1 / 24

DJECA I MLADI NE PRIZNAJU GRANICE

DJECA I MLADI NE PRIZNAJU GRANICE. Istraživanje stereotipa i predrasuda djece prema drugim nacionalnim skupinama. dr. sc. Aleksandra Huić, v. asis. Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet Zagreb. Što su stereotipi i predrasude?.

mai
Download Presentation

DJECA I MLADI NE PRIZNAJU GRANICE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. DJECA I MLADI NE PRIZNAJU GRANICE Istraživanje stereotipa i predrasuda djece prema drugim nacionalnim skupinama dr. sc. Aleksandra Huić, v. asis. Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet Zagreb

  2. Što su stereotipi i predrasude? • stereotipi= generalizacije o grupi ljudi, kojom se istovjetne osobine pripisuju gotovo svim članovima te grupe, neovisno o stvarnim razlikama između članova (Aronson, Wilson i Akert, 2005) • jednostavne mentalne slike • fizičke i psihičke karakteristike koje opisuju i određuju neku grupu • olakšavaju i ubrzavaju zaključivanje o drugima • OPASNOST određuju naše ponašanje • služe za racionalizaciju • predrasuda

  3. Što su stereotipi i predrasude? • predrasude = negativno vrednovanje grupe ili pojedinca samo zato što pripada nekoj grupi (Aronson, Wilson i Akert, 2005) • 3 komponente: (1) kognitivna; (2) emocionalna; (3) ponašajna stereotipi negativne emocije diskri-minacija

  4. Cijena stereotipa i predrasuda • pod vidom normi racionaliziramo diskriminaciju • vrtimo se u začaranom krugu samoispunjavajućeg proročanstva • pripadnici grupa koje su meta stereotipa imaju sniženo samopoštovanje i niži osjećaj samo-efikasnosti • nesvjesno potvrđivanje stereotipa • stigmatizacija i marginalizacija stereotipiziranih skupina • nije u skladu s općim ljudskim vrijednostima

  5. Stereotipi i predrasude kod djece • specifičnosti razvoja: • kraće životno iskustvo • još nerazvijeno apstraktno mišljenje • manja mogućnost zauzimanja tuđe perspektive • manja mogućnost suprotstavljanja socijalnim utjecajima (roditeljskim, vršnjačkim, medijskim) • ponašat će se prema kulturalnim normama koje određuju kako se odnositi prema pripadnicima drugih skupinama

  6. Cilj istraživanja • utvrditi izraženost i sadržaj stereotipa djece prema nacionalnim manjinama u Hrvatskoj i Sloveniji • utvrditi kod djece stupanj blizine odnosno izbjegavanja (tzv. socijalnu distancu/ponašajnu komponentu) prema nacionalnim manjinama u Hrvatskoj i Sloveniji podloga za praksu utemeljenu na dokazima platforma za osmišljavanje budućih intervencijskih i prevencijskih aktivnosti

  7. Metodologija UZORAK • 957djece • 7. i 8. razred OŠ Varaždin Cerknica Delnice Maribor Krško Čakovec Kočevje Dugo selo Velenje Zabok Krapina Metlika Ogulin Pula Novo mesto

  8. Instrumentarij

  9. REZULTATI

  10. Stereotipi • ček – lista 69 pozitivnih i negativnih karakteristika (npr. škrti, velikodušni, iskreni, lijeni, nacionalisti, duhoviti, zabavni) • djeca su trebala zaokružiti sve pridjeve koje smatraju karakterističnim za navedenu grupu • 7 ček – lista; po jedna za svaku naciju

  11. Stereotip o Hrvatima Djeca iz HRVATSKE Djeca iz SLOVENIJE druželjubivi domoljubi veseli veseli zabavni zabavni glasni snalažljivi druželjubivi domoljubi

  12. Stereotip o Slovencima Djeca iz HRVATSKE Djeca iz SLOVENIJE veseli veseli privrženi obitelji druželjubivi ljubazni druželjubivi sposobni otvoreni kulturni kulturni

