Regulacija hranjenja
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 63

REGULACIJA HRANJENJA PowerPoint PPT Presentation


  • 138 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

REGULACIJA HRANJENJA. Glavna svrha hranjenja jest da tijelu osigura energiju koja mu je potrebna: da preživi, tj. izgrađuje i održava vlastita tkiva i organe da djeluje (za mišićnu aktivnost i održavanje stabilne tjelesne temperature)

Download Presentation

REGULACIJA HRANJENJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Regulacija hranjenja

REGULACIJA HRANJENJA


Regulacija hranjenja

  • Glavna svrha hranjenja jest da tijelu osigura energiju koja mu je potrebna:

    • da preivi, tj. izgrauje i odrava vlastita tkiva i organe

    • da djeluje (za miinu aktivnost i odravanje stabilne tjelesne temperature)

  • Probava - gastrointestinalni proces razgradnje hrane i apsorpcije njezinih sastavnih dijelova u tijelo


Probava

Probava

  • vakanjem se hrana usitnjava i mijea sa slinom koja vlai hranu i zapoinje probavljanje

  • Gutanjem se hrana sputa kroz jednjak do eluca

  • Klorovodina (solna) kiselina u elucu razgrauje hranu u sitne komadie, a pepsin zapoinje proces razgradnje molekula bjelanevina u aminokiseline

  • eludac polako kroz pilorini sfinkter prazni svoj sadraj u dvanaesnik, gornji dio crijeva, u kojem se odvija najvei dio apsorpcije

  • Probavni enzimi u dvanaesniku, od kojih veina potjee iz unog mjehura i guterae, razgrauju molekule bjelanevina u aminokiseline, krob i jednostavne eere

  • Jednostavni eeri i aminokiseline prolaze kroz stijenke dvanaesnika u krvotok, koji ih odnosi u jetru

  • U jetri se proizvodi u, koja se pohranjuje u uni mjehur sve dok se ne otpusti u dvanaesnik. u raspruje masti, a masti rasprene u kapljice ne mogu proi kroz stijenke dvanaesnika, pa se malim kanalima u stijenkama dvanaesnika odvode u limfni sustav

  • Od preostale vode i elektrolita veina se apsorbira u debelom crijevu, a ostatak se izabacuje kroz analni otvor

  • Kao rezultat probave, tijelo dobiva energiju u tri oblika. To su lipidi (masti), aminokiseline (produkti razgradnje proteina) i glukoza (jednostavni eer, nastao razgradnjom sloenih ugljikohidrata)


Regulacija hranjenja

  • Tijeko kontinuirano troi energiju, no uzima je na mahove - mora je pohraniti za koritenje u razdobljima izmeu obroka

  • Energija se pohranjuje u tri oblika:

    • masti

    • glikogen

    • bjelanevine (proteini)

  • Veina tjelesnih zaliha energije pohranjena je u obliku masti, a relativno mali dio zaliha ine glikogen i proteini promjene tjelesne teine kod odraslih ljudi uglavnom su posljedica promjena koliine masti u tijelu

  • Normalan udio masnog tkiva u tjelesnoj teini mukaraca je 15-20%, a ena 20-25%


Metabolizam energije

Metabolizam energije

  • kemijske promjene kojima energija postaje dostupna za koritenje u organizmu

  • tri faze:

    • cefalina faza

    • apsorptivna faza

    • faza gladovanja

      Cefalina faza

  • pripremna faza

  • esto poinje vienjem, mirisom ili ak samo mislima o hrani

  • zavrava kada se hrana pone apsorbirati u krvotok

  • guteraa lui u krv velike koliine inzulina - smanjivanje razine energenata, prvenstveno glukoze, u oekivanju novog pritoka

    Apsorptivna faza

  • period u kojem se energija apsorbirana iz hrane u krvotok poinje koristiti za trenutane tjelesne potrebe za energijom

  • guteraa lui u krv velike koliine inzulina, a vrlo malo glukagona. Inzulin:

  • pospjeuje koritenje glukoze kao glavnog izvora energije u tijelu

  • pospjeuje pretvaranje energije u oblike koji se mogu pohraniti: glukoze u glikogen (glikogeneza) i masti, a aminokiselina u bjelanevine

  • pospjeuje pohranjivanje glikogena u jetri i miiima, masti u masnom tkivu u obliku triglicerida te bjelanevina u miiima

  • Funkcija inzulina u apsorptivnoj fazi je smanjivanje razine energenata u krvi njihovim iskoritavanjem i pohranjivanjem


Regulacija hranjenja

Faza gladovanja

  • period u kojem je sva nepohranjena energija iz prethodnog obroka ve iskoritena, pa tijelo uzima energiju iz zaliha da bi zadovoljilo trenutane potrebe

  • zavrava poetkom nove cefaline faze

  • u krvi visoka razina glukagona, a niska inzulina

  • bez prisutnosti veih koliina inzulina, glukoza ne moe ui u veinu tjelesnih stanica, pa time prestaje biti glavni izvor energije u tijelu

    glukoza u tijelu tedi se za potrebe mozga jer moe i bez inzulina ui u veinu mozgovnih stanica

  • niske razine inzulina takoer pospjeuju pretvaranje glikogena i bjelanevina u glukozu (glikoliza), a visoke razine glukagona u fazi gladovanja pospjeuju razgradnju triglicerida iz masnog tkiva na glicerol i masne kiseline:

    • masne kiseline se koriste kao glavni izvor tjelesne energije

    • glicerol se u jetri pretvara u glukozu i na raspolaganju je modanom tkivu


Unos hrane koli ina

Unos hrane - koliina

  • Koliinahranekoju ivobieuzimatolikajedajeunormalnimprilikama tjelesna teinauglavnomkonstantna

    • dabiseodralastalnateinapotrebnojedakalorinavrijednosthranebudemanjeviekonstantna:

    • ako se uzima hrana manje kalorine vrijednosti potrebne su vee koliine hrane, i obrnuto

    • u pokusu na takorima je kalorina vrijednost hrane mijenjana tako da su u hranu dodavane tvari bez ikakve kalorine vrijednosti to je vie tih dodataka bilo u hrani takora, to su jeli vee koliine hrane

  • Potreban broj kalorija ovisi o:

    • energetskim potrebama organizma - u stanju mirovanja organizam troi znaajno manje energije nego kad je aktivanpovea li se energetska potronja organizma, poveat e se i kalorina vrijednost hrane koju ivo bie pojede

    • temperaturi - broj potrebnih kalorija poveava se i smanjenjem temperature u kojoj se nalazimo

      postoje regulatorni mehanizmi koji omoguuju konzumiranje onolike koliine hrane koja odgovara promjenjivim energetskim potrebama organizma i omoguuje zadravanje relativno stabilne tjelesne teine


Regulacija hranjenja

  • Veina kalorija koje unesemo u organizam koristi se za odravanje bazalnog metabolizma - procesa koji odravaju osnovne funkcije, ukljuivo regulaciju temperature

  • ljudi se znatno razlikuju po svom bazalnom metabolizmu, pa se zato neki debljaju i od manjih koliina hrane, a drugi ostaju vitki iako mnogo jedu

