Evolucija hominida
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 43

Evolucija hominida PowerPoint PPT Presentation


  • 162 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Evolucija hominida. Golem vremenski raspon. Bilo je potrebno otprilike 3.7 milijardi godina da bismo stigli od početaka života do suvremenog čovjeka 21. stoljeća Ljudi su sisavci – prvi su se sisavci pojavili prije cca 200 milijuna godina:

Download Presentation

Evolucija hominida

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Evolucija hominida

Evolucija hominida


Golem vremenski raspon

Golem vremenski raspon...

  • Bilo je potrebno otprilike 3.7 milijardi godina da bismo stigli od početaka života do suvremenog čovjeka 21. stoljeća

  • Ljudi su sisavci – prvi su se sisavci pojavili prije cca 200 milijuna godina:

    • Homeotermni – metaboličke reakcije odvijaju se na konstantnoj temperaturi

    • Dojenje

  • Prije cca 140 milijuna godina – sisavci s placentom – napredak u odnosu na one (prasisavci) čiji se potomci legu iz jaja (razvoj prije rođenja ograničen količinom hranjivih tvari uskladištenih u jajetu)

    • Početak linije koja će u konačnici dovesti do modernih ljudi


Prvi primati

Prvi primati

  • Prije 85 milijuna godina:

    • Rani primati maleni, vjerojatno veličine vjeverice

    • Šake i stopala s noktima umjesto pandži

    • Poboljšana mogućnost hvatanja zbog drugačijeg rasporeda prstiju

    • Oči usmjerene prema naprijed – stereoskopski vid – prednost kod skakanja s grane na granu


Evolucija hominida

  • Prije cca 4.4 milijuna godina ključna promjena kod primata koja je dovela do suvremenog čovjeka - dvonožnost (bipedalizam):

    • Brže kretanje afričkom savanom na energetski učinkovitiji način

    • Bolji kut gledanja za uočavanje plijena i predatora

    • Smanjena tjelesna površina izložena suncu

    • Ruke slobodne za druge djelatnosti

    • Bolja roditeljska briga – majka nosi dijete- socijalna interakcija


Evolucija homo sapiensa

Evolucija Homo sapiensa

  • prvi hominidi koji su hodali uspravno - Australophitecus ramidus, A. afarensis (“Lucy”), A. africanus (volumen mozga oko 500 cm3)

  • Otisci stopala australopitecina koje je Mary Leakey našla u Laetoliju (Tanzanija) – potvrda razvoja dvonožnosti kod australopitecina

    umjetnička rekonstrukcija

Dr. Johanson i Lucy


Evolucija hominida

  • Prije cca 2.5 milijuna godina javljaju se prva gruba kamena oruđa

  • Povezuje ih se s prvom skupinom roda Homo – Homo habilis koji je postojao od prije 2.5 do prije 1.5 milijuna godina - prvo veće povećanje volumena mozga (na oko 650 cm3)


Evolucija hominida

  • Prije 1.8 milijuna godina dvonožni primati sposobni izrađivati oruđe evoluiraju u Homo erectus i počinju migrirati iz Afrike u Aziju (fosili pronađeni u Kini i na Javi)

  • Potomci iz ove prve migracije iz Afrike naselili su mnoge dijelove Azije te na kraju Europe i kasnije evoluirali u neandertalce


Homo erectus migra cija iz afri ke u a ziju prije 1 8 milijuna godina

Homo ErectusMigracija iz Afrike u Aziju(prije 1.8 milijuna godina)


Evolucija hominida

  • Prije 1.2 milijuna godina dolazi do velikog povećanja mozga na cca 1350 cm3)

  • Prije cca 200.000 godina većim dijelom Europe i zapadne Azije dominiraju neandertalci

    • Mozak od 1250 do 1450 cm3

    • Niski, kratkih udova, snažni

    • Napredno oruđe i oružje, dobre lovačke vještine

    • Pokapali su mrtve – indikator apstraktnog mišljenja


Evolucija hominida

  • H. neanderthalensis, kao i afričke i azijske varijante H. erectusa smatraju se najranijim oblicima vrste Homo sapiens – tzv.arhaični H. sapiens

  • Prije 30.000 godina neandertalci izumiru nakon što su uspješno preživljavali ledena doba i nagle promjene resursa kroz 170.000 godina

  • Javlja se anatomski moderan

    Homo sapiens – Homo sapiens

    sapiens

  • Zašto?


