1 / 23

Evropa u doba Napoleona Bonaparte

Evropa u doba Napoleona Bonaparte. Državnim udarom iz 1799.god. Napoleon je preuzeo funkciju prvog konzula 1802.god. on je proglašen doživotnim konzulom, sa pravom da imenuje naslednika 1804.god. on se proglasio za cara svih Francuza

maxime
Download Presentation

Evropa u doba Napoleona Bonaparte

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Evropa u doba Napoleona Bonaparte

  2. Državnim udarom iz 1799.god. Napoleon je preuzeo funkciju prvog konzula • 1802.god. on je proglašen doživotnim konzulom, sa pravom da imenuje naslednika • 1804.god. on se proglasio za cara svih Francuza • On je doneo Gradjanski zakonik (Napoleonov kodeks), koji je bio inspirisan rimskim pravom, običajnim pravom i dostignućima francuske revolucije

  3. Napoleonovo proglašenje za cara

  4. Ratovi 1805-1808 • Na početku 19.veka pod Napoleonovom vlašću bili su: Belgija, Holandija, delovi Nemačke zapadno od Rajne, Švajcarska i severna Italija • Najopasniji protivnik Napoleona bila je Engleska, koja je okupila koaliciju protiv Napoleona (Pruska, Rusija, Austrija) • Admiral Nelson porazio je francusku flotu kod Trafalgara 1805.god., čime je osigurana britanska dominacija na moru

  5. Horacio Nelson (1758-1805)

  6. Medjutim, na kopnu Napoleon je porazio austrijsku i rusku vojsku kod Austerlica (poznata kao bitka “tri cara”) • Austrija je bila izbačena iz rata, mirom u Požunu 1805.god. ona se odrekla Venecije, Istre i Dalmacije, a Napoleon je priznat za kralja Italije • Veći deo Nemačke, osim Pruske, Napoleon je 1806.god. uključio u Rajnski savez, pod njegovim protektoratom • Time je prestalo da postoji Sveto rimsko carstvo, pa su Habsburgovci ostali samo austrijski carevi • Prusi su zbog toga napali Napoleona, ali su poraženi 1806.god. u bitkama kod Jene i Aueršteta • 1807.god. Napoleon je porazio Ruse kod Fridlanda • Mirom u Tilzitu 1807.god. Pruska i Rusija su morale da pristanu na stvaranje Varšavskog vojvodstva u Poljskoj

  7. Posle poraza kod Trafalgara, on je morao da odustane od invazije na Englesku • Zato je on pokušao da ekonomski uništi Englesku • Polazeći od pretpostavke da moć Engleske počiva na trgovini, on je zabranio uvoz engleske robe u Evropu, čime je uvedena kontinentalna blokada • Radi blokiranja Engleske, on je 1807.god. pokorio Portugal, a u Španiji 1808.god. postavio svog brata Žozefa za kralja; od Istre, Dalmacije, hrvatskih i slovenačkih zemalja stvorio je Ilirske provincije • Medjutim, Englezi su nalazili načine da zaobidju blokadu, osim toga Napoleon se suočio sa pobunama, od kojih je najopasnija bila pobuna u Španiji

  8. Ratovi 1812-1815 • Napoleon je optužio Rusiju da krši kontinentalnu blokadu i 1812.god. napao je Rusiju • Zauzeo je Smolensk i porazio Ruse kod Borodina, ali nije uspeo da ih natera na kapitulaciju; zatim je ušao u spaljenu Moskvu

  9. Francuzi u spaljenoj Moskvi

  10. Medjutim, usled hladne zime i nedostatka hrane, napadan neprekidno od Rusa, morao je da se povuče, a u povlačenju njegova vojska je praktično uništena • Stvorena je nova koalicija protiv Napoleona (Pruska, Rusija, Engleska, Austrija) • 1813.god došlo je do “bitke naroda”, kod Lajpciga, u kojoj je Napoleon poražen • Ova bitka se smatra najvećom bitkom do I svetskog rata, jer je učestvovalo preko 500.000 vojnika sa obe strane

  11. Mihail Kutuzov (1745-1813) • Komandovao je ruskim trupama u odbrani 1812.god.

  12. “Bitka naroda”

  13. Napoleon je morao da se povuče u Francusku, saveznici su u proleće 1814.god. ušli u Pariz i Napoleon je morao da abdicira • Proteran je na ostrvo Elbu, nedaleko od italijanske obale • Na vlast je vraćena dinastija Burbona, kralj Luj XVIII, brat Luja XVI

  14. Iskoristivši neslogu saveznika i nepopularnost Burbona, Napoleon se u proleće 1815.god. vratio u Francusku i započeo drugu vladavinu, tzv.”vladavina od 100 dana” • Napoleonov povratak ujedinio je saveznike, koji su mu naneli odlučujući poraz sredinom 1815.god. u bici kod Vaterloa • Nakon poraza Napoleon se predao, bio je interniran na ostrvo Sveta Jelena, gde je umro 1821.god.

  15. Saveznički komandanti u bici kod Vaterloa bili su engleski vojvoda Velington i pruski general Bliher

  16. Bečki kongres • Još u vreme Napoleonovih ratova pojavila se ideja o jednom medjunarodnom diplomatskom sastanku, kojim bi se ponovo uspostavio red u Evropi • Kongres je počeo u Beču krajem 1814.god. i trajao je 8 meseci • Glavnu reč na kongresu vodile su sile pobednice nad Napoleonom: Austrija, Pruska, Rusija i Engleska, medjutim francuski ministar spoljnih poslova Taljeran uspeo je svojom diplomatskom veštinom da poboljša položaj Francuske

  17. Bečki kongres

  18. Osnovna ideja kongresa bila je da se uspostavi mir u Evropi i da se u Evropi obnovi stanje iz vremena pre Francuske revolucije i Napoleonovih ratova • Prvi put je ustanovljen pojam velike sile, države koja raspolaže vojnom silom i nadmašuje snagu drugih zemalja • Status velike sile dobile su: Engleska, Francuska, Rusija, Pruska i Austrija

  19. Francuska je vraćena u granice iz 1792.god., mada je i dalje postojao strah da bi ona mogla da pokrene veliki evropski rat • Zato su ojačani njeni susedi; Belgija je priključena Holandiji, pa je stvorena Nizozemska kraljevina • Umesto Svetog rimskog carstva stvorena je Nemačka konfederacija, od 38 država, u kojoj se za prevlast bore Pruska i Austrija • Najveću teritorijalnu dobit ostvarila je Rusija, ona je dobila Finsku, Besarabiju (Moldavija) i najveći deo Varšavskog vojvodstva

  20. Pruska je proširila posede u Nemačkoj (Saksonija), dok je Austrija dobila severnu Italiju, deo Poljske, kao i teritoriju Ilirskih provincija • Britanija je učvrstila svoje prekomorsko carstvo, dobijanjem Malte, ostrva u Jonskom moru

  21. Evropa nakon Bečkog kongresa

  22. Velike sile su želele po svaku cenu da očuvaju poredak uspostavljen na Bečkom kongresu • Zato su 1815.god. Austrija, Rusija i Pruska stvorile Svetu alijansu • Vladari ove tri države su bili odlučni da intervenišu u svim zemljama, koje bi mogle da ugroze poredak uspostavljen u Beču • Tako je Alijansa u narednim godinama ugušila nekoliko pobuna u Španiji i Italiji

More Related