Poslednje otkrice izveli su nezavisno mnogi posmatraci koji su vecinom bili samo amateri.

  32. Sa instrumentom • Amateri sa bilo kojim instrumentom – Amateri mogu sa uspehom da otkriju kometu ukoliko na svoj teleskop postave fotografski aparat. Vrlo cesto su upravo amateri sistematski posmatranjima otkrivali nove komete. Amaricki amater V.C. Bruks otkrio je, za dvdesetak godina posmatranja, oko dvdesetak kometa. Instrumenti namenjeni ovoj nameni terbalo bi da imaju sto vece vidno polje, a vizualni durbin predvidjen za pracenje objekta pri snimanju ( izvidjac ) morao bi biti snabdeven okularom male razdvojene moci.

  33. posmatranje • Amateri koji poseduju samo obican durbin mogu postupiti posmatranjima promenljivih zvezda. Tamo gde ima dovoljno astronoma amatera osnivaju se amaterska astronomska drustva, sa zadatkom: organizovanje posmatranja i otkrivanja nebeskih tela.

  34. Kako napraviti kucni durbin

  35. durbin • KAKO DA IZRADIMO KUCNI DURBIN – Mnogi ljubitelji neba ne zadovoljavaju se samo citanjem astronomske literature, vec zele, posmatrajuci durbinom, da uzivaju u lepotama zvezdanog neba. Ova zelja nije za sve uvek lako ostvarljiva, a prvenstveno iz dva razloga: nisu svi ljubitelji neba naklonjeni i sistematskim astronomskim posmatranjima, a ako i jesu, cesto su zbog nedovoljni ekonomskih mogucnosti liseni i najobicnijeg instrumenta ( narocito oni koji su znatno udaljeni od vecih gradova ).

  36. objektiv Nabavka objektiva – Pre svega potrebno je nabaviti objektiv sa konvergentnim, bikonveksnim socivomn od 1,20 – 1,35 m zizne daljine.Ako bi zizna daljina bila preko 2 m, bilo bi tesko pravilno podesiti paralelnost ravni objektiva i okulara. Sa povecanjem zizne daljine objektiva smanjuje se precnik vidnog polja durbina. Pri montazi objektiva treba voditi racuna da sve greske aberacije budu otklonjene.

  37. Kupovina... • Objektiv se kupuje u optickim radnjama u kojima se moc sociva meri dioptrijama. Ukazacemo zato ukratko na znacenje ovog termina.Dioptrija u optickoj terminologiji je reciprocna vrednost zizne daljine, odnosno 1/f, gde je f zizna daljina u metrima. Konveksno socivo zizne daljine 1,25 m ima 0,8 dioptrija.Ako se zeli napraviti reflector onda se umesto objektiva sa socivom nabavlja parabolicno ogledalo.

  38. Sočivo Socivo za okular – Socivo za ocular moze se napraviti od sociva zizne daljine 4 cm, ili priblizno 25 dioptrija.Pozeljno je imati i druge okulare, od 3 cm ( 33 dioptrije ) i od 2 cm ( 50 dioptrija ). Promenom okulara na durbinu postizu se razlicita uvelicavanja.

  39. sočivo Znacajno je da se ne koristi ceo otvor okulara, vec se izmedju objektiva I okulara postavlja dijafragma sa centralnim otvorom od oko 4 mm. Kako je precizna izrada okularnih stakala veoma slozena, savetuje se antikvarno nabavljanje okulara, tj. sa starih mikroskopa

  40. montaža • Montaza sociva – Socivo odabrano za objektiv montira se na jednom kraju metalne cevi koja je nekoliko centimetara kraca od zizne daljine sociva. Slobodan kraj ove cevi nosi jednu manju cevcicu duzine oko 12 cm, koja se lako uvlaci u vecu cev ili iz nje izvlaci i nosi okular.

  41. Sočivo pri montaži • Vazno je pri tom da se opticke ose obe cevi poklapaju. Unutrasnjost ove cevi mora biti obojena crnom bojom, kako bi se izbegla unutrasnja refleksija. Problem hromatske aberacije izbegava se izborom objektiva sa vecim ziznim daljinama. Izrada ovako jednostavnog durbina ne zahteva velike materijalne izdatke.

  42. nosač • Nosac durbina – Kod nosaca durbina razlikujemo system koji ostvaruje zeljenu montazu ( ekvatorijalnu ili horizontsku ) i postolje durbina. Na osnovu ovoga mozemo reci da nosac durbina ima dva osnovna zadatka: da omoguci usmeravanje durbina prema nebu na odgovarajuci nacin u zavisnosti od njegove montaze, i da obezbedi apsolutnu stabilnost durbina. Amaterski durbini moraju imati dobar nosac a veci astronomski instrumenti, pored dobrog nosaca, obavezno moraju imati i dobro fundirane stubove.

  43. Durbina... • Amaterski durbini moraju imati dobar nosac a veci astronomski instrumenti, pored dobrog nosaca, obavezno moraju imati i dobro fundirane stubove.

  44. Mogućnosti... • Sta se moze posmatrati malim amaterskim durbinom? – Malim amaterskim durbinom mogu se inzvaredno lepo posmatrati planinski venci, mora I krateri na Mesecu, Venerine mene, Orionova maglina, Plejade I Hijade ( otvorena zvezdana jata ), Andromedina maglina itd. Diafragma od 17 mm postavljena ispred objektiva od 10 cm omogucava da se po lepoj noci vidi Sirijusov pratilac.

  45. Šta reći... To bi bilo u najkraćim crtama o opservatorijumima, amaterima gde se i mi nalazimo i o primeni interneta u astronomiji. O naprednim tehnikama neki drugi put...

  46. InfoWARE • Da li znate da kod nas u pkoli postoji prvo registrovano informatičko društvo u Srbiji? • Šta oni rade? • Kako nam mogu pomoći da naučimo nesto kvalitetnije i bolje?

  47. Pitanja ???

  48. Internet adrese • Dostupne na zahtev… • Google-ajte malo po Internetu pa ćete naći nešto više nego što sam ispričao ja Vama za ovo kratko vreme...

  49. Za kraj HvaLa !!!

More Related