Crnogorična drveća

1. Crnogorična drveća Karlo Žganec i Veronika Horvat, 8.a, 2010./2011. II. osnovna škola Čakovec

2. Alepski bor natrag • Drvo je visoko do 20 metara. Deblo i grane su često zakrivljene. Krošnja je kuglastopiramidalna, a u starosti se razvija nepravilno. • Kora je sivkasta • U mladosti je glatka, a kasnije crvenosmeđa, izbrazdana.

3. Jela natrag • Naraste do 40 m (u prašumama do 60 m), postiže debljinu veću od 1,5 m prsnog promjera • Deblo je valjkasto • Krošnja je u početku čunjasta, prilično glatka, a kasnije puca u velikim kvadratičnim ljuskama • U starosti može biti pri vrhu zaravnjena, kao odsječena

4. Smreka natrag • Smreka je do 50 m visoko i 2 m debelo drvo • Deblo joj je vitko i ravno, punodrvno, promjera do 1 m • Grane su jače otklonjene, donje su prema dolje savinute • Krošnja je široka • Grane su većinom zakrivljene • Kora je tanka, na mladim stablima glatka, sivozelena, a na starim stablima mrkocrvena • Raspucava se u obliku okruglastih ljusaka

5. Ariš natrag •  Veliko stablo, može narasti 40 metara • Uspravna debla promjera više od 1,5 metra • U početku je glatke kore, koja s vremenom zadeblja i ispuca u pločicama, izvana sive a iznutra crveno-smeđe boje • Drvo je teško, crvene srži, intenzivnog mirisa na smolu, upotrebljava se za gradnju onih elemenata koji iziskuju trajnost

6. Bijeli bor natrag • Visok je do 40 m. Drvo obiluje smolom. • Ima mnogo formi i geografskih oblika. • Kora je na gornjem dijelu debla i na ograncima tanka, crvenkastožuta, a ljušti se u tankim ljuskama. • Donji dio debla ima sivosmeđu, izbrazdanu, debelu koru. • Debla starijih stabala su crvenkasta i tanka.

7. Duglazija natrag • U prirodnom arealu naraste do 100 m i 4 m promjera • Iglice svijetlo do tamno zelene spiralno poredane,pretežno plosnate • Rastrljane imaju karakterističan miris jabuke • Cvate u 4. i 5. mjesecu • Muške rese žućkaste, ženski cvatovi žutozeleni do purpurni • Kod nas se često sadi u gradovima i parkovima 

8. Primorski bor natrag • Biljka ne voli vapnenačka i alkalna tla • To je stablo visoko 20-30 metara, koje živi i preko 200 godina • Kora je siva do žuta, u zrelih stabala crvena do crveno crna • Iglice su grupirane u parove, duge 20-30cm, krute, polukružne u presjeku • Muški i ženski češeri nalaze se na istom stablu • Muški češeri stvaraju u travnju i svibnju velike količine peludi koju prenosi vjetar

9. Čempres natrag • Čempres je stablo koje u visinu raste i do 25 metara • Kora stabla smeđocrvene je boje tamnijih nijansi, koja u starijih primjeraka postaje svijetlosiva i puca u plosnatim ljuskama • Krošnje stabla različitih su oblika, no uske su kod većine primjeraka • Razmnožava se sjemenom i raste neobično velikom brzinom • Ne podnosi jake hladnoće, voli vlažan zrak, i nije osjetljiv na vrstu tla

10. Dalmatinski crni bor natrag • Naraste do 40 m • Krošnja je jajasta, a u starijoj dobi i na kamenitom tlu široko zaobljena, gotovo horizontalno zaravnjenog vrha • Kora je debla tamno-siva i izbraždena.U starijoj dobi je duboko raspucala na nepravilne izdužene ploče,debela je i do 10 cm. • Pupovi su smolasti, okruglasti, u pršljenovima, prekriveni tankim sivim ljuskicama,dugi su 1 do 2 cm

11. Tisa natrag • Raste kao crnogorični grm ili kao nisko drvo, ali isto zna narasti do 15 metara visine, a deblo dosegne i preko 1 metra u promjeru • Raste na sjenovitim mjestima, radi čega ju nalazimo u pojasu bukovih i bukovo-jelovih šuma, ali nije neobično i da tisa naraste i na osunčanim mjestima • Svi dijelovi tise, naročito iglice, su joj izrazito otrovne • Jestiva je ovojnica ploda, ali treba dobro paziti da se ne pojede koji djelić sjemenke, koja jeizrazito otrovna