  • smanjenje koliine hrane dovodi do usporavanja bazalnog metabolizma - viak kilograma teko se moe izgubiti samo smanjenjem unosa kalorija

  • Osim to se regulira ukupna koliina hrane koja se konzumira, postoji i regulacija uzimanja pojedinih tvari potrebnih organizmu - masti, ugljikohidrati, bjelanevine, minerali i vitamini

  • potrebe za pojedinim tvarima dolaze do izraaja u tzv. specifinim gladima

  • pokusi na takorima pokazali su da oni imaju sposobnost selekcije tvari koje su organizmu potrebne - takorima su davali na izbor razliita jela, od kojih je svako sadravalo samo po jednu tvar nunu za odravanje funkcija organizma - birali su od svake hrane onoliko koliko je bilo potrebno

  • sa sposobnou biranja uravnoteenog sustava hranemogu interferirati neke nauene preferencije hrane odreene vrste - nauene preferencije imaju veliku ulogu u prehrani odraslog ovjeka


Za to po injemo i za to prestajemo jesti teorije uzimanja hrane

Zato poinjemo i zato prestajemo jesti: Teorije uzimanja hrane

  • Zato se javlja glad? Stariji autori smatrali su da je osjeaj gladi kao i sitosti rezultat nekih promjena u gastrointestinalnom traktu, u prvom redu elucu.

  • Cannon i Washburn (1912)

    • Washburn bi progutao prazan balon privren na kraj tanke cjevice

    • tada bi Cannon u taj balon napumpao neto zraka i zatim povezao kraj cjevice sa staklenom cijevi u obliku slova U koja je bila ispunjena vodom kontrakcije Washburnova eluca izazivale trenutani porast u razini vode na drugom kraju cijevi

    • svaki put kad je snimljena izraena kontrakcija eluca, Washburn je izvjetavao o gru gladi

  • Zakljuak Cannona i Washburna: glad je osjeaj kontrakcija izazvanih praznim elucem

  • Suprotni nalazi:

    • bolesnicikojimajekirurkiodstranjen eludacidaljeosjeajuglad

    • ivotinje kojimasuprekinuteneuralnevezeizmeu elucaimozga i dalje osjeaju glad


Regulacija hranjenja

  • Premaistom ovom shvaanju, sitostbibilauvjetovana irenjem elucadokojegdolaziuslijeduzimanjahrane

  • Suprotni nalazi:

    • ivotinjekojimase eludac izravno napuninehranjivimtvarimaidaljejedu - tekprivrlovelikimkoliinamanehranjivihtvaristavljenihu eludac ivotinjesujelenetomanjeno tosutonjihovepotrebezahtijevale

  • napunjenost elucautjeenaveliinuobrokakojeg emopojesti:

    • iz eluca, prekonervusvagusa, umozakdolazesignalikojiizvjetavajuorastegnutostistijenke eluca

    • ivotinjekojimajeoteennervusvagusjedusvedokneprepune eludac

  • rastegnutost stijenke eluca nijeprimarnifaktorprestankahranjenja, ve samosignaloprepunjenosti eluca

  • danas znamo da su informacije s periferije bitne, ali radi se o drugoj vrsti informacija


Centri za glad i sitost

Centri za glad i sitost

  • od 50-tihgodinanadalje, naosnovipokusana takorima, smatralo se dahranjenjekontrolirajudvarazliitapodrujahipotalamusa:

    • lateralnihipotalamus (LH) - ekscitatornicentar, tj. centarzaglad

    • ventromedijalnihipotalamus (VMH) - inhibitornicentar, tj. centarzasitost


Regulacija hranjenja

  • 1940. godineotkrivenojedavelikeobostranelezijeVMH-aizazivajuhiperfagiju(pretjeranohranjenje) iekstremnugojaznostkod takora

  • VMHsindromimadvijerazliitefaze: dinaminuistatinu:

  • dinaminafaza(poinje imispitanikdoeksvijestinakonoperacije)

    • nekolikotjedanaizuzetnopretjeranoghranjenjainaglogdobivanjanateini

    • nakontogauzimanjehranepostupnoopadaizaustavljasenarazinikojajeupravodovoljnazaodravanjestabilnerazinegojaznosti, tooznaavapoetak statine faze

  • statina faza - ivotinjaodravanovutjelesnuteinu:

    • akose takoraustatinojfaziliihranesvedokznaajnoneizgubinateini, pozavretkudeprivacijeponovno evratitiizgubljenuteinu

    • suprotnotome, akouslijedprisilnoghranjenjadobijenateini, poprestankuprisilnoghranjenjaizgubit etajdobiveniviak


Regulacija hranjenja

  • Paradoksalno ponaanje takora s VMH sindromom:

    • usprkosvisokojrazinikonzumacijenanekinainizgledajumanjegladniodkontrolnih takorabezozljede

    • jeduznatnovieodnormalnih takoraakoimjedostupnaukusnahrana, ali

      • manje suvoljniraditi ( npr. savladatinekuprepreku) dabidolidohrane

      • manjesuspremnipojestihranukojajepomaloneukusna

    • Weingartenisur. (1983.) - pokazalidajeizbirljivostkod takorasozljedomVMHposljedicanjihovegojaznosti, aneprimarnaposljedicasameozljede - nisu nita manje skloni uzimanju neukusne hrane od podjednako gojaznih takora bez ozljede


Regulacija hranjenja

  • obostrana ozljeda lateralnog hipotalamusa - afagija

    • potpuni prestanak hranjenja

    • ak su i prethodno hiperfagini takori postali afagini nakon ozljede LH na osnovi toga je zakljueno da je lateralno podruje hipotalamusa centar za glad

  • kasnije je utvreno da je afagija praena adipsijom potpunim prestankom pijenja

  • nadalje, problem se ne javlja samo s uzimanjem hrane, ve su te ivotinje openito vrlo neaktivne, s niskim stupnjem pobuenosti


Teorije fiksne razine

Teorije fiksne razine

  • Ako su LH i VMH centri za glad i sitost, postavilo se pitanje o funkcioniranju tih dvaju centara - o emu ovisi aktivacija centra za glad odnosno centra za sitost?

