UVOD U KULTURU
Download

UVOD U KULTURU

Advertisement
Download Presentation
Comments
mauli
From:
|  
(407) |   (0) |   (0)
Views: 44 | Added: 13-11-2012
Rate Presentation: 0 0
Description:
1. Pojam kulture i njegovo povijesno odredenje. Pojam kulture dolazi od (lat. Cultus, colera) koji oznacava gajenje i obradivanje zemlje (cultus agri, agri-kultura).Kasnije kultura dobiva znacenje obreda i njegovanje duha (duhovna kultura, tj. kultura u u?em smislu). Cuveni rimski filozof Ciceron k
UVOD U KULTURU

An Image/Link below is provided (as is) to

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use only and may not be sold or licensed nor shared on other sites. SlideServe reserves the right to change this policy at anytime. While downloading, If for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.











- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -




1. UVOD U KULTURU Pedagogija Sveucili?te Jurja Dobrile u Puli Dr.sc. Elvi Pir?l

2. 1. Pojam kulture i njegovo povijesno odredenje Pojam kulture dolazi od (lat. Cultus, colera) koji oznacava gajenje i obradivanje zemlje (cultus agri, agri-kultura). Kasnije kultura dobiva znacenje obreda i njegovanje duha (duhovna kultura, tj. kultura u u?em smislu). Cuveni rimski filozof Ciceron kulturi pripisuje ulogu izgradnje i oplemenjivanja covjekova duha i du?e koja rimskom gradaninu osigurava povla?ten status glede drugih naroda.

3. Kultura krajem 19. st. postaje sredi?nji pojam nove znanstvene discipline ? kulturne antropologije kojoj je zadatak opisivanje i interpretiranje kulturnih razlicitosti prema mjerilima usavr?enosti, rafiniranosti i dotjeranosti zapadne civilizacije.

4. Za Tylora, kultura je slo?ena cjelina koja ukljucuje znanja, vjerovanja, umjetnost, moral, pravo, obicaje i svaku drugu sposobnost ili naviku koju covjek stjece kao clan dru?tvene zajednice.?

5. 2. ?to je kultura? Definicije kulture mogu se svrstati u sljedece skupine: deskriptivne ? u kojima je naglasak na nabrajanju dijelova kulture (najce?ce obicaja i navika) shvacene kao cjelina; povijesne ? koje nagla?avaju elemente kolektivne ba?tine ili tradiciju; normativne - kojima se obuhvacaju norme ili pravila pona?anja, ideali i vrijednosti i stvarni obrasci pona?anja;

6. psiholo?ke ? u kojima se nagla?ava sposobnost prilagodavanja, ucenja ili navikavanja; strukturne ? koje polaze od organizacije kulture; genetske ? koje nagla?avaju znacenje kulture kao proizvoda, ideje ili kao simbola.

7. Od sredine 20. st. sadr?aj pojma kulture znatno je pro?iren prihvacanjem nacela relativizma, holizma (usmjerenost na jedinstvo i povezanost svega ?to nas okru?uje; obja?njenje slo?enih pojava treba potra?iti u zahvacanju njihove cjelovitosti) i pluralizma (postojanje niza etnickih, nacionalnih, vjerskih, jezicnih i drugih grupa kojima gradanska demokracija omogucuje ocuvanje i razvoj svojih posebnih identiteta, ali i obvezu po?tivanja onih kulturnih obilje?ja koje pripadaju dru?tvu u cjelini).

8. Kljucni pojmovi suvremenih istra?ivanja kulture postaju: kulturna dinamika; kulturna razlicitost; kulturna dominacija; kulturni diskontinuitet; prijenos i ucenje kulture i sl.?

9. 2.1. Pojam kulture prema odredenju nekih autora Prema Perottiju znacenje koje taj pojam ima u antropologiji odnosi se na skupinu ili narod. Odgovara slo?enom i meduovisnom ustroju znanja, predod?bi, formalnih i neformalnih pravila, obrazaca pona?aja, vrijednosti, interesa, te?nji, vjerovanja i mitova. Kultura se odnosi na ?ivot i djela. Taj slo?eni organizam potjece iz tehnologijskih, gospodarskih i dru?tvenih preobrazbi karakteristicnih za odredene dru?tvo u vremenu i prostoru. To je rezultat susreta tri glavna cinioca ?ivota: covjeka, prirode i dru?tva.

10. Pod kulturom Krech i Crutchfield podrazumijevaju model svih prilagodbi, materijalni ili duhovni, koje je dru?tvo prihvatilo kao tradicionalni nacin rje?avanja problema svojih clanova. Kultura obuhvaca sve institucionalizirane nacine kao i implicitnu kulturu, vjerovanja, norme, vrijednosti i kulturne pretpostavke koje reguliraju pona?anje.

11. Prema Lonneru i Malpassu kultura je pojam koji oznacava mnogobrojne slo?ene nacine ?ivljenja. Kulturom obilje?avamo ?iroku kategoriju razlika medu ljudskim grupama. Za kulturu bi se takoder moglo reci da je analogna poznavanju ?pravila igre?.

12. 3. Osnovne funkcije kulture Komunikacija sa svijetom, s drugima (i sa sobom) i osmi?ljavanje svijeta pomocu oznacavanja. Da bi se covjek snalazio u svijetu mora imati spoznaje o okolini koja ga okru?uje i o sebi samom. Zato, mora nauciti imenovati i oznacavati stvari i pojave, prosudivati ih i vrednovati sa stanovi?ta njihova ljudskog znacenja i smisla.

13. Druga, osnovna funkcija kulture ? cuvanje stecenih spoznaja, informacija i znanja cemu slu?e specijalne kulturne ustanove ? arhivi, biblioteke, muzeji, galerije.

14. Dakle, kultura je po definicji povijesna, dru?tvena kategorija koja se mijenja s promjenama dru?tvenih uvjeta, na koje i sama utjece. Stoga odredenja i teorije kulture moraju zahvatiti, osim relativno konstantnih elemenata kulture, i dinamicne kulturne procese (akulturacija, enkulturacija, inovacije) odnosno njihovo uzajamno uvjetovanje i pro?imanje.

15. Kultura sadr?i dvije osnovne komponente: odr?anje i preno?enje postojecih, stvorenih kulturnih vrednota (tradicija) i proizvodenje novih (progresa) na temelju pozitivne tradicije. Znanost o kulturi proucava staticki i dinamicki odnos kulture i dru?tva. Staticki aspekt odnosi se na jednu va?nu osobinu nekih tipova kulture, a to je da se povezuju s odredenim povijesno-dru?tvenim i nacionalnim strukturama.

16. Dinamicki vid odnosa tice se kulturnih promjena. Radi se o povezanosti kulturnih vrednota, motiva, simbola s kulturno-dru?tvenim promjenama.

17. 4. Bitne dimenzije kulture Dvije bitne dimenzije kulture koje se odnose na razinu opa?ljivosti i obja?njivosti kulturnih vrijednsti, oblika, odnosa i procesa su eksplicitna i implicitna kultura. Eksplicitna kultura je dostupna empirijskoj i znanstvenoj provjeri. Implicitna kultura obuhvaca skrivene, izravno neobja?njive kulturne tvorevine, koje se najce?ce javljaju na razini simbolickog odnosa, kao ?to su spoznaje, vrijednosti, modeli pona?anja, norme, legende, mitovi, humor i sl.

18. 4.1. Elementi implicitne kulture saznanja i vjerovanja ? karakteristicna za odredeno dru?tvo obuhvacaju sva stecena znanja, vjerovanja, praznovjerja i mitove. vrijednosti ? shvacanje o tome ?to se vrednuje kao dobro ili lo?e i za ?to se, prema uvjerenju pripadnika neke grupe, treba boriti o cemu treba te?iti. Cinjenica je da svakom dru?tvu postoje odredene vrijednosti kao vi?e ili manje dominantne. Opce prihvacene vrijednosti predstavljaju dru?tvene ideale koji se postavljaju kao uzori i zadaci pred pojedine clanove dru?tva.

