Značenje procjene radnog mjesta i zaštite zdravlja u djelatnosti zdravstvene zaštite

1. Značenje procjene radnog mjesta i zaštite zdravlja u djelatnosti zdravstvene zaštite Dr.sc. Bojana Knežević, dr.med. spec. medicine rada i sporta Zagreb, 3 - 5. lipnja 2013. Zdrava radna mjesta za zaposlene u zdravstvu SEWA 2013.

2. Procjena rizika radnog mjesta • Identificirati opasnosti i štetnosti na radnom mjestu • Procijenti njihov moguć utjecaj na zdravlje • Definirati mjere za prevenciju profesionalnih bolesti i ozljeda na radu • Zaštititi zdravlje radnika i smanjiti troškove • Dokument Procjena opasnosti važan je za implementaciju zaštite zdravlja i sigurnosti na radu – OBVEZA POSLODAVCA

3. Procjena opasnosti na svakom radnom mjestu • Što se na tom mjestu radi? • Kako se radi? • Koja znanja, vještine, tjelesne i psihičke osobine trebaju imati zaposleni? • Koje su opasnosti i štetnosti prisutne? • Kakvo oštećenje zdravlja može nastati? • Koja je vjerojatnost ostvarenja opasnosti i/ili štetnosti? • Koja je razina rizika oštećenja zdravlja?

4. Zdravstvena djelatnost u RH • Zaposleno više od 70 000 djelatnika >12 000 liječnici > 35 000 medicinskih sestara i tehničara (SS, VSS) • Oko ¾ u zdravstvenoj djelatnosti su žene • Specifične radne zadaće • Rizik za zdravlje

5. Opasnosti koje rezultiraju ozljedama u zdravstvenoj djelatnosti • Mehaničke • Oštri predmeti • Igle • 22,6% • Padovi i rušenja • Kretanje i guranje pacijenata • 26,4%

6. Opasnosti koje rezultiraju ozljedama • Električna struja • oprema • 22,3% • Nasilni pacijenti • Sjedinjene američke države (40% ) • Europa (4%) • Hrvatska – nema podataka

7. Ozljede na radu u zdravstvu • U 2011. godini ukupno 13 817 priznatih ozljeda na radu u RH. • 1 236 - u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi • 816 (66 %) na mjestu rada • 420 (34 %) na putu do posla ili s posla • U 2012. bilo je 14 076 ozljeda na radu, • 1 307 - u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi • 794 (60%) na mjestu rada • 513 (40%) na putu do posla ili s posla Izvor podataka: Analiza ozljeda na radu HZZZSR, prema dostavljenim podacima HZZO.

8. Ozljede u zdravstvenoj djelatnosti Izvor slike: Bogadi-Šare A.Risk assessment in healthcare. SEWA 2011.

9. Ozljede u zdravstvenoj djelatnosti • 887 ozljeda zaposlenih u bolnicama su nastale kao ubodni incidenti (UI): doticajem sa stranim tijelom ili predmetom koje je prodrlo kroz kožu. • Izvor podataka: Godišnje izvješće o sprečavanju i suzbijanju bolničkih infekcija u bolnicama u Republici Hrvatskoj u 2011.godini Referentnog centra za bolničke infekcije Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske • 32 (3,6%) ubodna incidenta prijavljeno je kao ozljeda na radu. • Izvor podataka: Analiza ozljeda na radu prema dostavljenim podacima HZZO.

10. Opasnosti i štetnosti u zdravstvenoj djelatnosti koje mogu rezultirati profesionalnim bolestima • Biološki agensi • Kontakt s bolesnim pacijentima, krvlju i izlučevinama • Kemikalije • Inhalacijski anestetici • U laboratoriju • Citostatici • Lijekovi • Dezinficijensi • Letex

11. Opasnosti i štetnosti u zdravstvenoj djelatnosti koje mogu rezultirati profesionalnim bolestima • Fizikalni agensi • Ionizirajuće zračenje • Neionizirajuće zračenje • Vibracije

12. Opasnosti i štetnosti u zdravstvenoj djelatnosti koje mogu rezultirati bolestima vezanim uz rad • Statodinamički napori • Podizanje i prenošenje pacijenata • Guranje kreveta i kolica • Dugotrajno sjedenje i stajanje • Nepravilan položaj tijela • Psihofiziološki napori • Stres na radu