  • Istraivai su 40-tih i 50-tih godina, radei pod pretpostavkom da se uzimanje hrane regulira nekom vrstom sustava fiksne razine, traili osnovu te regulacije

  • Osnovna ideja:

    • glad (motivacija za hranjenje) javlja se uslijed nedostatka energije, a hranjenje je sredstvo kojim se tjelesna energija vraa na optimalnu razinu, tj. na fiksnu razinu energije

    • nakon obroka energetske zalihe pojedinca su blizu fiksne razine te se nakon toga smanjuju jer tijelo troi energiju, to inicira sljedei obrok

    • obrok traje sve dok se razina energije ne vrati na fiksnu razinu i pojedinac se osjea sitim


1 glukostatska teorija

1) Glukostatska teorija

  • hranjenje se regulira sustavom koji odrava fiksnu razinu glukoze u krvi:

    • glad osjeamo kad se razina glukoze u krvi spusti znatno ispod fiksne razine

    • sitost osjeamo kad se unoenjem hrane razina glukoze u krvi vrati na normalnu razinu


2 lipostatska teorija

2) Lipostatska teorija

  • svaki pojedinac ima fiksnu razinu masti u tijelu, i odstupanja od te razine dovode do kompenzacijskih prilagodbi uzimanja hrane koje vraaju razinu masti na fiksnu razinu

    • kao argument u prilog ovoj teoriji najee se spominjala injenica da je tjelesna teina kod odraslih ljudi relativno stabilna

  • Glukostatska i lipostatska teorija smatrane su komplementarnima, a ne meusobno iskljuivima:

    • glukostatska teorija objanjava zapoinjanje i zavravanje obroka

    • lipostatska teorija objanjava dugotrajnu regulaciju hranjenja

  • prevladavajue shvaanje u 50-tim godinama - hranjenje se regulira interakcijom dvaju sustava fiksnih razina: kratkoronog glukostatskog i dugoronog lipostatskog sustava


Nedostaci teorija fiksne razine

Nedostaci teorija fiksne razine

  • nisu u skladu s osnovnim evolucijskim postavkama o hranjenju

  • osnovni problem s kojim su se suoavali nai preci bila je nepostojanost i nepredvidivost opskrbe hranom - stoga je za njih, da bi preivjeli, bilo vano da jedu velike koliine kvalitetne hrane onda kad je dostupna, kako bi se kalorije pohranile u obliku tjelesnih masti

  • svaki na predak koji bi prestao osjeati glad im bi zadovoljio trenutane energetske potrebe, ne bi preivio ni prvu otru zimu ili dugotrajnu suu

  • za preivljavanje u prirodnim uvjetima svaka homeotermna vrsta treba sustav gladi i hranjenja koji e spreavati energetske deficite, a ne sustav koji e reagirati na deficit tek nakon to se on razvije


Regulacija hranjenja

2) glavna predvianja zasnovana na teorijama fiksne razine nisu potvrena

  • kod laboratorijskih ivotinja veliko smanjenje masti u tijelu izazvano gladovanjem, ili veliko smanjenje razine glukoze izazvano injekcijama inzulina, izazivaju poveano hranjenje

  • meutim, smanjenja koja su dovoljno velika da bi pouzdano izazvala hranjenje gotovo se nikada ne dogaaju u prirodnim uvjetima

  • injekcijamainzulina, kojismanjirazinuglukozeukrvi, moeseinduciratipoveanohranjenje, noteknakon toserazinaglukozeukrvismanjizavieod 50%, toseunormalnimprilikamanemoedogoditi

  • u nekimpatolokimsluajevima - diabetesmellitus - razina eeraukrvimoebitistalnovisoka, adasekodtakvihbolesnikaperiodikiponavljaosjeajgladi

    • kadjerazinainzulinaniska, kaokodtihpacijenata, razinaglukozemoebitiido 3 putaveaodnormale - maloglukozemoeuiustanice, jerjezatopotrebaninzulin, papacijenti estojeduivieodnormalnog, buduidasunjihovestanicegladne, nogubenateinijerizluujuneiskoritenuglukozu

  • infuzijaglukozeprijepoetkaobroka estonedovodidosupresijehranjenja

    manjakglukozenijeprimarniuzrokgladi


Regulacija hranjenja

3) teorije hranjenja zasnovane na fiksnim razinama ne uzimaju u obzir utjecaj niza vanih initelja:

  • okus

  • uenje

  • drutvene initelje

  • Utjecaj okusa - pokus:

    • dodavanje male koliine saharina u hranu laboratorijskih takora

    • saharin poveava slatkou hrane ne mijenjajui pritom njezinu kalorinu vrijednost

    • dolazi do velikog poveanja unosa hrane i tjelesne teine


  • Lh i vmh kao centri za glad i sitost

    LH i VMH kao centri za glad i sitost

    • Vrlo popularno shvaanje o centruzagladuLHicentruzasitostuVMHpokazalo se uglavnom netonim

    • VMHcentarzasitost:

      1) primarnaulogahipotalamusa je regulacijametabolizmaenergije, aneregulacijahranjenja

    • poetnoobjanjenje - ivotinjesozljedomVMHpostajugojaznezatojerpreviejedu

    • podacipokazujusuprotno - previejeduzato to supostalegojazne:

      obostraneozljedeVMHpovisujurazinuinzulinaukrvi, topoveavalipogenezu (stvaranjetjelesnihmasti) ismanjujelipolizu (razgradnjutjelesnihmastiuiskoristiveoblikeenergije

      buduidasekalorijeubrzanopretvarajuumast, takorimorajunastavitijestidabiosiguralidovoljnukoliinukalorijazatrenutaneenergetskezahtjeveorganizma

      2) mnogeposljediceozljedaVMHnemogu se pripisatioteenjuVMH

    • masivnisnopvlakana, ventralninoradrenergikisnop, prolaziuzVMH, tejenunooteenuslijedvelikeelektrolitskeozljedeVMH, pri emusuposebnooteenavlaknakojaizlazeizoblinjeparaventrikularnejezgrehipotalamusa

    • obostraneozljedenoradrenergikogsnopailiparaventrikularnihjezgarauzrokujuhiperfagijuigojaznostslineonimaizazvanimozljedamaVMH


    Regulacija hranjenja

    • LH centarzaglad

    • posljedice obostranihozljeda - ranaistraivanjausmjerenaiskjuivonaafagijuiadipsiju

    • kasnijesepokazalodaozljedeLHizazivaju irokirasponozbiljnihmotorikihporemeajaiopinedostatakreakcijanarazliitepodraaje (smanjena pobuenost)

    • LH nije centarposebnozaduenzaglad


    Teorija pozitivnih poticaja

    Teorija pozitivnih poticaja

    • ljudi i ivotinje ne zapoinju jesti zbog unutranjih energetskih deficita, ve radi oekivane ugode

    • oekivana ugoda koja se vezuje uz neko ponaanje naziva se pozitivno-poticajna vrijednost tog ponaanja

    • glavna postavka: kontrola hranjenja slina je kontroli seksualnog ponaanja - seksualne aktivnosti ne zapoinjemo zbog nekog unutranjeg deficita, ve zato to smo evoluirali tako da u njima uivamo

    • evolucijski pritisci neoekivanih nestaica hrane oblikovali su nas (i sve toplokrvne ivotinje koje trebaju stalan prinos energije za odravanje tjelesne temperature) da iskoristimo hranu onda kad je prisutna i pojedemo je

    • prema teoriji pozitivnih poticaja, nismo gladni zbog energetskog deficita nego zbog prisutnosti ili oekivanja dobre hrane


    Regulacija hranjenja

    • glad koju osjeamo u odreenom trenutku ovisi o interakciji svih faktora koji utjeu na pozitivnu poticajnu vrijednost hrane:

