Download

UVOD U KULTURU






Advertisement
/ 25 []
Download Presentation
Comments
mauli
From:
|  
(1367) |   (0) |   (0)
Views: 51 | Added:
Rate Presentation: 0 0
Description:
UVOD U KULTURU. Pedagogija Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Dr.sc. Elvi Piršl. 1. Pojam kulture i njegovo povijesno određenje. Pojam kulture dolazi od (lat. Cultus, colera) koji označava gajenje i obrađivanje zemlje (cultus agri, agri-kultura).
UVOD U KULTURU

An Image/Link below is provided (as is) to

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use only and may not be sold or licensed nor shared on other sites. SlideServe reserves the right to change this policy at anytime. While downloading, If for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.











- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -




Slide 1

UVOD U KULTURU

Pedagogija

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Dr.sc. Elvi Piršl

Slide 2

1. Pojam kulture i njegovo povijesno određenje

  • Pojam kulture dolazi od (lat. Cultus, colera) koji označava gajenje i obrađivanje zemlje (cultus agri, agri-kultura).

  • Kasnije kultura dobiva značenje obreda i njegovanje duha (duhovna kultura, tj. kultura u užem smislu). Čuveni rimski filozof Ciceron kulturi pripisuje ulogu izgradnje i oplemenjivanja čovjekova duha i duše koja rimskom građaninu osigurava povlašten status glede drugih naroda.

Slide 3

  • Kultura krajem 19.st. postaje središnji pojam nove znanstvene discipline –kulturne antropologijekojoj je zadatak opisivanje i interpretiranje kulturnih različitosti prema mjerilima usavršenosti, rafiniranosti i dotjeranosti zapadne civilizacije.

Slide 4

  • Za Tylora, kultura jesložena cjelina koja uključuje znanja, vjerovanja, umjetnost, moral, pravo, običaje i svaku drugu sposobnost ili naviku koju čovjek stječe kao član društvene zajednice.

Slide 5

2. Što je kultura?

  • Definicije kulture mogu se svrstati u sljedeće skupine:

  • deskriptivne – u kojima je naglasak na nabrajanju dijelova kulture (najčešće običaja i navika) shvaćene kao cjelina;

  • povijesne – koje naglašavaju elemente kolektivne baštine ili tradiciju;

  • normativne - kojima se obuhvaćaju norme ili pravila ponašanja, ideali i vrijednosti i stvarni obrasci ponašanja;

Slide 6

  • psihološke – u kojima se naglašava sposobnost prilagođavanja, učenja ili navikavanja;

  • strukturne – koje polaze od organizacije kulture;

  • genetske – koje naglašavaju značenje kulture kao proizvoda, ideje ili kao simbola.

Slide 7

  • Od sredine 20.st. sadržaj pojma kulture znatno je proširen prihvaćanjem načela relativizma, holizma (usmjerenost na jedinstvo i povezanost svega što nas okružuje; objašnjenje složenih pojava treba potražiti u zahvaćanju njihove cjelovitosti) i pluralizma (postojanje niza etničkih, nacionalnih, vjerskih, jezičnih i drugih grupa kojima građanska demokracija omogućuje očuvanje i razvoj svojih posebnih identiteta, ali i obvezu poštivanja onih kulturnih obilježja koje pripadaju društvu u cjelini).

Slide 8

  • Ključni pojmovi suvremenih istraživanja kulture postaju:

    • kulturna dinamika;

    • kulturna različitost;

    • kulturna dominacija;

    • kulturni diskontinuitet;

    • prijenos i učenje kulture i sl.

Slide 9

2.1. Pojam kulture prema određenju nekih autora

  • Prema Perottiju značenje koje taj pojam ima u antropologiji odnosi se na skupinu ili narod. Odgovara složenom i međuovisnom ustroju znanja, predodžbi, formalnih i neformalnih pravila, obrazaca ponašaja, vrijednosti, interesa, težnji, vjerovanja i mitova. Kultura se odnosi na život i djela. Taj složeni organizam potječe iz tehnologijskih, gospodarskih i društvenih preobrazbi karakterističnih za određenedruštvo u vremenu i prostoru.

  • To je rezultat susreta tri glavna činioca života: čovjeka, prirode i društva.

Slide 10

  • Pod kulturom Krech i Crutchfield podrazumijevaju model svih prilagodbi, materijalni ili duhovni, koje je društvo prihvatilo kao tradicionalni način rješavanja problema svojih članova. Kultura obuhvaća sve institucionalizirane načine kao i implicitnu kulturu, vjerovanja, norme, vrijednosti i kulturne pretpostavke koje reguliraju ponašanje.

Slide 11

  • Prema Lonneru i Malpassu kultura je pojam koji označava mnogobrojne složene načine življenja. Kulturom obilježavamo široku kategoriju razlika među ljudskim grupama. Za kulturu bi se također moglo reći da je analogna poznavanju «pravila igre».

Slide 12

3. Osnovne funkcije kulture

  • Komunikacija sa svijetom, s drugima (i sa sobom) i osmišljavanje svijeta pomoću označavanja.Da bi se čovjek snalazio u svijetu mora imati spoznaje o okolini koja ga okružuje i o sebi samom. Zato, mora naučiti imenovati i označavati stvari i pojave, prosuđivati ih i vrednovati sa stanovišta njihova ljudskog značenja i smisla.

Slide 13

  • Druga, osnovna funkcija kulture– čuvanje stečenih spoznaja, informacija i znanja čemu služe specijalne kulturne ustanove – arhivi, biblioteke, muzeji, galerije.