13. Opasnosti i štetnosti u zdravstvenoj djelatnosti koje mogu rezultirati bolestima vezanim uz rad • Psihosocijalni i organizacijski faktori • Prekovremeni, smjenski i noćni rad • Odgovornost za tuđe zdravlje i život, donošenje odluka • Visoka očekivanja • Hitna stanja • Kontakt s bolesnim ljudima • Suočavanje s tuđom boli, neizlječivim pacijentima, umirućim ljudima • Doživljavanje nasilja od strane pacijenata i rodbine pacijenata

14. Profesionalne bolesti • Registarprofesionalnihbolesti, zapotrebeMinistarstvazdravlja vodi Hrvatskizavoduzazaštituzdravljaisigurnost(HZZZSR) • Registarpratipriznateprofesionalnebolestii dajetemeljzapreventivneakcije u područjuzaštitezdravljaradnoaktivnepopulacije. • Analiziraju se:uzrocinastanka,karakteristikeoboljelih (dob, spol, radnistaž, stručnasprema), gospodarstvenedjelatnostiizanimanjakaouzročniciprofesionalnihbolesti • Provodise analiza štetnihuvjetaodnosnovrsta štetnostikojesuuzrokovaleprofesionalnubolest.

15. www.hzzzsr.hr

16. Profesionalne bolesti u RH Ukupan broj

17. Profesionalne bolesti u zdravstevnoj djelatnosti • Djelatnostzdravstvenezaštiteisocijalneskrbi je na4.pobrojuprofesionalnihbolestiiozljedanaradu. • U 2010. godini –prosječna stopaprof.bol. je 15,8/100 000 (1,2 – 63,4/100 000). • U djelatnostizdravstvenezaštiteisocijalneskrbistopaprof.bolesti -iznosi12,8/100 000.

18. Profesionalne bolesti u zdrav.djelatnosti

19. Prof. bolesti u zdravstvenoj djelatnosti u 2010. godini • 238 ukupno priznatihprof.bolesti u • 12 ih je bilo u zdravstvenojdjelatnosti. • zaraznebolesti(10/12) - zdravstvenidjelatnicitepomoćno osoblje, • sindromiprenaprezanja(2/12)-uredskislužbenici u bolnici.

20. Prof. bolesti u zdravstvenoj djelatnosti u 2011. godini • 488ukupnopriznatihprof.bolesti, • 15prof.bolesti je izdjelatnostizdravstvenezaštite: • zaraznebolesti(12/15), • alergijskidermatitisi(2/15) • astma (1/15)

21. Zarazne u 2011.

22. Prof. bolesti u zdravstvenoj djelatnosti u 2012. godini • 305 ukupno priznatih prof. bolesti, • 14 profesionalnih bolesti je iz djelatnosti zdravstvene zaštite: • zarazne bolesti (11/14), • sindromi prenaprezanja (2/14) • neoplazma (1/14).

23. Zarazne u 2012.

24. Prof.bolesti u RH u zdravstvenoj djelatnostiod 2002. do 2010. • % zaraznih bolesti u zdravstvenoj djelatnosti • Hrvatska: 66% • Francuska: 40% • Njemačka: 33% • Švedska: 10% Izvor slike: Bogadi-Šare A.Risk assessment in healthcare. SEWA 2011.

25. Prof.bolesti u zdravstvenoj djelatnosti HR i EU Izvor slike: Bogadi-Šare A.Risk assessment in healthcare. SEWA 2011.

26. Zaštita zdravlja i sigurnost na radu osoba zaposlenih u djelatnosti zdavstvene zaštite • Temeljni zakoni: Zakon o zaštiti na radu i Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN, 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 35,12, 70/12,144/12). • Prevencija i liječenje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti osigurani su unutar obveznog zdravstvenog osiguranja.

27. Procjena opasnosti • Prema EU i HR standardima poslodavac je odgovoran za sigurnost i zaštitu zdravlja prilikom obavljanja poslova na mjestu rada. • Zadatak poslodavca je osigurati ZDRAVO RADNO MJESTO, tj. mjesto rada bez štetnosti za zdravlje radnika. • U tu je svrhu poslodavac dužan izraditi procjenu opasnosti kojom se utvrđuje rizik za oštećenje zdravlja na pojedinom radnom mjestu i pri izloženosti pojedinoj štetnosti ili skupini štetnosti. • Ova obveza je u Hrvatskoj uređena i provodi se prema Pravilniku o izradi procjene opasnosti (NN 48/97, 114/02, 126/09 i 144/09).