      • okus hrane koju se spremamo pojesti

      • znanje o uincima te hrane steeno na osnovi vlastitog ili tueg iskustva

      • doba dana

      • vrijeme proteklo od zadnjeg obroka

      • vrsta i koliina hrane koju smo ranije pojeli

      • jesu li prisutni drugi ljudi koji jedu

      • je li razina glukoze u krvi unutar normalnog raspona

    • za razliku od teorija fiksnih razina, teorija pozitivnih poticaja ne naglaava samo jedan faktor kao glavnu odrednicu gladi - interakcija brojnih faktora odreuje glad pojedinca u odreenom trenutku, a do te interakcije dolazi utjecajem razliitih faktora na pozitivno-poticajnu vrijedost hranjenja

    • da bismo razumjeli procese regulacije unosa hrane, moramo poznavati faktore koji utjeu na to to, koliko i kada jedemo


    Faktori koji odre uju to jedemo

    Faktori koji odreuju to jedemo

    • Dominantan faktor okus

    • Istraivanje:

      • studentidobrovoljcikonzumiraliruakkroztjedandanatakodagauopenebiokusili

      • progutalibijedankrajgumenecijeviitadapritiskomnapoluguupumpalitekuuhranuu eludac

      • nakonnekolikodanasvakijeispitanikuspostavioravnoteuhranjenja, upumpavajuikonstantnukoliinuhraneiodravajuistalnutjelesnuteinu

      • obrokekojenisuokusilismatralisukrajnjenezadovoljavajuimaimnogisuizraavali eljudanetookuseili vau

      • kadsuim dopustili datekuuhranupijunanormalannaindoksujeuztoprimalikrozcijevizravnou eludac, popilisugotovotolikokaddakrozcijevneprimajunita

    • Odreeni okusi imaju visoku pozitivno-poticajnu vrijednost za gotovo sve pripadnike jedne vrste:

      • veina ljudi posebno voli slatke, masne i slane okuse

      • ovaj obrazac ljudskih okusnih preferencija je rezultat prilagodbe - u prirodi su slatki i masni okus obino svojstveni hrani koja ima veliku energetsku vrijednost i bogata je vitaminima i mineralima, dok je slani okus svojstven hrani bogatoj natrijem

      • gorki okus, prema kojem veina ljudi osjea odbojnost, esto se povezuje s otrovima


    Regulacija hranjenja

    • na okusne preferencije i averzije karakteristine za vrstu nadograuju se specifine okusne preferencije i averzije koje je svatko od nas nauio

    • kod ljudi su brojne preferencije za odreenu hranu kulturalno specifine npr. u nekim se kulturama razni neotrovni kukci smatraju poslasticom


    Faktori koji odre uju kada jedemo

    Faktori koji odreuju kada jedemo

    • veina sisavaca, u sluaju kad im je hrana stalno dostupna, jede vie malih obroka tijekom dana

    • samo u sluajevima kad za pojedini obrok treba uloiti fiziki napor, npr. prevaliti veliku udaljenost, ivotinja odabire manji broj velikih obroka

    • broj obroka koje ovjek pojede svakog dana pod utjecajem je kulturalnih normi, rasporeda poslova, osobnih preferencija, financijskog poloaja, itd.

    • nasuprot uobiajenoj preferenciji sisavaca za vie manjih obroka, veina ljudi, naroito oni koji ive u obitelji, jede nekoliko velikih obroka dnevno u tono odreeno vrijeme

    • vrijeme redovitog obroka za svaku osobu je ujedno i vrijeme kada ta osoba osjea najveu glad - mnogi ak osjeaju napade slabosti (glavobolju, muninu i nemogunost koncentracije) ako propuste redoviti obrok. Zato?


    Regulacija hranjenja

    • prije obroka su tjelesne zalihe energije u homeostatskoj ravnotei, dok se uzimanjem obroka ta ravnotea narui dotokom hranjivih tvari u krvotok

    • tijelo ini sve to moe da bi obranilo homeostazu

    • na prvi znak da e pojedinac uskoro jesti, npr. kad se pribliava uobiajeno vrijeme obroka, tijelo ulazi u cefalinu fazu i poduzima korake koji e ublaiti utjecaj unosa hranjivih tvari na homeostazu tako da lui inzulin u krv i time smanji razinu glukoze u krvi

      izraen osjeaj gladi koju osjeamo u vrijeme obroka nije zahtjev tijela za hranom, ve posljedica pripreme tijela na oekivani obrok koji e naruiti homeostazu

      glad u vrijeme obroka izazvana je oekivanjem hrane, a ne energetskim deficitom.


    Regulacija hranjenja

    • odreeni fizioloki mehanizmi aktiviraju se u situaciji kad su nae energetske zalihe ugroene i izazivaju zapoinjanje obroka

    • prazan eludac nije signal za zapoinjanje obroka na nain na koji su to mislili Cannon i Washburn meutim, postoje specifini signali koji iz gastrointestinalnog sustava odlaze u mozak i iniciraju uzimanje hrane

    • gastrointestinalni sustav, posebno eludac, lui peptidni hormon ghrelin (kratica od GH releasin - ovaj peptid ukljuen je u luenje hormona rasta - GH - growth hormone)

      • razina ghrelina se poveava s vremenom od unoenja hrane te smanjuje nakon obroka

      • razine ghrelina u krvi kod ljudi poveavaju se kratko vrijeme prije obroka - uloga u zapoinjanju obroka

      • subkutane injekcije ili infuzija ghrelina u modane komore izazivaju poveanje teine kroz poveanje unosa hrane i smanjenje metabolizma masti

      • ghrelin se prestaje izluivati kada ivotinja jede ili kad joj eksperimentator unese hranu u eludac. No, injekcije hranjivih tvari u krvotok ne suprimiraju luenje ghrelina ono je pod utjecajem sadraja probavnog sustava, a ne ovisi o dostupnosti nutrijenata u krvi

      • istraivanja na takorima - ghrelin se izluuje iz eluca, no njegovim luenjem upravljaju receptori smjeteni u gornjem dijelu tankog crijeva.


    Regulacija hranjenja

    • kod osoba koje imaju kronino poviene razine ghrelina, koje ne opadaju ak ni iza obroka, dolazi do izrazite pretilosti izazvane gotovo stalnim uzimanjem hrane

    • to je osnova Prader-Willi sindroma genetskog poremeaja izazivanog nedostatkom nekoliko gena na jednom segmentu 15. kromosoma, vjerojatno na defektnom spermatozoidu

    • ghrelin je vaan kratkoroni signal za hranjenje, ali sigurno nije jedini:

      • ljudi podvrgnuti kirurkom zahvatu premoivanja eluca imaju zanemarive razine grelina u krvi, no ne prestaju jesti

      • postoje i alternativni mehanizmi koji potiu hranjene - vitalna vanost uzimanja hrane - redundantni sustavi


    Regulacija hranjenja

    • u veini sluajeva zapoinjemo obrok nekoliko sati nakon prethodnog obroka, tako da se nae zalihe hranjivih tvari rijetko kad iscrpe

    • No, ako preskoimo nekoliko obroka, postajemo sve gladniji. to se dogaa?