  • Dvije teorije o porijeklu modernog ovjeka

    Dvije teorije o porijeklu modernog čovjeka

    • Prije 100.000 godina postojale su tri jasno različite grupe hominida: Homo neanderthalensis u Europi, Homo erectus u Aziji te Homo sapiens u Africi

    • Prije 30.000 godina ta je različitost nestala – svi fosili od tog doba nadalje imaju sličnu anatomiju i veliki mozak (1350 cm3)

    • Što je dovelo do te korjenite promjene u jedinstveni ljudski oblik?


    1 multiregionalna teorija kontinuiteta multiregional continuity theory mrc poligenska teorija

    1) Multiregionalna teorija kontinuiteta (multiregional continuity theory -MRC) – poligenska teorija

    • Nakon prve migracije iz Afrike prije 1.8 milijuna godina, moderni je čovjek paralelno postupno evoluirao u različitim dijelovima svijeta iz arhaičnog H. sapiensa

    • Postojao je protok gena između različitih grupa, što je omogućilo da ne dođe do divergencije u različite vrste


    2 monogenski model out of africa theory ooa

    2) Monogenski model (Out of Africa theory – OOA)

    • moderni čovjek evoluirao je isključivo u Africi, također prije 100.000 godina) te se proširio na Europu i Aziju gdje je zamijenio sve ostale vrste iz roda Homo

    • Različite grupe, poput neandertalaca i Homo sapiensa, evoluirale su u različite vrste, tako da je međusobno parenje bilo malo vjerojatno


    Dokazi

    Dokazi

    • Anatomski

    • Arheološki

    • Genetski

    • Anatomski:

      • Neandertalci i Homo sapiens drastično su se razlikovali – to sugerira da su bili međusobno izolirani i moguće evoluirali u dvije različite vrste

        – u skladu s OOA teorijom


    Evolucija hominida

    • Arheološki (oruđa i sl.):

      • Prije 100.000 godina su neandertalci i Homo sapiens bili vrlo slični:

        • Kameno oruđe, ali nema oruđa od kosti ili rogova

        • Lov ograničen na manje opasne vrste

        • Nema ostataka umjetnosti ili dekoracija

      • Prije 40 do 50 tisuća godina – drastična promjena:

        • Raznoliko oruđe za različite svrhe, novi materijali (kosti, rogovi)

        • Elaborirani pokop mrtvih

        • Lov na velike i opasne životinje

        • Umjetnost i dekoracije

      • U svemu tome neandertalci nisu sudjelovali – “kreativna eksplozija” bila je ograničena na Homo sapiens

        • u skladu s OOA teorijom


    Evolucija hominida

    • Genetski

    • Suvremeni testovi DNK - najstariji neandertalac čija je DNK ekstrahirana je Krapinski pračovjek

    • DNK dokazi pokazuju da je DNK neandertalaca različita od one modernog čovjeka te da su se te dvije linije razdvojile prije cca 400.000 godina – međusobno parenje je malo vjerojatno

    • Suvremene ljudske populacije pokazuju vrlo male genetske varijacije, što sugerira da potječemo od male populacije genetski homogenih predaka

    • Najviše genetskih varijacija ima među suvremenim afričkim populacijama, što je u skladu s teorijom da je moderni Homo sapiens prvo nastao u Africi, gdje je imao dulje vrijeme da akumulira genetsku različitost, a tek tada je dio njih migrirao i kolonizirao nove zemlje

      - u skladu s OOA teorijom


    Evolucija hominida

    • Iako je danas favorizirana OOA teorija, neki genetski dokazi nisu s njom u skladu, kao npr. nalazi iz Australije

    • Nijedna teorija ne daje odgovor na pitanje zašto su neandertalci tako naglo izumrli:

      • Superiorna tehnologija je prevladala u borbi za resurse?