28. Procjena opasnosti • Pravilnik o izradi procjene opasnosti definira procjenu opasnosti kao: • „postupak kojim se utvrđuje razina rizika za nastanak ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika“.

29. Rizik • Rizik je rezultanta vjerojatnosti (V) nastanka štetnog događaja i težine posljedice (P) tog istogštetnog događaja u obliku ozljede, bolesti ili štete na imovini i okolišu. • R = V * P • Rizik predstavlja razinu vjerojatnosti da opasna situacija rezultira ozljedom, bolešću ili štetom na • imovini i okolišu.

30. Procjena rizika ozljede na radu

31. Težina i karakteristike ozljede

32. Procjena rizika za profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad

33. Klasifikacija težine bolesti • A = bolestbezikakvihposljedica • B = bolestčijeposljedice ne mogubitnoutjecatinaradnusposobnost • C = bolestčijeposljedicemoguograničitiradnusposobnost • D= bolest s trajnimposljedicamakojeuzrokujugubitakradnesposobnostiilikojedijelomograničavajuživotnuaktivnost, bolestprogresivneprirode • E = bolestkojaznačajnoograničuježivotnu aktivnost, smrtnabolest

34. Procjena rizika

35. Praktična smjernica za procjenu rizika na radu • http://www.hzzzsr.hr/?what=content&do=read&ID=76&id_news=742

36. Primjer izračuna razreda rizika za radna mjesta na kirurgiji

37. Primjer izračuna razreda rizika za radna mjesta na zavodu za anesteziologiju

38. Istrumenti za ispitivanje stresa na radu i indeksa radne sposobnosti u zdravstvenoj djelatnosti • Upitnik o stresorima na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika • Validiran i standardiziran • Upitnik za određivanje indeksa radne sposobnosti, engl. Work Ability Index (WAI) Questionnaire • Standardizirani upitnik Finskog instituta za medicinu rada Upitnici korišteni u izradi disertacije: Knežević Bojana. Stres na radu i radna sposbnost zdravstvenih djelatnika u bolnici, 2010.

39. Temeljem dokumenta procjene opasnosti provode se mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu Potrebno je mjerama: • povećati ukupnu razinu zdravlja osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite uz smanjenje čimbenika rizika za zdravlje • provedbom programa promocije zdravlja, • smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i stanja • preventivnim mjerama i učinkovitom zdravstvenom zaštitom, • provoditi posebnu skrbi za unapređenje zdravlja osoba pod povećanim rizikom.

40. Mjere • Mjere koje provode specijalisti medicine rada u ordinaciji medicine rada • Zdravstveni pregledi osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite s obzirom na radne uvjete te opasnosti, štetnosti i napore pri obavljanju poslova • Mjere promocije zdravlja koje se obavljaju timski u prostoru poslodavca • Savjetovanje, edukacija radnika i obilazak radnih mjesta • Ostale mjere na primarnoj razini • Npr. obvezno cijepljenje protiv hepatitisa B, ...

41. Prevencija ozljeda na radu, prof.bolesti i bolesti vezanih uz rad • Do sada samo oko 10 % radnika u zdravstvu redovito kontrolira zdravstveno stanje (poslovi s posebnim uvjetima rada) • Radnici su osigurani unutar obveznog zdravstvenog osiguranja iz doprinosa poslodavaca za ovu namjenu (0,5 % doprinos na bruto iznos plaće). • Poslodavci ne plaćaju izravno preventivne preglede svojih radnika izloženih povećanim rizicima po zdravlje na radnom mjestu.

42. Procjena opasnosti • Temelj zaštite zdravlja zaposlenih u zdravstvenoj djelatnosti • Važna je pravilno izrađena procjena opsanosti kako bi se mogle poduzeti odgovarajuće mjere zaštite zdravlja na radu

43. Hvala na pažnji Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu Radoslava Cimermana 64a, Zagreb www.hzzzsr.hr e-mail: hzzzsr@hzzzsr.hr