    • Organizam ulazi u fazu gladovanja - mozak rabi glukozu, a preostali dio tijela hrani se masnim kiselinama, to znai da koristimo dugorone zalihe energije

    • u sluaju kad je tijelo dulje vrijeme bez hrane, aktiviraju se mehanizmi koji detektiraju pad u zalihama energije, kako glukoze tako i masti, te takoer sudjeluju u javljanju gladi

    • dvije skupine receptora koji prate razinu energenata u organizmu:

      • receptori u mozgu - osjetljivi na glukoprivaciju, tj. deprivaciju glukoze (jer mozak moe rabiti jedino glukozu kao izvor energije)

      • receptori u jetri - osjetljivi i na glukoprivaciju i na lipoprivaciju, tj. deprivaciju masnih kiselina

        • alju informacije u mozak putem senzornih aksona u sastavu nervus vagusa

    • signali iz obje ove vrste detektora mogu potaknuti glad, tj. inicirati uzimanje hrane


    Faktori koji odre uju koliko jedemo

    Faktori koji odreuju koliko jedemo

    • motivacijsko stanje koje uzrokuje zavretak obroka iako je ostalo jo hrane naziva se sitost

    • mehanizmi sitosti igraju glavnu ulogu u odreivanju koliine hrane koju pojedemo

    • prisutnost hrane u elucu i glukoza koja ulazi u krvotok mogu izazvati signale sitosti koji inhibiraju daljnje uzimanje hrane

      • ovi signali ovise i o volumenu i o hranjivosti (broju kalorija po jedinici volumena) hrane

    • Kako su posljedice premalog unosa hrane za nae pretke bile znatno pogubnije od posljedica prevelikog unosa hrane (koji je, dapae, mogao poboljati anse za preivljavanje), mehanizmi sitosti su se kroz proces prirodne selekcije razvili znatno slabije nego li mehanizmi gladi

    • Relativno slaba inhibicijska kontrola hranjenja vidljiva je iz injenice da je vrlo lako postii da ljudi jedu vie nego to im je potrebno, pri emu koliina hrane ne ovisi samo o metabolikim nego o nizu okolinskih initelja


    Regulacija hranjenja

    • Npr. veliina obroka ovisi o tome jedemo li sami ili u drutvu - Redd i de Castro (1992) su - ispitanici su jeli 60% vie kad su jeli u drutvu

    • laboratorijski takori takoer jedu vie kad ih se hrani u grupi

    • Pokus ispitanici su 7 dana vodili dnevnik u koji su upisivali sve to su pojeli i broj drugih prisutnih:

    • koliina pojedene hrane bila je u izravnoj vezi s brojem prisutnih osoba: to je bilo vie ljudi, ispitanici su vie jeli

    • kad su ispitanici jeli sami, postojala je korelacija izmeu vremena proteklog od prolog obroka i i veliine trenutnog obroka, no kad su ispitanici jeli u drutvu, te korelacije nije bilo - socijalni faktori mogu nadvladati metabolike

    • socijalni initelji takoer mogu smanjiti uzimanje hrane - mnogi ljudi jedu manje nego to bi eljeli da postignu drutveni ideal vitkosti, a drugi se suzdravaju od velikih koliina hrane pred drugima da ne bi izgledali prodrljivi ( pokus sa enama i privlanim i neprivlanim mukarcima)


    Osjetno specifi na sitost

    Osjetno specifina sitost

    • broj razliitih okusa koji su dostupni u jednom obroku ima velik utjecaj na veliinu obroka

    • npr. odrasli takori kojima je uz uobiajenu hranu ponuen kruh i okolada, poveali su prosjean unos kalorija za 84% i nakon 120 dana tjelesna teina im se u prosjeku poveala 49%

    • utjecajraznolikostihranenaveliinuobrokaproizlaziiz injenicedajesitostuvelikojmjeriokusnospecifina:

      • dokjedemojednuvrstuhranepozitivno-poticajnavrijednostsvehranelaganoopada, nopozitivno-poticajnavrijednosthranekojujedemoopadanaglo uskoro se zasitimo te hrane i prestajemo jesti

      • meutim, ako nam ponude neku drugu hranu, esto emo ponovno poeti s jelom

    • Rolls (1990) - osjetno specifina sitost izaziva dvije vrste uinaka:

      • relativno kratke koji utjeu na izbor hrane unutar jednog obroka

      • relativno trajne koji utjeu na izbor hrane od obroka do obroka


    Regulacija hranjenja

    • Neke vrste hrane su izgleda imune na dugotrajnu osjetno specifinu sitost, kao npr. ria, kruh, krumpiri, slatkii i zelene salate - moemo ih jesti gotovo svakog dana uz samo neznatan pad njihove ukusnosti

    • Fenomen osjetno specifine sitosti ima dvije adaptivne posljedice:

      • potie uzimanje razliitih vrsta hrane - kad ne bi bilo osjetno specifine sitosti, jeli bismo svoju omiljenu hranu i nita drugo, to bi dovelo do loe prehrane

      • osjetno specifina sitost potie ivotinju koja ima pristup razliitim vrstama hrane da mnogo jede, jer e ivotinja koja se ve najela jedne hrane esto poeti ponovno jesti ako naie na drugaiju hranu to potie ivotinje da u potpunosti iskoriste razdoblja izobilja koja su u prirodi rijetka


    Uloga gastrointestinalnog sustava u sitosti

    Uloga gastrointestinalnog sustava u sitosti

    • Nakon gotovo zaboravljenih pokusa Cannona i Washburna, u 1980-ima se ponovno pojaalo zanimanje za ulogu gastrointestinalnog sustava u hranjenju, do ega je doveo niz eksperimenata koji su ukazivali da je probavni sustav izvor signala sitosti

    • eludac i drugi dijelovi gastrointestinalnog sustava lue peptide, kratke lance aminokiselina koji djeluju kao hormoni i neurotransmiteri

    • probavljena hrana stupa u interakciju s receptorima u gastrointestinalnom sustavu i time izaziva luenje peptida u krvotok

    • Gibbs i sur. (1973) - gladnim takorima ubrizgali jedan od tih peptida, kolecistokinin (CCK) i ustanovili da takori jedu manje obroke hipoteza da kruenje ovog peptida prua mozgu informacije o kvaliteti i prirodi hrane u gastrointestinalnom sustavu i da te informacije igraju ulogu u sitosti


    Regulacija hranjenja

    • razina CCK u krvi povezana je s koliinom hranjivih tvari, prvenstveno masti, koje dvanaesnik prima iz eluca

    • smatra se da, poput ghrelina, i CCK djeluje na mozak tako da se vee na receptore aferentnih neurona u sastavu nervus vagusa


    Regulacija hranjenja

    • Do danas je pokazano da se nekoliko peptida iz probavnog sustava vee za receptore u mozgu, a za njih desetak je ustanovljeno da smanjuju unos hrane (npr. CCK, bombezin, glukagon i somatostatin)

    • Iako veina peptida koji utjeu na hranjenje ima inhibicijsku ulogu, postoji nekoliko iznimaka, a to su peptidi gladi najbolje su proueni neuropeptid Y i galanin

    • Oba ova peptida pospjeuju hranjenje kad ih se ubrizga u paraventrikularnu jezgru hipotalamusa

