1 / 33

Geološko-paleontološki zavod Geološki odsjek Prirodoslovno matematički fakultet Horvatovac 102a Sveučilište u Zagrebu

Geološko-paleontološki zavod Geološki odsjek Prirodoslovno matematički fakultet Horvatovac 102a Sveučilište u Zagrebu. Predmet: F I Z I Č K A G E O L O G I J A predavač: doc.dr.sc. Blanka Cvetko Tešović asistent: dipl.inž. Maja Martinuš, asistent. LITERATURA!.

marlo
Download Presentation

Geološko-paleontološki zavod Geološki odsjek Prirodoslovno matematički fakultet Horvatovac 102a Sveučilište u Zagrebu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Geološko-paleontološki zavodGeološki odsjekPrirodoslovno matematički fakultetHorvatovac 102aSveučilište u Zagrebu Predmet:F I Z I Č K A G E O L O G I J Apredavač: doc.dr.sc. Blanka Cvetko Tešović asistent: dipl.inž. Maja Martinuš, asistent

  2. LITERATURA! • Plummer, Ch.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology, 6th Ed., WC Brown Publishers. • Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlson, D. (2001): Physical Geology, 8th Ed., Mc Graw Hill, Boston. • Tarbuk, E.J. & Lutgens, F.K. (1988): Earth Science. 5th Ed., Merrill Publ. Company, Columbus. • Wicander, R. & Monroe, S. (1999): Essentials of Geology, 8th Ed., Wasworth Publ. Company, Belmont. • Herak, M. (1990): Geologija, 5. izd., Školska knjiga, Zagreb.

  3. FIZIČKA GEOLOGIJA

  4. Zašto geologija? 26.08. 1883. Krakatau – erupcija u obliku oblaka pepela visokog 80 km, eksplozija se čula sve do Australije, 4653 km na zapad u Indijskom oceanu, samo 1/3 od 5x9 km otoka ostala iznad mora preuzeto iz: Wicander, R & J.S. Monroe (1999): Essentials of Geology

  5. posljedice!!! • gigantski morski val visok 40m • atmosfera - Sunda tjesnac u potpunom mraku do slijedećeg dana • vulkanska prašina • - registrirana na brodovima udaljenim i do 6076 km • crveni zalasci Sunca • pad temperature za ½ 0C • uništen biljni i životinjski svijet

  6. Zašto erupcija Krakataua? • nekoliko aspekata geologije – Zemljina unutrašnjost, Zemljina površina i atmosfera – povezane u jednu dinamičku cjelinu • Sumatra, Java i Sunda otoci – dio 3000 km dugog lanca vulkanskih otoka; otočni lukovi – rezultat kolizije dva dijela Zemljinog vanjskog “sloja” (litosfere) - tektonika ploča preuzeto iz: Wicander, R & J.S. Monroe (1999): Essentials of Geology

  7. bogato tlo uslijed čestih erupcija – fizičkim i kemijskim procesima iz pepela i lave nastaje tlo • vulkanski aktivno područje – velika opasnost za život ljudi • do sada 972 erupcija (83 “smrtonosne”) • dijelovi dinamički povezanog sistema – navedena erupcija Krakatau – pokazati spregu Zemljine unutrašnjosti i površine, posljedice za susjedna područja i na klimatske promjene koje su zahvatile i imale efekt na cijelom planetu

  8. Što ćemo raditi na predmetuFIZIČKA GEOLOGIJA? • Zemlja kao kompleksan, dinamički planet – SUSTAV – kombinacija povezanih dijelova koji su u međudjelovanju na organiziran način preuzeto iz: Wicander, R & J.S. Monroe (1999): Essentials of Geology

  9. Što je geologija? • GEOLOGIJA – grč. riječ gea znanost o Zemlji logos često se dijeli na: fizičku (dinamičku) geologiju- materijali od kojih je građena Zemlja (minerali i stijene), procesi unutar Zemlje i na njenoj površini historijsku geologiju – porijeklo i evolucija Zemlje, kontinenata, oceana, atmosfere i života

  10. GEOLOGIJA kao znanstvena disciplina podijeljena je na mnogo različitih znanstvenih poddisciplina i specijalnosti – npr. paleontologija, historijska geologija, mineralogija, petrologija, stratigrafija, sedimentologija, geokemija, geologija zaštite okoliša, hidrogeologija, strukturna geologija, paleogeografija… • GEOLOGIJA - povezana s drugim znanstvenim disciplinama: astronomija, fizika, biologija i kemija znanost s kojom je u vezi specijalnost područjeistraživanja preuzeto iz: Wicander, R & J.S. Monroe (1999): Essentials of Geology

  11. Što geolozi rade? • - geolozi - uključeni u istraživanja: • prirodnih resursa, minerala, energetskih sirovina – specijalistička znanja • korištenja zaliha voda (ekonomski i ekološki aspekt) sudjeluju u građevinskim radovima, u prognozi i predviđanju potresa, vulkanskih erupcija i potencijalne štete • ujedno prikazkako geologija utječe na naš svakidašnji život(vulkanske erupcije, razarajući potresi, veliki morski valovi, energija i mineralne sirovine…) • Ekonomska i ekološka važnost geologije!

  12. SUNČEV SUSTAVPOSTANAK SUNČEVOG SUSTAVA • NEBULARNA HIPOTEZA– danas prihvaćena teorija o postanku Sunčevog sustava • I. Kant (1724-1804), P.S. de Laplace (1749-1827) – primordijalno stanje Sunčevog sustava kao golem sferičan oblak (nebula) vrućih plinova u rotaciji… solarsystem.nasa.gov/.../display.cfm?ST_ID=748 www-space.arc.nasa.gov/sst/sst.html

  13. Nebula– međuzvjezdana materija (materijal u međuzvjezdanom prostoru) u spirali Mliječne staze koja se kondenzira i urušava • - gravitacija kolaps (urušavanje) oblaka (nebule) - nebula postaje sve plosnatija - rotacija (u suprotnom smjeru od kazaljki na satu) – 90% mase prvotnog oblaka koncentrira se u središnjem dijelu oblaka preuzeto iz: Wicander, R & J.S. Monroe (1999): Essentials of Geology

  14. - nastavlja se koncentracija i rotacija materijala te se formiraSUNCE(kao embrij) okruženo s turbulentnim rotirajućim oblakom materijala (“solar nebula”) faculty.fortlewis.edu/.../classes/206/notes3.htm http://www.theallineed.com/astronomy/06010411.htm

  15. turbulencija u Sunčevoj nebuli formira lokalna vrtloženja – kondenzacija plina i čvrstih čestica – srastaju i nakupljaju se – PLANETEZIMALI - planetarna tijela, PLANETI juno.wisc.edu/science_history.html

  16. - nakupljanjem i oblikovanjem planeta materijal gurnut u centar nebule također kondenzira, urušava se, zagrijava (na nekoliko milijuna 0C) pri gravitacijskom zbijanju – rezultat jerođenje zvijezde, našegSUNCA faculty.fortlewis.edu/.../classes/206/notes3.htm lasp.colorado.edu/.../SESSIONS/11.Formation.html

  17. -prije 4.6 mlrd.god. – prikupljeno dovoljno materijala zajedno u jedan turbulentan vrtlog (kretao se vrtložno oko prvotnog Sunca) za postanak planetaZEMLJA (i dr. planeta Sunčevog planetarnog sustava) goopstechnologies.com/ preuzeto iz: Wicander, R & J.S. Monroe (1999): Essentials of Geology

  18. Unutrašnji (terestrički) planeti – Merkur, Venera, Zemlja i Marsasteroidni pojasVanjski planeti – plinoviti divovi – Jupiter, Saturn, Uran, Neptun; Pluton www.ioncmaste.ca/.../lesson2/keplerLaws.html Pluton? www.kidsastronomy.com/solar_system.htm

  19. Zemlja u ranoj fazi- hladna - nakupljali su se čvrsti nebularni fragmenti stijena, prašine (vjerojatno ne plinovite i tekuće tvari) - uniformnog, jednoličnog sastava - građena od smjese tj. spojeva silicija, željeza, magnezija, kisika, aluminija i manjeg udjela dr. kemijskih elemenata diferencijacija u “slojevit” planet – preuzeto iz: Wicander, R & J.S. Monroe (1999): Essentials of Geology - kasnije je Zemlja bila podvrgnuta zagrijavanju (dijelom od Sunca, dijelom od radioaktivnog raspada u svojoj unutrašnjosti i gravitacijskog zbijanja) – nestaje homogenost građe –diferencijacija planeta – serija koncentričnih “slojeva” različitog sastava i gustoće

  20. diferencijacija u “slojevit” planet – najvažniji događaj za naš planet (važna ne samo za formiranje kore, litosfere te kontinenata, već i za emisiju (isijavanje) plinova iz unutrašnjosti koja je vjerojatno dovela do formiranja oceana i atmosfere) preuzeto iz: Wicander, R & J.S. Monroe (1999): Essentials of Geology

  21. Ekstraterestrička materija“otpad Sunčevog sustava”- materija u Svemiru koja nije dio planeta • Asteroidi • glavni pojas asteroida između Marsa i Jupitera – područje gusto napučeno tisućama malenih stjenovitih tijela nepravilna oblika www.mtholyoke.edu/courses/tburbine/ASTR220/ www.teslasociety.com/happybirthday2007.htm Kuiperov pojas – veliki broj malenih nebeskih tijela koja se okreću u orbiti oko Sunca, “ s one strane” Plutona – “ostaci” stvaranja Sunčevog sustava

  22. poznato ih je oko 50 000 porijeklo asteroida – pretpostavka – možda se radi o ostacima jednog “promašenog planeta” (između Marsa i Jupitera) www.teslasociety.com/happybirthday2007.htm pod utjecajem gravitacijske sile privlačenja ovih dvaju planeta, ova tijela su se trebala spojiti, ali blizina divovskog Jupitera vjerojatno je poremetila njihovu relativnu brzinu i spriječila ih da se skupe i oblikuju veće tijelo -građa – prvenstveno metal, drugi su od bazaltnih stijena, a treći su bogati ugljikom i zaleđenom vodom

  23. Meteori • Meteori – kruta tijela, stijene (1 cm – 1 km), nalaze se često u pojasu između Marsa i Jupitera (asteroidi) – kreću se neorganizirano, sudaraju se i razbijaju • brzina im je velika – 35-95 km/s • u asteroidnom pojasu u obliku diska • ulaskom u atmosferu Zemlje zagrijavaju se i počinju svijetliti (“zvijezde padalice”) - bilo kakav fizički objekt ili fragment iz Svemira koji ostavlja sjajan, fluorescentan trag kao rezultat trenja prilikom prolaska kroz Zemljinu atmosferu www.vest.com.mk/default.asp?idg=4&idb=898 www.aad.hr/novosti/87/meteorska_astronomija.html

  24. Meteoriti • svaki meteor koji je pao u jednom komadu ili u fragmentima na površinu Zemlje (stjenoviti ili metalni meteor dovoljno velik da preživi prolaz kroz atmosferu) padom na Zemlju nastaju meteorski krateri (1m – 300km) meteoriti - govore o prošlosti našeg planeta!

  25. Barringer – veliki krater u Arizoni, širine 1.300 m, dubine 174 m, - prije 49.000 god.- udarcem u Zemlju – eksplozija (snaga u megatonama)- oko 120 kratera na Zemlji www.vialattea.net/.../php/risposta.php?num=2499 www.oltrepensiero.it/immagini/meteorite.JPG

  26. postanak – pretpostavka – nastali od materije unutar pojasa asteroida (njihovi fragmenti) • razlikuju se po veličini i sastavu • vrste: - sideroliti(kameno-željezni) – potječu od jezgre raspadnutih planeta - aeroliti(kameni), dijele se na: • hondriti – po hondrama, nakupine minerala (olivin, piroksen i ponekad staklo) • ahondriti – nema hondri (nikal, željezo, olivin…) - tektiti– stakleni, od istaljenih stijena, nastali pri sudaru meteorita sa Zemljom • za većinu meteorita se smatra da su s Mjeseca ili Marsa Antarktik, prije 13.000 god. “pao s Marsa”

  27. Kometi • smrznuta masa stijena, prašine i leda; mogu doseći i više kilometara • periodički; putanje su jako ekscentrične • dolaze iz udaljenog Oortovog oblaka ili iz Kuiperovog pojasa • u blizini Sunca – ledene jezgre se uslijed Sunčevog zračenja pretvaraju u plin i oslobađaju se čestice površinske kore – rep kometa! • polagano se troše prolazeći više puta blizu Sunca, ponekad naglo nestanu (kad se obruše na neki od planeta) – rijedak događaj! • kiša meteora (meteorski rojevi) – svjetleći tragovi – isparavanjem sitnih čestica stijena, leda ili prašine (oko 1 mm) u atmosferu – oslobođene kometima – u velikom broju ih se može naći oko Zemlje

  28. OBLIK ZEMLJE • u povijesti velika nepoznanica i problem – Zemlja ploča? • srednji vijek – okrugla?! • NIJE OKRUGLA! • spljoštena na polovima, ispupčena na ekvatoru • centrifugalna sila - “razvlači” • gravitacijska sila – “privlači” • površina Zemlje – niz točaka na kojima su te dvije sile u ravnoteži • sferoid? – oblik spljoštene kugle – Zemlja ima reljef! www.gma.org/surfing/imaging/imaging.html

  29. geoid!– površina konstantnog gravitacijskog potencijala oko Zemlje; površina istih gravitacijskih silasferoid i geoid koincidiraju na razini mora – geoid je iznad sferoida na kontinentima, a ispod sferoida na dubinama • danas – Zemlja rotacioni geoid www.esri.com/news/arcuser/0703/geoid1of3.html

  30. GRAĐA ZEMLJE • Zemlja je dinamički planet – • stalno se mijenjao tijekom 4.6 mlrd.god. - veličina, oblik i geografska rasprostranjenost kontinenata i oceana, sastav atmosfere, oblici života • - lako možemo zamisliti kako se mijenjala njezina površina (erozija, trošenje …) • - vulkanske erupcije i potresi govore nam o njezinoj unutrašnjoj aktivnosti, a rasjedi i pukotine - golema, silna snaga unutrašnjih sila Zemlje! preuzeto iz: Wicander, R & J.S. Monroe (1999): Essentials of Geology

  31. građa Zemlje: • ima lupinastu građu – 1909. god. Mohorovičić - prosječno 40 km - Mohorovičićev diskontinuitet • tri koncentrične „lupine“ („sloja“): jezgre, plašta i kore • jezgra (16% ukupnog volumena Zemlje) - unutrašnja (Ni, Fe, kruta) i vanjska (Fe, tekuća) – 50% mase • planeta • Wiechert-Gutenbergov diskontinuitet (2900 km) • plašt (83% ukupnog volumena Zemlje) - tri zone ili dijela • donji - (mezosfera) kruti;srednji -astenosfera,tekući;gornji dio plašta zajedno s korom (6-79 km) - litosfera preuzeto iz: Plummer, C.C. & McGeary, D. (1993): Physical Geology

  32. litosfera- čvrsti gornji plašt zajedno s korom koja ga pokrivakora – vanjski, površinski „sloj“ (“lupina”) Zemlje sastoji se od dva tipa kora: kontinentalna kora(20-90 km, 2.7 g/cm3) (Si, Al), granitna kora oceanska kora(5-10 km, 3.0 g/cm3 ) građena od bazalta, bazaltna kora Moho preuzeto iz: Wicander, R & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

  33. litosfera - „raskidana“ na brojne individualne dijelove - PLOČE - kreću se preko astenosfere kao rezultat konvekcijskih strujanja u plaštu - međusobno djelovanja tih ploča je odgovorno za potrese, vulkanske erupcije, oblikovanje različitih uzvisina i oceanskih bazena preuzeto iz: Wicander, R & J.S. Monroe (1999): Essentials of Geology preuzeto iz: Wicander, R & J.S. Monroe (1999): Essentials of Geology - sile koje se stvaraju u unutrašnjosti Zemlje – tektonske sile - način na koji radi „mašinerija“ Zemlje – TEKTONIKA PLOČA

More Related