IZDRŽLJIVOST

1. IZDRŽLJIVOST Kineziološka analiza: Osnovne kineziološke transformacije - modul OKT - 7.semestar Iva Fiolić Grupa 1

2. UVOD • Izdržljivost je sposobnost organizma da rad određenog intenziteta održava što duže vrijeme bez smanjenja efikasnosti izvedbe. • S obzirom da je izdržljivost sposobnost što duljeg obavljanja rada određenog intenziteta, a da je za rad potrebna energija, proizlazi da su svi energetski kapaciteti čovjeka glavne determinante izdržljivosti.

3. Definicija izdržljivosti kao motoričke sposobnosti „Izdržljivost kao motorička sposobnost teško se može interpretirati bez spoznaja o energetskim sustavima koji se nalaze u osnovi funkcionalnih sposobnosti. Za razvoj ove sposobnosti jednako su važni aerobni energetski sustav i anaerobni kapaciteti, kao i živčano-mišićni procesi koji omogućavaju produženu radnu aktivnost pri svladavanju umjerenih opterećenja, tipičnih za mišićnu izdržljivost, koju neki autori izjednačavaju s repetitivnom snagom.“ (Milanović, 2010:359)

4. S obzirom na intenzitet i trajanje neke sportske aktivnosti, moguće je razlikovati 3 osnovne funkcije treninga izdržljivosti: • sprečavanje opadanja intenziteta rada koje nastaje zbog umora, • izdržljivost omogućava da se zadani intenzitet održi što duže vrijeme, • ubrzavanje oporavka organizma.

5. PODJELA IZDRŽLJIVOSTI • Hollmann i Hettinger (2000), s obzirom na opseg radne muskulatura, izdržljivost dijele na: • lokalnui • opću izdržljivost.

6. Zaciorski (1975) razlikuje tri vrste izdržljivosti: • lokalnu, • regionalnui • globalnu izdržljivost.

7. S obzirom na sportske specifičnosti, izdržljivost se dijeli i na: • opću i • specifičnu izdržljivost.

8. S obzirom na režim mišičnog rada, izdržljivost se dijeli na: • statičnu i • dinamičnu izdržljivost.

9. Također postoji još vrsta podjele izdržljivosti: • Izdržljivost dugog trajanja • Izdržljivost srednjeg trajanja • Izdržljivost kratkog trajanja

10. FAKTORI KOJI UTJEČU NA IZDRŽLJIVOST • Središnji živčani sustav • Mišični sustav • Srčano-žilni sustav • Snaga volje • Aerobni kapacitet • Anaerobni kapacitet • Funkcionalne sposobnosti

11. Središnji živčani sustav • taj sustav povećava svoj radni kapacitet. Umor se događa na razini središnjeg živčanog sustava. Kako navodi Bompa „Borba protiv umora je borba živčanog sustava da održi svoj radni kapacitet“. Mišićni sustav • doživljava promjene pod utjecajem treninga izdržljivosti. Trening aerobne izdržljivosti dovodi do povećanja broja i volumena mitohondrija i to prije svega u sporim mišićnim vlaknima.

12. Srčano-žilni sustav • promjene do kojih dolazi u srčanožilnom sustavu pod utjecajem treninga izdržljivosti ogledaju se prije svega u povećanju apsolutnog volumena krvi. Snaga volje • sportaši ne mogu održati potrebni stupanj intenziteta ukoliko nemaju volju i želju da živčane centre usmjere na nastavak rada ili ga čak i povećaju.

13. Aerobni kapacitet • aktivnosti uz prisustvo kisika u kojima se oslobađa energija za sintezu ATP-a i kreatin-fosfata. • aerobni kapacitet (aerobna izdržljivost, kardiorespiratorna izdržljivost ili aerobni fitnes) definira se kao sposobnost obavljanja rada kroz duži period u uvjetima aerobnog metabolizma. • općeprihvaćeni parametri za procjenu aerobnog kapaciteta, tj. dugotrajne izdržljivosti, jesu:- maksimalni primitak kisika - anaerobni prag

14. Anaerobni kapacitet • aktivnost je brza, dinamička, i kratka, tako da srce nema vremena dovoditi kisik do mišića koji se koriste u proizvodnji energije. • bez prisutnosti kisika, i to na dva načina: - razgradnjom kreatin-fosfata - procesom anaerobne glikolize • oba navedena sustava omogućuju resintezu ATP-a bez prisutnosti kisika te zajedno čine tzv. anaerobni kapacitet.

15. Funkcionalne sposobnosti • prema Milanoviću povezane su s djelotvornošću sustava za transport kisika (aerobni kapacitet) koji osigurava stalnu opskrbu mišića i organa potrebnom količinom energije kao i efikasnošću anaerobnih energetskih kapaciteta. • razvoj funkcionalnih sposobnosti podrazumijeva utjecaj endogenih i egzogenih čimbenika.

16. TESTOVI IZDRŽLJIVOSTI • CONCONIJEV TEST • COOPEROV TEST • BEEP TESTOVI • 300 JARDI • WINGATE TEST

17. CONCONIJEV TEST • Conconijev test se može provesti kao terenski test (npr. atletska staza) ili u laboratoriju (na pokretnom sagu ili bicikl-ergometru). • u terenskom testu 400m staza se podijeli na dva dijela, i kontinuirano se povećava opterećenje svakih 200m sve dok daljnje povećanje više nije moguće. Također se kontinuirano određuje frekvencija srca uz pomoć uređaja za mjerenje pulsa. COOPEROV TEST • Cooperov test ubraja se u najčešće korištene testove za procjenu opće aerobne izdržljivosti. Što je duža dionica koju je sportaš pretrčao u zadanom vremenu to je njegova aerobna izdržljivost na višoj razini. • test se izvodi na obilježenoj stazi u vremenu od 12 minuta.

18. BEEP TESTOVI • Brojni testovi specifične izdržljivosti nazivaju se beep testovi zbog zvučnog signala pomoću kojeg trkač kontrolira tempo. Završava kada trkač više nije u stanju nastaviti i počinje propuštati dionice i ne stiže u zadanom vremenu istrčati pojedinu dionicu. 300 JARDI • Ovim testom procjenjuje se anaerobna izdržljivost tj. brzinska izdržljivost. Test se izvodi na ravnoj podlozi, udaljenosti od 25 jardi (22,85 m). Ponavlja se 6 puta bez stajanja, u odmoru od 5 minuta. Rezultat u testu predstavlja prosječna vrijednost dva mjerenja.

19. WINGATE TEST • Najpoznatiji i najčešće primjenjivaniji labaratorijski test za mjerenje anaerobne izdržljivosti. • Provodi se tako da ispitanik maksimalno brzo pedalira na bicikl-ergometru pri konstantnom otporu u trajanju od 30 sekundi.

20. ZAKLJUČAK • Većina sportova zahtjeva određeni stupanj izdržljivosti koji je proporcionalan trajanju natjecanja. U mnogim sportovima naročito momčadskim važnost izdržljivosti i način na koji se ona razvija u velikoj se mjeri zanemaruje. Najbolja metoda za poboljšavanje specifične izdržljivosti za bilo koji sport je uzeti u obzir omjer između anaerobnih i aerobnih komponenti.

21. HVALA NA PAŽNJI  Zagreb, siječanj 2013.