      • neuropeptid Y (NPY) izaziva specifinu glad za ugljikohidrate

      • galanin izaziva specifinu glad za masti

      • oba ova peptida smanjuju metabolizam energije i poveavaju proizvodnju masti - vjerojatno dio mehanizma koji je evoluirao za borbu protiv izgladnjelosti


    Regulacija hranjenja

    • Navedeni mehanizmi sitosti odreuju trajanje obroka i koliinu hrane unutar tog obroka - kratkoroni mehanizmi sitosti

    • dugoroni mehanizmi - regulacija tjelesne teine, tj. odravanje relativno stabilne teine kroz dulje vrijeme

    • tjelesna teina varira oko prirodne razine uravnoteenja, tj. razine na kojoj su razliiti faktori koji utjeu na tjelesnu teinu u ravnotei:

      • s poveanjem razine tjelesnih masti javljaju se promjene koje ograniavaju daljnji rast sve dok se ne postigne ravnotea izmeu svih faktora koji potiu dobivanje na teini i onih koji ga spreavaju

      • koliina hrane koju pojedemo utjee na nau tjelesnu teinu, no tijelo u velikoj mjeri upravlja svojom razinom masti promjenama u uinkovitosti troenja energije

      • kad razina tjelesnih masti opada, tijelo poinje uinkovitije koristiti svoje energetske zalihe, to ograniava daljni gubitak teine

      • dobivanje na teini ogranieno je postupnim smanjenjem uinkovitosti troenja energije


    Regulacija hranjenja

    • Ljudi se meusobno znatno razlikuju i po svojem bazalnom metabolizmu i po sposobnosti da prilagode brzinu metabolizma promjenama u razini tjelesnih masti neki ostaju vitki iako mnogo jedu.

    • Model razine uravnoteenja - slobodnija vrsta homeostatske regulacije, bez mehanizama koji vraaju tjelesnu teinu na fiksnu razinu:

      • tjelesna teina je stabilna sve dok nema dugotrajnijih promjena u faktorima koji na nju utjeu, a ako do takvih promjena doe, njihov je utjecaj ogranien negativnom povratnom spregom

    • sustavzaregulacijuuzimanjahrane - fleksibilni sustavkojifunkcioniraponekimopimnaelima, alijepodznaajnimutjecajemiskustva

    • iakouosnoviuzimanjehraneimahomeostatskufunkciju - trebaodratirelativnokonstantnurazinuhranezastaniceirelativnostabilnutjelesnuteinu, mozaknepokuavadratipojedinevarijablenafiksnojrazini, ve uzodgovornatrenutnepotrebe, anticipiraibudue

    • ljudise estoneponaajuuskladusfiziolokimsignalima:

      • jeduatraktivnuhranuikadsusiti

      • neejestiono toimnijeprivlano aknikadsugladni

    • Uzimanjehranejevrlokompleksnoponaanjekojeovisio itavomnizukognitivnihisocijalnihutjecaja


    Poreme aji regulacije uzimanja hrane

    Poremeajiregulacijeuzimanjahrane

    1. gojaznost

    2. anorexianervosa

    3. bulimianervosa


    Regulacija hranjenja

    Gojaznost

    • pretjeranatjelesnateina poremeaj koji se intenzivno istrauje jer predstavlja jedan od najveih zdravstvenih problema u mnogim dijelovima svijeta - brojnasuistraivanjauzrokagojaznostitenainanjenoglijeenja

    • to je normalna tjelesna teina?

    • danas je najzastupljenija metoda izraunavanja BMI (body mass index) indeksa tjelesne mase koji se dobije tako da se teina u kilogramima podijeli s kvadriranom visinom u metrima

    • WHO standardi: BMI od 18.5 24.9 je zdrava tjelesna teina; 25 29.9 je prekomjerna teina pretilost; >30 rizina pretilost; >40 vrlo rizina pretilost


    Uzroci pretilosti

    Uzroci pretilosti

    • Tjelesna teina je posljedica razlike izmeu konzumiranih kalorija i potroene energije:

      • ako unosimo vie kalorija nego to potroimo, dobivamo na teini

      • ako potroimo vie nego unesemo, gubimo na teini

    • Okolinski pritisci koji su doveli do evolucije naih sustava hranjenja i regulacije tjelesne teine:

      • nestalne i promjenljive zalihe hrane su tijekom evolucije predstavljale jednu od glavnih prijetnji preivljavanju

    • pojedinci koji su imali najvee anse za preivljavanje bili oni koji su:

      • jeli visokokalorinu hranu

      • jeli koliko god su mogli kad je hrana bila dostupna

      • pohranjivali to vie kalorija u obliku tjelesnih masti

      • koristili svoje energetske zalihe na najuinkovitiji nain

    • pojedinci koji nisu imali ove osobine imali su male anse za preivljavanje u vrijeme nestaice hrane, a oni koji su ih imali preivjeli su ove su se osobine prenijele na budue generacije


    Regulacija hranjenja

    • Uinke evolucije pojaao je razvoj brojnih drutvenih obiaja i vjerovanja koji potiu hranjenje:

    • npr. u naoj je kulturi uobiajeno jesti tri obroka dnevno u tono odreeno vrijeme, bez obzira jesmo li gladni ili nismo

    • smatra se da hrana treba biti arite veine drutvenih okupljanja

    • obroke se raspodjeljuje u slijedove ija se ukusnost progresivno poveava

    • u hranu se dodaje sol, eer i masnoe da bi joj se poboljao okus, te da bi se vie jelo


    Regulacija hranjenja

    • posjedujemo sustav hranjenja i regulacije teine koji je evoluirao da bi djelotvorno prebrodio povremene nestaice hrane

    • ivimo u kulturi iji su se obiaji vezani uz hranjenje razvili s istom svrhom

    • danas ivimo u okolini koja se razlikuje od nae prirodne okoline po tome to je hrana najvie pozitivne poticajne vrijednosti stalno dostupna - posljedica je izuzetno visoka razina konzumacije

    • s vremenom se znatno smanjio postotak ljudi iji poslovi zahtijevaju velik utroak energije, to znai da, u prosjeku, trebamo manje hrane nego to su trebali nai preci

    • meutim, u danaanjim industrijaliziranim drutvima ljudi unose tek neto manje kalorija nego ranije, no znatno manje izgaraju kroz tjelesne aktivnosti

    • tjelesna teina je rezultat razlike izmeu dvaju faktora - konzumirane i potroene energije:

      u suvremenom se industrijskom drutvu sve vie jede, a energija se sve manje troi

      sve vie ljudi unosi znatno vie kalorija nego to ih moe potroiti.