      • Složeniji jezik i bolje organizacijske sposobnosti – učinkovitije korištenje resursa?

      • Jesu li istjerani s plodnih područja u ona gdje nije bilo hrane?

      • Je li moderni čovjek sofisticiranijim oružjem pobio neandertalce?


    Evolucija hominida

    Moderni Homo sapiens u Europi (35000 – 12000 p.n.e.)


    Evolucija hominida

    Povećanje volumena mozga tijekom evolucije

    modern human

    brain size: 1350 ccs

    ardipithecus

    brain size: 300 ccs

    Australopithe-cus

    brain size:

    310-530 ccs

    homo habilis

    brain size: 580-752 ccs

    homo erectus

    brain size: 775-1225 ccs

    Neandertal

    brain size: 1200-1450 ccs


    Cijena pove anja mozga

    Cijena povećanja mozga

    • Australopitecini su imali mozak očekivanog volumena za primata njihove veličine, no veličina mozga hominida konstantno je rasla – mozak modernog čovjeka je cca 7 puta veći nego što bismo očekivali kod primata te veličine

    • Allman (2000): ako veliki mozgovi omogućavaju organizmima da se bolje nose s promjenjivom i nepredvidivom okolinom, zašto nemaju sve vrste velike i složen mozgove?

    • Zapravo, živa bića s velikim mozgovima su rijetka jer oni donose i velike troškove:

      • Veliki utrošak energije - 20% tjelesne energije se troši na 2% tjelesne mase – u usporedbi s npr. 3% kod slona ili 9% kod makakija ili čimpanzi

      • Veći mozak je skloniji disfunkcijama – razvoj je pod utjecajem velikog broja gena, pa je povećana vjerojatnost mutacija

      • Dugačka trudnoća i teži porod zbog velike glave djeteta

      • Veličina mozga pri porodu ograničena širinom zdjelice – dugotrajno razdoblje postnatalnog razvoja mozga i ovisnosti o roditeljskoj brizi – juvelinizirani mozak (Klawans)


    Evolucija hominida

    Produkti evolucijskog procesa

    • Adaptacije

    • Nusprodukti adaptacija

    • Slučajne varijacije (buka)


    1 adapta cija

    1) Adaptacija

    • primarni produkt selekcije, a definira se kao “struktura koja je naslijeđena i pozdano se razvija, a javila se kroz prirodni odabir jer je pomogla u rješavanju problema preživljavanja ili reprodukcije u razdoblju svoje evolucije” (Buss, 2008)

    • Elementi definicije:

      • Genetska osnova (obično više gena)

      • Mora se pouzdano javljati kod pripadnika neke vrste u određenom životnom razdoblju

      • Nastala je prirodnim odabirom – određeno svojstvo je bolje rješavalo određeni adaptivni problem (učinkovitost, ekonomičnost) (Adaptivni problem = sve što otežava preživljavanje i/ili reprodukciju)

      • Svaka adaptacija ima vlastito razdoblje evolucije – početno se mutacija javlja kod jednog pojedinca – ako je dovoljno korisna da pomogne organizmu da preživi i reproducira se, u svakoj će generaciji biti sve više zastupljena


    Evolucija hominida

    • Kljun kao adaptacija

    • Adaptacije su alati za preživljavanje i reprodukciju – neke adaptacije su tjelesna svojstva, a druge su psihološki mehanizmi

    • E.O. Wilson: Adaptacija je anatomska struktura, fiziološki proces ili obrazac ponašanja koji neki organizam čini sposobnijim da preživi i da se reproducira u natjecanju s drugim pripadnicima svoje vrste


    Anatomska struktura kao adaptacija

    Anatomska struktura kao adaptacija

    • Svaki naš organ predstavlja adaptaciju koja rješava određeni problem:

    • Srce pumpa krv

    • Pluća izmjenjuju plinove

    • Mišići pokreću dijelove tijela

    • Oko omogućava da vidimo

      → svaki je organ specijaliziran za obavljanje točno određene funkcije

      → svaki organizam se sastoji od velikog broja funkcionalnih komponenti koje omogućuju funkcioniranje čitavog organizma

      → da bismo shvatili kako funkcionira cjelina, moramo razumjeti funkcioniranje komponenti


    Evolucija hominida

    Fiziološki proces kao adaptacija

    • Npr. vrućica – povišenje tjelesne temperature da bi se tijelo bolje borilo protiv parazitskih infekcija

    • Korist: uništenje parazita

    • Cijena: utrošak energije, moguće oštećenje organizma


    Psiholo ke adaptacije

    Psihološke adaptacije

    • psihološki procesi su također adaptacije - nastali su prirodnom selekcijom jer su tijekom evolucijskog razvoja ljudske vrste pridonosili preživljavanju i reprodukciji

    • Ti su mehanizmi mnogobrojni i specifični za određenu domenu – opći mehanizmi (npr. učenje) nisu prikladni za rješavanje specifičnih adaptivnih problema – dokazano je da neke stvari učimo znatno lakše od drugih

    • Kao što trebamo različite kompjuterske programe za rješavanje različitih problema, tako trebamo i različite specifične mehanizme za rješavanje pojedinih specifičnih adaptacijskih problema (ne postoje “opći” problemi)

    • Što je važniji neki specifičan adaptivni problem, to će intenzivnije prirodni odabir poboljšavati i specijalizirati mehanizam za njegovo rješavanje.

      • Npr. vervet majmuni (Chlorocebus pygerythrus), vrsta majmuna starog svijeta,su razvili kognitivne mehanizme koji proizvode i reagiraju na različiti zvuk upozorenja za različite predatore (Cheney & Seyfarth, 1990).

      • Jedinstveni, općeniti zvuk upozorenja i reakcije na njega ne bi bio efikasan te stoga ne bi bio odabran


    Evolucija hominida

    • Ljudska psiha stoga uključuje mnoge funkcionalno različite adaptivne mehanizme koji su specifični za pojedine domene – Cosmides je ljudski um usporedila sa švicarskim vojničkim nožem

    • U okviru društvenih znanosti neka se ponašanja objašnjavaju kao neadaptivna (npr. agresija, ljubomora), no evolucijska ih psihologija nastoji objasniti u terminima njihove moguće adaptivne koristi


    Osnovne premise o adaptacijama

    Osnovne premise o adaptacijama

    • Specifičnost za domenu – evolucijski proces je dizajnirao adaptacije za rješavanje posebnih, specifičnih adaptivnih problema

    • Brojnost – nužno mora postojati mnogo psiholoških adaptacija jer su različite adaptacije potrebne za rješavanje različitih adaptivnih problema

    • Funkcionalnost – psihološke adaptacije su dizajnirane za postizanje određenih adaptivnih ciljeva

      fleksibilnost ponašanja


    Evolucija hominida

    2) Nusprodukti adaptacija

    • Svojstva koja ne rješavaju adaptivne probleme i nemaju “funkcionalni dizajn”, već se javljaju zajedno s adaptacijama

    • Da bismo identificirali nusprodukt adaptacije moramo identificirati adaptacijiu uz koju je vezan i razlog zašto je njegovo postojanje povezano s tom adaptacijom

    • Npr. pupak – nema adaptivni funkciju već je nusprodukt pupčane vrpce koja jest adaptacija


    Evolucija hominida

    3) Slučajne varijacije (buka)

    • Neutralne s obzirom na selekciju

    • Mogu biti posljedica mutacija, naglih promjena u okolini, nekih utjecaja tijekom razvoja

    • Za razliku od nusprodukata, nisu povezane s adaptivnim aspektom nekog svojstva

    • Obično nisu tipične za vrstu


    Okolina evolucijske adaptivnosti eea environment of evolutionary adaptedness

    Okolina evolucijske adaptivnosti (EEA – Environment of Evolutionary Adaptedness)