  13. Stereotip o Srbima Djeca iz HRVATSKE Djeca iz SLOVENIJE domoljubi bahati veseli agresivni zavidni ponosni glasni nagli umišljeni drže se zajedno

  14. Stereotip o Bošnjacima Djeca iz HRVATSKE Djeca iz SLOVENIJE zabavni zabavni veseli duhoviti veseli duhoviti domoljubi ljubazni druželjubivi drže se zajedno

  15. Stereotip o Albancima Djeca iz HRVATSKE Djeca iz SLOVENIJE drže se zajedno veseli glasni brbljavi marljivi privrženi obitelji neobrazovani zabavni kulturni veseli

  16. Stereotip o Talijanima Djeca iz HRVATSKE Djeca iz SLOVENIJE ljubazni duhoviti duhoviti veseli zabavni zabavni veseli ljubazni ponosni osjećajni

  17. Stereotip o Romima Djeca iz HRVATSKE Djeca iz SLOVENIJE prljavi prljavi nekulturni nekulturni neobrazovani neobrazovani drže se zajedno bahati drže se zajedno glasni

  18. Socijalna distanca - klasična da živi u tvojem gradu da živi u tvojoj ulici da ide u tvoju školu da ide u tvoj razred da sjedi s tobom u klupi da zajedno s tobom radi neki zadatak za školu da bude tvoj najbolji prijatelj 1 4 7

  19. Socijalna distanca - klasična

  20. Socijalna distanca – provođenje slobodnog vremena 1 da idemo na istu slobodnu aktivnost (npr. u informatičku grupu, u muzičku školu, na neki sport) da se zajedno vraćamo iz škole ako blizu stanujemo da idem s njim/njom nakon nastave( u slobodno vrijeme )na školsko igralište ili ispred škole da bude dio društva s kojim se družim ispred zgrade ili u parku da zajedno idemo uMcDonald's, na pizzu ili na sladoled da ga pozovem k sebi na tulum ili na rođendan da se često čujemo telefonom ili dopisujemo SMS-om da  odem k njemu/njoj kući kada me pozove da se često družimo u mojoj kući da se svakodnevno družimo da s njim/njom razgovaram o stvarima o kojima ne razgovaram ni s kim drugim (npr. o nekim svojim tajnama) 6 11

  21. Socijalna distanca – provođenje slobodnog vremena Romi (12.7%) DJECA IZ HRVATSKE DJECA IZ SLOVENIJE 1 Romi (14.2%) Albanci (28.6 %) Srbi (30.8 %) 6 Albanci (32.8 %) Bošnjaci (42.5 %) Srbi (43.7 %) Talijani(47 %) Slovenci(51.3 %) Talijani(52.5 %) Hrvati (49 %) Bošnjaci (54.3 %) Slovenci(87.9 %) Hrvati (93 %) 11

  22. Zaključno o rezultatima • rezultati očekivani i sukladni općem društvenom stanju • u obje države izrazito negativan stereotip i izbjegavanje bliskosti s Romima • u Hrvatskoj dodatno problematična nacija Srbi – sadržajno stereotipi jako negativni • stereotipi prema ostalim nacijama kod djece u obje države relativno pozitivni, međutim nema spremnosti na izrazito blizak kontakt s pripadnicima drugih nacija potreban daljnji rad s djecom

  23. Kako se boriti protiv stereotipa i predrasuda • poticati direktan tzv. “jedan na jedan” kontakt koji uključuje rad na zajedničkom cilju • tijekom kontakta poticati aktivnosti koje omogućuju međusobno upoznavanje i razvijanje prijateljskog odnosa • njegovati norme ponašanja koje ne toleriraju predrasude i diskriminaciju • u zajednici razvijati vrijednosti zajedništva, ravnopravnosti i tolerancije • djeci omogućiti sudjelovanje u aktivnostima koje će im povećati samopouzdanje i osjećaj samo-efikasnosti • vježbati zauzimanje tuđe perspektive i razvijanje suosjećanja s drugima

  24. HVALA NA PAŽNJI! e-mail: ahuic@ffzg.hr

More Related