    Dananja djeca smatraju da uravnoteena prehrana znai po jedan hamburger u svakoj ruci


    Jo neka novija obja njenja pretilosti

    Jo neka novija objanjenja pretilosti

    • Premalo spavanja prosjean broj sati spavanja se smanjio, a brojne studije povezuju manjak sna s poveanim unosom hrane

    • Grijanje i klima ureaji smanjuje se potronja energije za regulaciju tjelesne temperature

    • Sve vee uzimanje odreenih vrsta lijekova koji potiu debljanje (kontraceptivi, steroidni hormoni, neki antidepresivi)

    • Selektivni odabir partnera gojazni trae gojazne i imaju gojaznu djecu

    • Populacijske promjene sve je vie starijih, a u starijoj dobi je uestalost gojaznosti vea


    U inkovitost metabolizma

    Uinkovitost metabolizma

    • Razlike u tjelesnoj teini, koje mogu odraavati i razlike u metabolizmu, jednim dijelom su nasljedne:

      • kod ljudi koji su kao djeca bili usvojenitjelesna teina bila je u visokoj korelaciji s teinom biolokih roditelja, a ne s teinom adoptivnih roditelja

      • studije na blizancima: 40 85% varijance masnih zaliha u tijelu uvjetovano nasljeem

    • novija otkria gena povezanih s debljinom, npr. FTO (studija na 40.000 sudionika):

      • oni koji imaju jednu kopiju mutiranog gena FTO imaju u prosjeku 1.2 kg vie

      • oni koji imaju obje kopije imaju u prosjeku 3 kg vie

      • procjenjuje se da cca 50% Europljana ima jednu kopiju, a 16% obje kopije tog gena vea vjerojatnost da razviju pretilost


    Regulacija hranjenja

    • ljudima koji imaju uinkovit metabolizam ostaje viak kalorija koje pohranjuju u dugorone zalihe, dok oni s neuinkovitim metabolizmom mogu jesti velike obroke i sve utroiti

    • imati npr. automobil koji uinkovito troi gorivo je poeljno, no efikasno tijelo moe postati rizian faktor u okolini u kojoj postoji izobilje hrane

    • Istraivanje u kojem su usporeivane dvije skupine Pima indijanaca

      • jedni ive na jugozapadu SAD-a

      • drugi ive sjeverozapadu Meksika

    • njihovo je genetsko porijeklo isto - govore istim jezikom i imaju iste tradicije razdvojili su se prije 700-1000 godina i danas ive u vrlo razliitim okolinskim uvjetima

    • Pima indijanci u SAD-u jedu tipinu ameriku hranu bogatu masnoama i tee u prosjeku 90 kg

    • ivotni stil meksikih Pima vjerojatno je slian onome njihovih predaka: vrijeme provode obraujui zemlju, jednu niskokalorinu hranu i u prosjeku tee 64 kg

    • ameriki Pime imaju znatno viu razinu kolesterola i pet puta veu incidenciju dijabetesa

      geni za efikasni metabolizam mogu biti korisni kod onih koji naporno rade i manje jedu, ali izvor tekoa onima koji troe manje energije, a dostupna im je jeftina i visokokalorina hrana


    Regulacija hranjenja

    • jo jedan faktor, koji nije nasljedan, moe utjecati na metabolizam:

      • mnogi debeli ljudi dre dijetu, zatim prestanu, te tako prolaze kroz znatne promjene tjelesne teine - to moe dovesti do promjena u efikasnosti metabolizma

    • Istraivanje na takorima:

      • takore su udebljali, a zatim ih drali na dijeti dok im se teina nije vratila na normalu

      • itav postupak su ponovili

      • prvi put je takorima trebalo 46 dana da se udebljaju, a 21 dan da se vrate na normalnu teinu

      • u drugom navratu su se udebljali za 14 dana, no trebalo im je 45 dana da izgube viak teine

    • isti efekt, nazvan jo-jo efekt, javlja se i kod ljudi

      • npr. mjerena je razina bazalnog metabolizma kod hrvaa koji su postili prije natjecanja (da bi uli u niu kategoriju) i onih koji se nisu podvrgavali tom postupku

      • hrvai iz prve grupe imali su 14% nii bazalni metabolizam

    • u prvoj fazi dijeta s malo kalorija izaziva znatan gubitak teine, no on je sve sporiji i sporiji:

    • kako se smanjuje koliina masnog tkiva, tako organizam tedljivije troi energiju

    • mehanizam kojim tijelo prilagoava efikasnost koritenja energije razini masti u tijelu nazvan je prehranom inducirana termogeneza:

      • poveanje masnih zaliha izaziva poveanje tjelesne temperature, to trai dodatnu energiju za njeno odravanje, i obrnuto: smanjenje masnih zaliha smanjuje temperaturu, pa je potrebno manje energije za njeno odravanje


    Regulacija hranjenja

    1) Na poetku dijete dolazi do naglog gubitka teine

    2) S gubitkom teine smanjuje se utroak energije, to usporava daljnji gubitak teine

    3) Postupno se smanjenom unosu energije prilagoava smanjeno troenje energije i nastaje nova stabilna razina uravnoteenja

    4) Po zavretku dijete dobitak na teini je nagao jer hrana ima visoku poticajnu vrijednost, a utroak energije je smanjen

    5) S porastom teine poticajna vrijednost hrane postupno se smanjuje, a utroak energije se postupno poveava, sve do povratka na poetnu razinu uravnoteenja


    Regulacija hranjenja

    • Iako postoje sretnici kojimogumnogojestianedebljatise, imaindikacijadaprevelikekoliinehrane kodezdravlju, akikadnemajuutjecajanapoveanjeteine

    • Nekolikoistraivanja, odkojihjenajpoznatijetzv. Okinawaistraivanje, sugerirakakojeuzimanjemalihkoliinahranedobrozazdravlje:

      • utvrenojedastanovniciOkinawekonzumirajuuprosjeku 20% manjekalorijaoddrugihodraslihJapanaca, akoddjecejetajpostotakiznosio ak 38% (a u Japanu je unos kalorija znatno ispod onog na Zapadu)

      • morbiditetimortalitetstanovnikaOkinawebiojeznatnoniinegoudrugimdijelovimaJapana

      • smrtnostodmodanogudara, rakailisranoginfarktaiznosilaje 59-69% smrtnostiudrugimdijelovimaJapana

      • proporcijaOkinawacakojisu ivjeliduljeod 100 godinabilaje 40 putaveanegoliudrugimdijelovimaJapana

    • Eksperimentalna provjera ovih podataka na ivotinjama:

      • zapanjujuekonzistentni rezultati na 10-ak ivotinjskihvrsta, ukljuujuimajmune

      • u jednojgrupiispitanicibijelikolikosu eljeli, audrugojjeunoskalorijabiosmanjenza 25-65%, ovisnooistraivanju

      • sverazinedijeteznatnosupoboljalezdravljeiproduljile ivot: npr. mievikojisujelinajmanjeimalisunajmanjuincidencijukarcinoma, najboljeindikatoreimunolokogsustavai ivjelisu 67% dulje


    Regulacija hranjenja

    • Posebno iznenaujua injenica: zdravstvenadobrobitmanjegunoenjahranenije bila iskljuivoposljedicagubitkamasti

      • ispitanici nisu bili izrazito gojazni kad su zapoeli dijetu, tako da nisu izgubili mnogo na teini

      • nije naena korelacija izmeu gubitka teine i stupnja poboljanja zdravlja

    • Suvremenashvaanja - vjerojatno se nekinusproduktkonzumiranjaenergijeakumuliraustanicamaiubrzavastarenjeizdravstveneprobleme

    • Pokreti usmjereni na produljenje ivotnog vijeka kroz smanjen unos kalorija:

      • npr. CRON Calorie Restriction for Optimal Nutrition konzumiraju 1200 do 1800 kcal dnevno


    Ob ob mi evi

    Ob/ob mievi

    • U leglu mieva Jackson laboratorija u Bar Harboru, Maine dolo je 1950. godine do spontane mutacije koja je potaknula niz istraivanja gojaznosti

    • mievi koji su bili homozigotni za mutirani gen (ob) bili su izuzetno gojazni, i teili su ak i trostruko vie od normale - ob/ob mievi (od engl. obese)

    • Ob/ob mievi jedu vie i pretvaraju kalorije u mast znatno uinkovitije od mieva iz kontrolne grupe, a svoje masne zalihe troe efikasnije

    • Coleman (1979):

      • ob gen bi mogao ivotinjama i ljudima koji ga imaju pruiti sposobnost preivljavanja dugotrajnih razdoblja nestaice hrane

      • postavio hipotezu da ob/ob mievima nedostaje kritini hormon koji normalno inhibira proizvodnju masti


    Regulacija hranjenja

    • Godine 1994.godine opisan je i kloniran gen koji je mutiran kod ob/ob mieva - ekspresija tog gena postoji samo u masnim stanicama i opisan je protein koji enkodira leptin

    • Istraivanja su pokazala da leptin zadovoljava tri kriterija za signal negativne povratne sprege iz masti:

      (1) naena je pozitivna korelacija izmeu naslaga masti i razine leptina u krvi kod ljudi i ivotinja

      (2) injekcije leptina smanjile su unos hrane i tjelesne masti kod ob/ob mieva: leptin inhibira luenje neuropeptida Y iz hipotalamusa tako da ograniava veliinu obroka

      (3) u mozgu su pronaeni receptori za leptin


    Djelovanje leptina

    Djelovanje leptina


    Regulacija hranjenja

    • Imaju li i ljudi, poput ob/ob mieva, mutaciju ob gena i niske razine leptina kao signala?

      • ne, kod gojaznih pacijenata nisu pronaene nikakve genetske mutacije, i veina njih ima visoke razine leptina

      • injekcije leptina nisu smanjile tjelesne masti gojaznih pacijenata

    • ovi negativni nalazi usmjerili su panju istraivaa na receptore za leptin - moda kod gojaznih ljudi signali sitosti iz masti mogu biti inhibirani neosjetljivou receptora za leptin, a ne njegovom niskom razinom:

    • u prilog tome nalazi iz istraivanja koja su se bavila pojavom da mnogi ljudi dobivaju na teini kako stare

      • neki podaci pokazuju da bi mogle postojati dobno uvjetovane promjene u osjetljivosti na leptin

      • u istraivanjima na takorima pokazalo se da je kod starih pretilih takora reakcija hipotalamikih neurona na leptin smanjena u odnosu na takore s normalnom teinom, a takoer su imali 50% manje receptora za leptin


    Anorexia nervosa

    Anorexia nervosa

    • stanje karakterizirano izbjegavanjem uzimanja hrane i gubitkom teine, ponekad do granice ugroavanja ivota

    • javlja se uglavnom kod djevojaka u pubertetu

    • gotovo nikad se ne javlja prije puberteta, a rijetko se javlja kasnije od 20. godine (iako moe trajati godinama nakon to je zapoela u ranoj dobi)

    • vrlo je rijetka meu mukarcima, a takoer je, zbog nepoznatih razloga, mnogo rjea meu crnim nego li meu bijelim enama


    Regulacija hranjenja

    • Uestalost anoreksije procjenjuje se na 0.5- 2%, pri emu veinom obolijevaju ene

    • relativno visoka uestalost anoreksije kod mladih ena - hipoteza da bi suvremeni drutveni naglasak na vitkost kod ena mogao biti odgovoran za mnoge sluajeve - zaista, mnogi sluajevi zapoinju otrim dijetama

    • u prilog ovom shvaanju je injenica da je uestalost anoreksije najvea u skupinama za koje se vitkost smatra najvanijom: npr. u istraivanju na balerinama, uestalost je bila blizu 10%


    Regulacija hranjenja

    • Oboljele od anoreksije ne pate od pomanjkanja gladi niti pomanjkanja interesa za hranu (dapae, kod mnogih je zamijeen povean interes za hranu i pripremanje hrane)

    • patoloka elja za mravou:

      • uzimanje minimalnih koliina hrane esto je praeno i rigoroznim vjebanjem, da bi se sagorjele unesene kalorije

      • percepcija vlastitog izgleda postaje posve iskrivljena: usprkos gotovo groteskno izgladnjelom izgledu, anoreksiarke sebe percipiraju kao debele


    Uzroci anoreksije

    Uzroci anoreksije

    • Mnogostruki, razne hipoteze:

    • obiteljska dinamika, ukljuujui pritisak da se bude savren

    • otpor ka odrastanju - ne ele postati odrasle ene

    • kod oboljelih se javlja niska razina reproduktivnih hormona, i makar su te abnormalnosti dijelom rezultat gubitka teine, takoer mogu odraavati neki poremeaj koji je prethodio gubitku teine

    • gubitak pozitivno-poticajne vrijednosti hrane

    • opsjednutost hranom i gubitkom teine povezana s opsesivno-kompulzivnim poremeajem

      • u prilog ovome govori nalaz da je oko 10% lanova obitelji (roditelja, brae i sestara) 136 anoreksinih pacijentica imalo dijagnozu opsesivno-kompulzivnog poremeaja, dok u komparabilnoj grupi nije bilo nijednog


    Lije enje anoreksije

    Lijeenje anoreksije

    • razni tretmani u kombinaciji:

      • hormonalna terapija

      • bihevioralna terapija

      • individualno i obiteljsko savjetovanje

    • zapravo nema efikasnog tretmana

    • pokuaji primjene lijekova koji potiu apetit kod ljudi koji nemaju ovog poremeaj - bezuspjeno zapravo oekivano budui da je poznato da nije nedostatak gladi, ve opsjednutost hranom

    • bez obzira na tretman, potpun povratak u normalu rijetko se postie za manje od 4 - 5 godina

    • podaci o izljeenju jako varijabilni od istraivanja do istraivanja: od 29% do 50%

    • otprilike 15% anoreksikih pacijentica umire od gladovanja ili izvre samoubojstvo


    Bulimia nervosa

    Bulimia nervosa

    • stanje za koje je svojstveno naizmjenino gladovanje i periodi pretjeranog uzimanja hrane, esto uz namjerno izazivanje povraanja ili uzimanje velikih doza laksativa

    • incidencija vea nego kod anoreksije i procjenjuje se na 1-3%

    • kako kod bulimije nema naglog gubitka teina kao kod anoreksije, tee ju je primijetiti i dijagnosticirati

    • mnoge ene koje pate od anoreksije imaju i napade bulimije - neki autori smatraju da bi to mogle biti alternativne manifestacije istog poremeaja

    • odreeni uspjeh u tretmanu bulimije postignut je inhibitorima ponovnog unosa serotonina (antidepresivima od kojih je najpoznatiji Prozac)


  • Login