Disleksija i disgrafija

1. Disleksija i disgrafija Snježana Šulentić dipl.defektolog-nastavnik razredne nastave

2. SADRŽAJ: • UVOD • DISLEKSIJA • Definicija • Tipovi disleksije • Simptomi-predškolska djeca/školska djeca • Teškoće vezane uz čitanje/pisanje • DISGRAFIJA • Definicija • Oblici disgrafije • Greške u pisanju disgrafičnih učenika • SAVJETI RODITELJIMA

3. UVOD Problemi s učenjem značajno utječu na svakodnevne aktivnosti djeteta. Djeca kod kojih su utvrđene poteškoće u učenju često su prosječne ili iznadprosječne inteligencije, ali ono što ih prati kroz čitavo njihovo obrazovanje je neusklađenost između njihovih potencijala i stvarnih postignuća. Ovakav nesrazmjer može razviti osjećaj frustracije, nisko samopoštovanje,lošu sliku o sebi te dovesti i do odustajanja od učenja.

4. Poteškoće u učenju mogu negativno utjecati i na djetetove socijalne vještine i onemogućiti mu uspješne odnose s članovima obitelji, prijateljima i drugim odraslim osobama. Koliki će biti taj negativan utjecaj, ovisi od djeteta do djeteta, odnosno, ovisi o djetetovom temperamentu i prirodi njegove poteškoće. Slaganje s drugima bitno je kao i snalaženje u školi, tako da je nužno da djeca s poteškoćama u učenju razviju kvalitetne socijalne vještine. Zato je važno što ranije uočiti teškoće u učenju i biti spreman pomoći. Upravo je potpora i razumijevanje okoline ključna.

5. DISLEKSIJA • teškoće u iščitavanju i razumijevanju pročitane riječi -neočekivane s obzirom na dob, spoznajnu i obrazovnu razinu -nisu rezultat opće razvojne nesposobnosti ili oštećenja vida ili sluha

6. "To je poremećaj učenja koji započinje s teškoćama učenja i čitanja, a kasnije manjkavim pravopisom i odsustvom lakog baratanja pisanim jezikom za razliku od govornog jezika. Kognitivne je naravi i često genetski uvjetovana. Nije uzrokovana intelektualnim deficitom, manjkom socio-kulturnih prilika, načinom poučavanja niti ikakvim poznatim neurološkim oštećenjem. Najvjerojatnije predstavlja specifični poremećaj sazrijevanja koji dijelom iščezava kako dijete postaje starije. Moguće ga je značajno umanjiti pravovremenom i ciljanom pomoći" (britanski neurolog Critchley(1978.), o razvojnoj disleksiji)

7. Tipovidisleksije 1. Disleksija u kojoj je prisutna nedovoljna formiranost usmenog govora -glaka (dlaka), mekla (metla), svjeklo(svjetlo) 2. