1 / 77

Tafonomija ili Forenzična paleontologija

Tafonomija ili Forenzična paleontologija. Ili koliko je “priča” ispričana fosilima o evoluciji biosfere vjerodostojna? Ili Tranzicija iz biosfere u litosferu. Definicija: znanost o promjenama na ostatku organizma od uginuća do pronalaska fosila

malini
Download Presentation

Tafonomija ili Forenzična paleontologija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Tafonomija ili Forenzična paleontologija Ili koliko je “priča” ispričana fosilima o evoluciji biosfere vjerodostojna? Ili Tranzicija iz biosfere u litosferu

  2. Definicija: znanost o promjenama na ostatku organizma od uginuća do pronalaska fosila grč. Taphos = smrt/ukopavanje grč. Nomos = zakon

  3. Priča koja počinje ovako… • Nakon godina Slika je ova, ako se Nešto ne dogodi!

  4. A uz malo “sreće” i puno, puno godina…

  5. Biocenoza  Tanatocenoza  Tafocenoza • Ključno pitanje: odrediti tzv. Indeks vjerodostojnosti ili Fidelity index

  6. Tafonomski procesi se dijele na: • Nekroliza (ili kako smo uginuli? Ugibanje i Truljenje) • Biostratonomija (ili biološko i sedimentološko međudjelovanje. Sedimentacijska povijest fosila) • Dijageneza (ili kemijsko i mehaničke promjene ostatka u sedimentu)

  7. Truljenje  Post-mortem transport  zatrpavanje u sediment  kompakcija

  8. Truljenje (Nekroliza) • Djelovanjem bakterija i gljiva na ostatke organizama, organska se tvar mijenja • Ovisi o: (1) količini kisika; (2) vrsti organske tvari; (3) temperaturi i pH • Efekti tuljenja: promjena hidrodinamičkih svojstava ostatka

  9. Truljenje može biti spriječeno ako ostatak se nađe u kiselim okolišima • Primjer “Bog people ili Bog bodies”

  10. Čvrsti skelet Činjenice: (1) 60% organizama su bez skeleta u plitkomorskom području; (2) 40% sa skeletom; (3) 7-70% sa skeletom se fosilno sačuva. 5 tipova skeleta:

  11. Kalcit: Magnezijski kalcit: Aragonit:

  12. Čvrsti skelet Otpornost skeleta ovisi o: (1) mineralnom sastavu skeleta; (2) internoj strukturi; (3) količini organske tvari; (4) formi skeleta. Mineralni sastav: kalcit, aragonit, Magnezijski kalcit, kvarc i fosfati

  13. Slučaj 3 Slučaj 1, 2

  14. Slučaj prvi: ostatak nije odmah zatrpan Ostatka je izložen brojnim procesima

  15. Destrukcija (Biostratonomija 1) • Mehanička, biološka i kemijska • Mehanička: strujama, valovima i transportom u suspenzijama • Biološka: grabežljivci, strvinari, bioerozija (spužve, bakterija, školjkaši, crvi i gljive) i bioturbacija • Kemijska: otapanje i korozija

  16. Mehanička destrukcija • Raščlanjivanje složenog (člankovitog) skeleta • Fragmentacija (mehanička i biološka) ovisi o: (1) duljini izloženosti; (2) mineralnom sastavu; (3) obliku; (4) internoj strukturi; (5) debljini skeleta; (6) količini organske tvari • Abrazija: (1) jačina energije; (2) trajanje; (3) veličina abradiva

  17. Fragmentacija

  18. Fragmentacija • Pleistocen (Florida)

  19. Abrazija

  20. Biološka destrukcija: Bioerozija • Definicija: “Erozija prirodnim sredstvima” (Neumann, 1966) • Bioerozija obuhvaća: ubušivanja, u podlogu, struganje (scraping) čvrste podloge • Čvrsta podloga: drvo, ljušture školjaka, stjenovita podloga, svježe cementirani vapnenci

  21. Bioerozija: organizmi • Školjkaši (Bivalvia) • Spužve (Porifera) • Crvi (Annelida) • Rakovi (Cruastacea) • Ribe (Pisces) • Bodljikaši (Echinodermata)

  22. Školjkaši

  23. Najstarije ubušivanje

  24. Bioerozija: organizmi • Školjkaši (Bivalvia) • Spužve (Porifera) • Crvi (Annelida) • Rakovi (Cruastacea) • Ribe (Pisces) • Bodljikaši (Echinodermata)

  25. Spužve

  26. Bioerozija: organizmi • Školjkaši (Bivalvia) • Spužve (Porifera) • Crvi (Annelida) • Rakovi (Cruastacea) • Ribe (Pisces) • Bodljikaši (Echinodermata)

  27. Bioerozija: organizmi • Školjkaši (Bivalvia) • Spužve (Porifera) • Crvi (Annelida) • Rakovi (Cruastacea) • Ribe (Pisces) • Bodljikaši (Echinodermata)

  28. Bioerozija: organizmi • Školjkaši (Bivalvia) • Spužve (Porifera) • Crvi (Annelida) • Rakovi (Cruastacea) • Ribe (Pisces) • Bodljikaši (Echinodermata)

  29. Bioerozija: organizmi • Školjkaši (Bivalvia) • Spužve (Porifera) • Crvi (Annelida) • Rakovi (Cruastacea) • Ribe (Pisces) • Bodljikaši (Echinodermata)

  30. Površina vapnenca koju su pojeli ježinci

  31. Rezultati bioerozije • Što ima za posljedicu bioerozija? • Stvaranje sitnozrnatog sedimenta • Važan u C ciklusu • Oblikuje reljef vapnenačkih obala: spori proces (reduciranje podloge 2 do 15 mm na godinu u tropima). Za milijune godine promijenit će reljef. Koriste se za otkrivanje promjena obalne linije

  32. Kemijska destrukcija • Korozija i otapanje • Zašto dolazi do ovih procesa? • Gdje se događaju ovi procesi?

  33. Otapanja • Zbivaju se u sedimentu ili na kontaktu sediment/voda • Pravilo otapanja: različiti skeletni materijali imaju različitu stabilnost u različitim sredinama taloženja (1) u kiselim okolišima aragonit < kalcit, kvarc i apatit su stabilni; (2) bazična sredina kvarc je nestabilan.

  34. Transport (Biostratonomija 2) • Nakon uginuća post-mortem • Malo fosila in-situ • Neki fosili ne mogu biti sačuvani u tzv. položaju rasta

  35. Transport (Biostratonomija 2) • Hidrodinamički različiti dijelovi skeleta imaju različit transport u istom sredstvu (zubi: kosti) • Ostaci sesilnih organizma nisu transportirani daleko od mjesta uginuća

  36. Transport - taloženje • Brzina ovisi o: • Hidrodinamičkim osobina medija koji nosi ostatak • Osobinama ostatka (oblik, veličina, gustoća….) • Pokus:

  37. Alveolinella quoyi

  38. Cycloclypeus carpenteri

  39. Kako prepoznati transport? • “Fosil uljez” • Tragovi razbijanja i raščlanjivanja • Sortiranje: prema veličini ili obliku • Orijentacija: izduženi fosili paralelni sa strujama  SMJER PALEOTEČENJA • Orijentacija: ljušture gore/dolje konveksna strana

  40. IMBRIKACIJA – jedan smjer transporta, jednomodalni (unimodal) raspored

  41. VERTIKALNO NAGOMILAVANJE – oscilirajuće struje (valovi), bimodalni raspored

  42. Zatrpavanje • Obično je sporo i postepeno  sljedovi zajednica  Tafocenoza • Brzo zatrpavanje izazvano turbiditnim tokovima, olujama ili vulkanskim erupcijama  cjelovita zajednica ili tanatocenoza

  43. Zatrpavanje, kraj “mukama”? • Što se zbiva sa skeletom u pijescima, što u karbonatnim sedimentima, a što u muljevima? • Cementacija • Što u muljevitim podlogama? • Tranzicija iz oksičnog sedimenta u anoksični, • Piritizacija i glaukonizacija

  44. Slučaj drugi: Tafonomija kralježnjaka (vertebrates)

  45. Informacijski gubitak fosilnih kopnenih kralježnjaka posljedica je transporta, raščlanjivanja (disarticulation), sortiranja, i razbijanja vodom, predatorima, strvinarima i upadanjem u zamke (spilje)

  46. Priča u slikama- 1 Krdo Centrosaura pokušava preći rijeku za poplave. Mnogi se utope. Njihovi leševi su izbačeni na obale.

  47. Priča u slikama- 2 • Mesožderi i strvinari ostavljaju “ogoljele” kosti, koje će rijeka nakon slijedeće poplave odnijeti i zatrpati.

  48. Raščlanjivanje i trošenje Posljedice “stampeda” Tragovi ugriza

  49. Transport ostataka • Rijekama: ovisi o veličini kosti, obliku i gustoći

More Related