    • Svi složeni biološki mehanizmi u osnovi ljudskog ponašanja – mehanizmi motivacije, emocija, percepcije, učenja – javili su se jer su pospješivali preživljavanje i reprodukciju naših predaka

    • Evolucijsko vrijeme (vrijeme potrebno da se reproduktivno učinkovita mutacija javi i proširi u populaciji) = 1,000 do 10,000 generacija; za ljude je to od 20,000 do 200,000 godina – naši adaptivni mehanizmi potječu iz pleistocena

    • John Bowlby (1969) je prvi upotrijebio naziv EEA:

      ‘We can therefore be fairly sure that none of the environments in which civilised, or even half-civilised, man lives today conforms to the environment in which man’s environmentally stable behavioural systems were evolved and to which they are intrinsically adapted’


    Evolucija hominida

    • EEA nije specifično vrijeme ni mjesto. Ona se odnosi na statistički kompozit selekcijskih pritisaka koji su se dogodili tijekom evolucije određene adaptacije (Tooby & Cosmides, 1992)

    • Drugim riječima, EEA za neku adaptaciju su adaptivni problemi, odnosno oni aspekti davnih okolina na koje se organizam adaptirao

    • Dakle, svaka adaptacija ima svoju vlastitu okolinu evolucijske adaptivnosti


    Evolucija hominida

    • najveći dio ljudske evolucije odvijao se u razdoblju pleistocena

    • Naši su hominidni preci proveli 99% svoje evolucijske povijesti kao lovci-skupljači u afričkoj savani i drugdje na zemlji

    • Tek prije 10 000 godina došlo je tzv. agrikulturalne evolucije (sjedilački način života, poljoprivreda, trajna naselja), a gotovo sve što danas vidimo oko sebe pojavilo se u zadnjih deset tisuća godina


    Evolucija hominida

    • Na evolucijskoj ljestvici je 10 000 godina vrlo kratko vrijeme – nedovoljno da bismo se prilagodili okolini koja se ubrzano mijenjala – tehnološki razvoj je našu okolinu učinio drastično različitom od one naših predaka

    • Biološka evolucija je puno sporiji proces od kulturalne, osim toga, prirodna selekcija zahtijeva stabilnu, nepromjenjivu okolinu kroz mnoge generacije

    • Od pojave poljoprivrede i naglog razvoja civilizacije ljudi nisu imali stabilnu okolinu u kojoj bi prirodna selekcija mogla djelovati – od dominacije poljoprivrede prije 200 godina, preko dominacije industrije od prije 100 godina, do današnjeg postindustrijskog doba znatno su se promijenile karakteristike koje uvjetuju uspješnost pojedinca (u svega 10 generacija!)

    • Stotinama tisuća godina prije toga naši su preci bili lovci-sakupljači, u stabilnoj okolini - evoluirani psihološki mehanizam proizvodi adaptivno ponašanje u okolini naših predaka

      imamo tijela (i mozgove) iz kamenog doba – oni nisu dizajnirani za rješavanje svakodnevnih problema suvremenih ljudi nego za svakodnevne probleme naših predaka lovaca-sakupljača


    Okolina na ih predaka lovaca sakuplja a

    Okolina naših predaka lovaca-sakupljača

    • Lov i sakupljanje plodova bio je glavni način života u 99 % povijesti naše vrste – naše je tijelo (uključivo mozak) adaptirano za način života lovaca-sakupljača

    • Badcock (2000): vjerojatne karakteristike EEA:

      • Život u malim grupama rodbinski povezanih pojedinaca

      • Nomadi ili polunomadi

      • Glavne djelatnosti lov i sakupljanje plodova

      • Podjela rada po spolu

      • Mala gustoća naseljenosti

      • Jednostavna tehnologija – primitivno kameno oruđe

      • Visoki mortalitet djece i niska očekivana životna dob

      • Velika podložnost predatorima, bolestima, itd.


    The savanna principle kanazawa 2004

    “The Savanna Principle” (Kanazawa, 2004)

    • “Ljudski mozak ima poteškoća da shvati i snalazi se u situacijama koje nisu postojale u okolini naših predaka”

    • “loše” (maladaptivne) adaptacije – pridonosile su reproduktivnoj uspješnosti naših predaka, ali su zbog promjena u okolini u novije vrijeme postale štetne:

      • Preferencija za masnu i slatku hranu

      • Muška seksualna ljubomora


    Ljudska priroda

    Ljudska priroda

    • Svaka vrsta ima svoju prirodu, drugačiju od one drugih vrsta – svaka se vrsta tijekom procesa evolucije susretala s jedinstvenim selekcijskim pritiscima i suočavala s jedinstvenim setom adaptivnih problema

    • I ljudi imaju prirodu – svojstva koja nas definiraju kao jedinstvenu vrstu – i sve psihološke teorije impliciraju njezino postojanje

      • Freud: seksualni i agresivni impulsi

      • James: stotine instinkata

    • Budući da je evolucija putem selekcije jedini poznati uzročni proces koji je u stanju proizvesti temeljne komponente ljudske prirode, sve psihološke teorije su implicitno ili eksplicitno evolucijske

    • Ljudi su se, kao vrsta, susretali sa zajedničkim problemima, a adaptivna rješenja tih problema oblikuju osnovnu strukturu ljudske prirode i smatraju se univerzalnima za vrstu

    • Vrsta adaptacija koje čine ljudsku prirodu su evoluirani psihološki mehanizmi


    Evoluirani psiholo ki mehanizmi

    Evoluirani psihološki mehanizmi

    = skup procesa u organizmu koji ima sljedeća obilježja:

    • Postoji u određenom obliku jer je kao takav rješavao neki specifičan problem preživljavanja ili reprodukcije u evolucijskoj povijesti

    • Dizajniran je za tek uski raspon informacija

    • Input – obrada podataka – output:

      • Input mehanizma kaže organizmu s kojim se specifičnim adaptivnim problemom susreće (npr. miris hrane – izbor hrane) – djeluje na nesvjesnoj razini

      • Procesiranje: input se transformira kroz pravila donošenja odluka u output (po pravilu “ako – onda”: ako je protivnik manji od tebe, bori se)

      • Output: fiziološka aktivnost, informacija drugim psihološkim mehanizmima ili manifestno ponašanje


    Evolucija hominida

    • Npr.:

      • muškarac vidi partnericu kako blisko komunicira s drugim muškarcem. Output može biti:

        • pobuđenost (fiziološka reakcija simpatikusa)

        • prijetnja, sukob, udarac (manifestno ponašanje)

        • promišljanje o kvaliteti veze (input u drugi psihološki mehanizam)

    • Output evoluiranog psihološkog mehanizma usmjeren je na rješavanje specifičnog adaptivnog problema (suparnik može otići, partnerica može prestati očijukati s drugima, itd.)

    • To ne znači da će rješenje uvijek biti optimalno ili uspješno, već samo da je output tog određenog mehanizma u prosjeku rješavao adaptivni problem bolje nego druge strategije u okolini u kojoj je evoluirao

    • Nadalje, to ne znači da je taj output i danas uspješan, odnosno adaptivan

    • Evoluirani psihološki mehanizmi ne djeluju na svjesnoj razini!


    Identifikacija adaptivnih problema

    Identifikacija adaptivnih problema

    • U skladu s postavkama suvremene evolucijske teorije, adaptivne probleme možemo svrstati u četiri glavne skupine:

    • Problemi preživljavanja i rasta: postići da organizam dođe do točke reprodukcije

    • Problemi parenja: odabir, privlačenje i zadržavanje partnera te seksualno ponašanje potrebno za uspješnu reprodukciju

    • Problemi roditeljstva: pomoć potomstvu da preživi i doživi točku reprodukcije

    • Problemi pomoći genetskim srodnicima: pomoć da bi se reproducirali srodnici koji također nose naše kopije gena


  • Login