19. norme ? predstavljaju propise i standarde koje su prihvatili clanovi dru?tva ili grupe. To su implicitna ili eksplicitna pravila koja su utemeljila razlicite grupe za regulaciju pona?anja clanova grupe. Norme kazuju kako se pona?ati (perscriptivne norme) ili kako se ne pona?ati (nasilnicke norme) u razlicitim situacijama. Postoji velik broj normi u dru?tvu i za razumijevanje dru?tva najva?nije norme predstavljaju sustavi uloga.

20. Dru?tvenu grupu obilje?avaju cetiri znacajna aspekta: status, uloge, norme i kohezivnost . Treci va?an cinilac u ljudskom pona?anju su dru?tvene norme. Kohezivnost predstavljaju sve snage koje djeluju na clanove grupe kako bi ostali zajedno.

21. 4.2. Hofstedovo poimanje kulture Prema Hofstedu kultura je kolektivno programiranje svijesti koja razlikuje pripadnike jedne ljudske grupe od pripadnika druge grupe. Prema Hofstedu kultura nije vlasni?tvo pojedinca, vec grupe. To je skup vi?e ili manje zajednickih karakteristika osoba koje su ?ivjele pod utjecajem slicnih socijalizacijskih, odgojnih i ?ivotnih iskustava. Upravo zbog njihova slicnog odgoja, ljudi u svakoj kulturi mogu reci kako su imali slicno ?mentalno programiranje?. Kultura je ono ?to razlikuje ljude odredene zajednice od ljudi druge zajednice.

22. 4.2.1. Hofstedove dimenzije kulture 1.??hijerarhijska distanca (moc, odnos prema vlasti) ? pokazuje koliko dru?tvo prihvaca nejednaku raspodjelu moci medu pojedincima s obzirom na zajednicke institucije i organizacije. Prema jednom jo? opcenitijem tumacenju je i svojevrsni odnos (neprihvacanje ili prihvacanje) prema autoritetu. Otpor i neprihvacanje autoriteta i nadredenosti, kao izra?ena te?nja za jednako?cu (egalitarizmom), upucuje na nisku hijerarhijsku distancu; prihvacanje autoriteta i te?nja da se bude zavisan i podreden upucuje na visoku hijerarhijsku distancu.

23. 2.? individualizam ? kolektivizam; Individualizam podrazumijeva relativno pouzdane znacajke u pona?anju pojedinca koje nisu u suglasju s ocekivanim postupcima vecine ljudi, dok bi kolektivizam bio prihvacanje pona?anja vecine kao vlastitog stava ili oblika pona?anja bez ?elje da od toga pojedinac odstupa ili se tome aktivno ili pasivno suprostavlja.

24. 3.???enstvenost ? mu?evnost; Mu?evnost je obilje?je dru?tva u kojima su dru?tvene (socijalne) spolne uloge jasno podijeljene (mu?karci su prodorni, izdr?ljiviji i usmjereni na materijalni uspjeh, dok su ?ene skromnije, nje?nije i zainteresiranije za kvalitetu ?ivota). ?enstvenost je obilje?je dru?tava u kojima se dru?tvene spolne uloge preklapaju.

25. 4.?kontrola neizvjesnosti (anksioznost) ? pokazuje koliko se dru?tvo osjeca ugro?eno nejasnim situacijama i kako ih poku?ava izbjeci osiguravajuci propise i pravila, vjerujuci u jednu apsolutnu istinu i odbijajuci tolerirati devijantnost.


Other Related Presentations

Copyright © 2014 SlideServe. All rights reserved | Powered By DigitalOfficePro