1 / 49

TERAPISJAK ZAJEDNICA II

TERAPISJAK ZAJEDNICA II. PETAR NASTASIC. …. TERAPIJSKA ZAJEDNICA NA STACIONARNOM ODSEKU ZA LECENJE ALKOHOLIZMA. …sta donose?. Osim osecanja odvojenosti od porodice i drustva,izolovanosti i odbacenosti ALKOHOLICARI NA LECENJU Zavisnost,socijalna nesigurnost,

magnar
Download Presentation

TERAPISJAK ZAJEDNICA II

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. TERAPISJAK ZAJEDNICA II PETAR NASTASIC

  2. ….. TERAPIJSKA ZAJEDNICA NA STACIONARNOM ODSEKU ZA LECENJE ALKOHOLIZMA

  3. …sta donose?.... • Osim osecanja odvojenosti od porodice i drustva,izolovanosti i odbacenosti • ALKOHOLICARI NA LECENJU • Zavisnost,socijalna nesigurnost, • Ambivalencija prema autoritetu • Sumnja u sopstvenu vrednost • Usamljenost i odbacivanje drugih • Crte “ALKOHOLICARSKOG PONASANJA”

  4. Terapijska zajednica alkoholicara nudi svojim clanovima: • Terapijsku grupu u kojoj su pacijenti sa manje vise istim problemima i potrebama (homogena grupa) • Dovoljno autoriteta koji oni mogu prihvatiti • Kao “grupa vrsnjaka” koja moze zadovoljiti osecanje pripadanja i potpore

  5. • Izbegava se transferni odnos,- oni ne vole individualnu terapiju koja tezi stvaranju uvida • Mogucnost ispoljavanja otpora prema autoritetu – kroz “pustite nas mi mozemo sami” • ispunjenje potrebe za samopotvrdjivanjem • dokazivanje da mogu da funkcionisu bez pica

  6. Kako odrzavaju apstinenciju? • Autoritet treba preneti na TZ • Jezgro uspesno adaptiranih i motivisanih pacijenata • Inkorporirati autoritet u grupu, ali ga depersonalizovati • Osobljese odreklo direktne i formalne primene autoriteta,delovanje je strucno, “autoritet znanja” i jasno postovanja terapijskih pravila

  7. --- * • Autoritet i moc postaju stvar grupe • “Grupa je najveci autoritet” • Svi pojedinci u TZ se podredjuju grupnpm autoritetu i grupnim zabranama

  8. Struktura i organi TZ • Savet TZ: 7 pacijenata lekar+sestra+terapeut(soc.radn.) • na celu predsednik saveta TZ (pacijent) • Sekcije, odbori,komisije (soc.uloge) Izabrani “delegati” su predlozeni na osnovu pozitivnog odnosa i povoljnog ponasanja prema lecenju u TZ Oni se takodje podredjuju autoritetu grupe

  9. Jezgro TZ prevazilazi ucinak tj. jace je od uticaja grupe na pojedinca • Kohezija, identifikacija • Prihvatanje zajednckih ciljeva • Budjenje nade • Osecanje pripadanja • Vracanje osecanja vrednosti • Motivacija za nastavljanje zivotnih projekata

  10. Dnevni raspored na stacionarnom odseku • Vizita i Jutarnji sastanak tima • Sastanak Saveta TZ • Sastanak “radne grupe” (porodicna grupa, male grupe)– 120 min • Svakodnevni sastanak Terapijske Zajednice, vodi predsednik, ucestvuju sestra i soc.radnik – 45 min • Veliki Sastanak osoblja • Popodnevni edukativni sastanak 45-60min. • Rekreativne aktivnosti (kvizovi, redakcija, KLA )

  11. Pocetak terapije alkoholizma je apstinencija , ali kao….. • Preduslov za lecenje uz: • Prihvatanje pripadanja grupi alkoholicara koji se lece…“ja se zovem…ja sam alkoholicar” • Socijalna jednakost- bez favorita i “zvezda” • Kohezija i medjusobni uticaji i pomoc, da se “sami lece” • Prihvatanje odgovornosti • Pripadanje grupi kroz identifikaciju sa pacijentima,a • mnogo manje kroz transferno ugledanje • Smanjuje se potreba za primenu autoriteta i kazni • Autoritet i kazne su u rukama pacijenata

  12. zakljucak • TZ se u svom programu oslanja na postojanje faza u lecenja, sto podrazumeva povecavanje pojedinacne i socijalne odgovornosti • Tzv.”vrsnjacki uticaj” je znacajna komponenta TZ • Pacijenti uce I prihvataju socijalne norme I razvijaju sve efikasnije socijalne vestine kroz svakodnevne sastanke, dodeljenje zadatke I “vrsnjacki grupni” proces

  13. zakljucak • Svakodnevne interakcije pomazu da se kultivise osecanje socijalne misije grupe/zajednice i uzajamna samopomoc • Kroz koncept uzajamne samopomoci pojedinci preuzimaju odgovornost za ozdravljenje, licni rast i • Novi“ispravan stil zivota” sa “vrsnjacima” da bi se odrzalo I njihovo ozdravljenje

  14. ….. • Terapijska zajednica alkoholicara, organizovana, je kao socijalno-psihijatrijski metod lecenja koji se u hospitalnim uslovima odvija 24 sata n e p r e k i d n o • Prevladavaju mehanizmi ucenja socijalno prihvatljivog individualnog i grupnog ponasnja

  15. ….. • Sticanje pocetnog oslonca u grupi i • odrzavanje apstinencije u TZ, • omogucavaju poboljsanje veza sa znacajnim osobama iz spoljne sredine (porodica, radna sredina) • Cime se sticu uslovi za kompletnu reintegraciju

  16. zakljucak Lecenje u TZ stacionarnog odseka treba shvatiti samo kao prvu fazu lecenja alkoholizma Neophodno je obezbediti dugu saradnju pacijenta i njegove porodice za lecenje u dnevnoj bolnici, u klubu ili u dispanzeru

  17. TERAPIJSKA ZAJEDNICA NA STACIONARNOM ODELJNJU ZA LECENJE PSIHOZA

  18. KLASICNA KONCEPCIJA PSIHIJATRIJSKOG LECENJA • Dugotrajne hospitalizacije • 24-casovna “vlast osoblja” • Smirivanje, lecenje, cuvanje, zadovoljavanje minimalnih ljudskih i socijalnih potreba • I pacijenti i osoblje izolovani i “uparlozeni”

  19. KONCEPCIJA -“Revolving Door”(vrata koja se okrecu) • Mnogo kraci boravci, veliki broj primljenih i otpustenih • Povecanje broja socijalnih interakcija i relacija (pacijenti,osoblje,okruzenje) • Vise kvalitetnijih i efikasnijih lekova, potencirano smirivanje , ali bez socijalizacije

  20. Sta donose u T.ZPsihoticni bolesnici • Intrapsihicki haos • Halucinatorna svest • Sumanuti i drugi poremecaji misljenja • Strah, panika • Depresivnost, suicidalnost

  21. Sta podrazumevaGrupno lecenje • Kroz objasnjenja osoblja • Kroz terapijski pritisak i podrsku • Podstice se menjanje ponasnja • Kroz bolju saradnju povecvaju se socijalne osobine i sposobnosti • Kroz kontrolisano i korisno ponasanje omogucuje se bolje testiranje realiteta

  22. Terapijska zajednica obezbedjuje • Grupno lecenje koje postaje deo svakodnevnog ambijenta na ovim odsecima • Od samog pocetka boravka na odeljenju grupno lecenje se strukturise kao terapijska zajednica - kroz VELIKU GRUPU ODELJENJA

  23. U GRUPNOM TERAPIJSKOM RADUpoboljsava se i obogacuje socioterapijski milje • Akutni i subakutni odeljci • Velika grupatj TZ od oko 70 clanova (pacijenti i osoblje) + • Individualna terapija, medikamentna terapija • Male grupe od 8-12 pacijenata • Svakodnevna velika terapijska grupa

  24. Dinamika odnosa tokom bolnickog grupnog lecenja • Grupni sadrzaj(horizontalnno funkcionisanje,-ponasanje tokom grupnog satanka i komunikacije) • Grupni procesi(homogenizacija, deindividulizacija,kohezivnost,konfrontacija) • Terapijski cilj(logicka kategorija, vestacka motivacija za bilo kakvo organizovanje aktivnosti

  25. Velika terapijska grupa ili TZ psihijatrijskog odeljenja je: • Homogena samo u odnosu na DG. • Bolnicke grupe su neprekidne otvorene grupe, a osecanje zavrsetka imaju samo pacijenti koji se premestaju u neku drugu ustanovu • Jednom nedeljno SASTANAK TERAPIJSKE ZAJEDNICE po svim pravilaima TZ

  26. Struktura sastankaTZ • Predstavljanje novih pacijenata • Podela socijalnih uloga (nabavljac,kafe kuvar, ocenjivaci soba,organizatpri kviza, fiskulture rekreativnih aktivn., • Diskusija o dotadasnjim ucesnicima i aktivnostima, prati se i ocenjuje vrsenje soc.uloga • Vrsenje uloga omogucuje ucenje ili prekidanje ponasanja kroz obavljanje duznosti

  27. …. • Moguci su izlasci pacijenata tokom popodneva (setnje, boravak kuci, vikend ) • Posete dozvoljene svakodnevno • Ovu dinamiku socijalnih uloga prate sestre i socijalni radnik • Podstice se samorealzacija pacijenata po principu “pokazi sta znas”

  28. T e r a p i j s k a z a j e d n i c a d n e v n e b o l n i c e

  29. Dnevno bolnicki klinicki program Podrazumeva postojanje • grupnog rada za hronicno obolele • individualno savetovanje o farmako terapij • radnu i okupacionu terapiju i radni trening pre povratka na posao Terapijske aktivnosti sprovode se po precizno utvrdjenom rasporedu Program se odvija pet dana u nedelji, klijenti prisustvuju 1-3 dana

  30. Parcijalna hospitalizacija Namenjena je za lecenje - depresivnog poremecajakoji nije poboljsan drugim oblicima vanbolnickog lecenja - psihoticnog poremecaja misljenja - gubitak dnevnog funkcionisanjakoji moze pogorsati osnovni psihicki poremecaj

  31. Razni oblici psihickih poremecaja koji nisu poboljsani hospitalizacijom • Kao prelazna faza posle kompletnog hospitalnog tretmana • Kao nacin da se izbegne kompletna hospitalizacija • ozbiljniji neadaptirani oblici ponasanja • Izolacija izazvana emcionalnim stresom

  32. …. • Dnevna bolnica • 50-80-100 pacijenata • Sekcije /odseci/A,B,C,D • ZA PSIHOZE • ZA NEPSIHOTICNE POREMECAJE (anksiozno-fobijska stanja, PTSD, granicna stanja) • ZA DEPRESIJE

  33. ….. • Odvojeni odseci su funkcionalni i dejstvuju kao “DB u malom” • Posebni timovi, odvojeni programi , 3-4 sastanka nedeljno, male grupe, srednje grupe • “Veliki sastanak” – petkom • Sastanak osoblja • Savet bolesnika TZ

  34. REZIME O D.B. • Modifikacija,- samo dnevni boravak u TZ dovodi do odstupanja od pravila “24h” • Ravnopravnost, demokraticnost, permisivnost • Akcenat je na aktivnoj rehabilitaciji i resocijalilzaciji bolesnika, a ne na prilagodjavanje TZ (male terapijske grupe,srednje grupe, specifikovane prema vrsti psihijatrijskog poremecaja)