Slide 14

  • Dakle, kultura je po definicji povijesna, društvena kategorija koja se mijenja s promjenama društvenih uvjeta, na koje i sama utječe. Stoga određenja i teorije kulture moraju zahvatiti, osim relativno konstantnih elemenata kulture, i dinamične kulturne procese (akulturacija, enkulturacija, inovacije) odnosno njihovo uzajamno uvjetovanje i prožimanje.

Slide 15

  • Kultura sadrži dvije osnovne komponente:održanjei prenošenjepostojećih, stvorenih kulturnih vrednota (tradicija) iproizvođenje novih(progresa) na temelju pozitivne tradicije.

  • Znanost o kulturi proučava statički i dinamičkiodnoskulture i društva.

  • Statički aspekt odnosi se na jednu važnu osobinu nekih tipova kulture, a to je da se povezuju s određenim povijesno-društvenim i nacionalnim strukturama.

Slide 16

  • Dinamički vid odnosa tiče se kulturnihpromjena. Radi se o povezanosti kulturnih vrednota, motiva, simbola s kulturno-društvenim promjenama.

Slide 17

4. Bitne dimenzije kulture

  • Dvije bitne dimenzije kulture koje se odnose na razinu opažljivosti i objašnjivosti kulturnih vrijednsti, oblika, odnosa i procesa su eksplicitna iimplicitna kultura.

  • Eksplicitnakultura je dostupna empirijskoj i znanstvenoj provjeri.

  • Implicitnakultura obuhvaća skrivene, izravno neobjašnjive kulturne tvorevine, koje se najčešće javljaju na razini simboličkog odnosa, kao što su spoznaje, vrijednosti, modeli ponašanja, norme, legende, mitovi, humor i sl.

Slide 18

4.1. Elementi implicitne kulture

  • saznanja i vjerovanja – karakteristična za određeno društvo obuhvaćaju sva stečena znanja, vjerovanja, praznovjerja i mitove.

  • vrijednosti – shvaćanje o tome što se vrednuje kao dobro ili loše i za što se, prema uvjerenju pripadnika neke grupe, treba boriti o čemu treba težiti. Činjenica je da svakom društvu postoje određene vrijednosti kao više ili manje dominantne. Opće prihvaćene vrijednosti predstavljaju društvene ideale koji se postavljaju kao uzori i zadaci pred pojedine članove društva.

Slide 19

  • norme – predstavljaju propise i standarde koje su prihvatili članovi društva ili grupe. To su implicitna ili eksplicitna pravila koja su utemeljila različite grupe za regulaciju ponašanja članova grupe. Norme kazuju kako se ponašati (perscriptivne norme)ili kako se ne ponašati (nasilničke norme) u različitim situacijama. Postoji velik broj normi u društvu i za razumijevanje društva najvažnije norme predstavljaju sustavi uloga.

Slide 20

  • Društvenu grupu obilježavaju četiri značajna aspekta:status, uloge, norme i kohezivnost.

  • Treći važan činilac u ljudskom ponašanju su društvene norme.

  • Kohezivnost predstavljaju sve snage koje djeluju na članove grupe kako bi ostali zajedno.

Slide 21

4.2. Hofstedovo poimanje kulture

  • PremaHofstedukultura jekolektivno programiranje svijesti koja razlikuje pripadnike jedne ljudske grupe od pripadnika druge grupe.Prema Hofstedu kultura nije vlasništvo pojedinca, već grupe. To je skup više ili manje zajedničkih karakteristika osoba koje su živjele pod utjecajem sličnih socijalizacijskih, odgojnih i životnih iskustava.

  • Upravo zbog njihova sličnog odgoja, ljudi u svakoj kulturi mogu reći kako su imali slično «mentalno programiranje». Kultura je ono što razlikuje ljude određene zajednice od ljudi druge zajednice.

Slide 22

4.2.1. Hofstedove dimenzije kulture

  • 1.  hijerarhijska distanca (moć, odnos prema vlasti) –pokazuje koliko društvo prihvaća nejednaku raspodjelu moći među pojedincima s obzirom na zajedničke institucije i organizacije. Prema jednom još općenitijem tumačenju je i svojevrsni odnos (neprihvaćanje ili prihvaćanje) prema autoritetu. Otpor i neprihvaćanje autoriteta i nadređenosti, kao izražena težnja za jednakošću (egalitarizmom), upućuje na nisku hijerarhijsku distancu; prihvaćanje autoriteta i težnja da se bude zavisan i podređen upućuje na visoku hijerarhijsku distancu.

Slide 23

  • 2.individualizam – kolektivizam;Individualizam podrazumijevarelativno pouzdane značajke u ponašanju pojedinca koje nisu u suglasju s očekivanim postupcima većine ljudi, dok bi kolektivizam bio prihvaćanje ponašanja većine kao vlastitog stava ili oblika ponašanja bez želje da od toga pojedinac odstupa ili se tome aktivno ili pasivno suprostavlja.

Slide 24

  • 3.  ženstvenost – muževnost;

  • Muževnost je obilježje društva u kojima su društvene (socijalne) spolne uloge jasno podijeljene (muškarci su prodorni, izdržljiviji i usmjereni na materijalni uspjeh, dok su žene skromnije, nježnije i zainteresiranije za kvalitetu života). Ženstvenost je obilježje društava u kojima se društvene spolne uloge preklapaju.

Slide 25

  • 4. kontrola neizvjesnosti (anksioznost) – pokazuje koliko se društvo osjeća ugroženo nejasnim situacijama i kako ih pokušava izbjeći osiguravajući propise i pravila, vjerujući u jednu apsolutnu istinu i odbijajući tolerirati devijantnost.


Copyright © 2014 SlideServe. All rights reserved | Powered By DigitalOfficePro