  35. Atmosfera u TZ dnevne bolnice • Slicnost sa svakodnevnim zivotom u socijalnoj sredini (obaveze, odgovornosti) • Priprema za vracanje u puniji socijalni zivot • Ogranicavanje duzine boravka u DB • Ukljucivanje u “produzne” forme lecenja (klubovi,lecenje u zajednici)

  36. …. TERAPIJSKA ZAJEDNICA U DNEVNOJ BOLNICI ZA LECENJE ALKOHOLIZMA

  37. …Dnevna bolnica • Kao jedna faza u lecenju alkoholizma • Kao celovit DB program od samog pocetka lecenja • Kao PROGRAM SISTEMSKE GRUPNE PORODICNE TERAPIJE ALKOHOLIZMA

  38. …..Specificnosti TZ za lecenje alkoholizma u Dnevnoj bolnici • Insistira se na preuzimanju odgovornosti pacijenata kroz rad grupe za sopstveno ponasanje, funkcionisanje grupe i ponasanje drugih clanova grupe • Clan TZ(grupe) leci sebe i olaksava drugima da se lece • Clan Saveta TZ leci sebe i pomaze drugima da se lece • Osoblje pomaze drugima da se lece

  39. Ciljevi lecenja • Kompleksni i visoko zahtevni • Apstinencija- nije cilj samo preduslov • Telesna i psihicka rehabilitacija • Uvid u sopstvenu bolest i posledice • Iskljucivanje “alk.ponasanja” • Socijalno ucenje novih oblika socijalno prihvatljivog ponasanja • Promena u porodicnim odnosima • Radna i socijalna rehabilitacija

  40. Ciljevi lecenja …….. • …Ugradjeni u pravila TZ i male grupe • …insistiranje na grupnoj koheziji i autoritetu grupe • …Angazovanje saradnika iz porodice obaveza (ili od pocetka ili u jednom delu programa) • Strukture i organi TZ (sastanci TZ, savet,sekcije,.) • Specificnosti rada osoblja, dodatne edukacija iz PTA

  41. …… SOCIOTERAPIJSKI KLUBOVI

  42. SOCIOTERAPIJSKI KLUBOVI U REHABLITACIJI PSIHIJATRIJSKIH BOLESNIKA • Svaki se bolesnik zapada u “lanac” – • oseca se manje vrednim, • povlaci se iz drustva, • pojacava se nezadovoljstvo, - • pojavljuju se novi simptomi

  43. …………. • Socijalno terapijski klubovi – prekidaju ovaj “lanac”(proces) STK za pojedinca postaju….. Socijalna sredina u kojoj oseca prihvacenost, razumevanje, u kojoj moze da obavalja socijalne aktivnosti

  44. …organizacija STK • Svi bolesnici koji su zavrsili hospitalno lecenje, koji su na dispanzerskom lecenju, • Imaju slabije kontakte sa socijalnom i radnom sredinom • Radno sposobni , ali nesigurni u sebe • Clanovi porodice tih pacijenata • Zdravi pojedinci koji imaju suzene socijalne kontakte

  45. • Socijalni radnik – stimulator, terapeut kluba • Koristi dinamizme socijalnog porekla iz svakodnevnog zivota i prirodne grupe pacijenta • U prijateljskoj atmosferi bez pritisaka bolesnik lakse prevazilazi svoje teskoce u socijalnom komuniciranju i preduzima socijalne aktivnosti

  46. • Sastanci jednom nedeljno,uvek u isto vreme i na istom mestu • “klubska atmosfera” – • Upravni odbor, predsednik, sekretar, rukovodioci sekcija • Godisnja skupstina Kluba

  47. ….. Socioterapijski klubovi lecenih alkoholicara

More Related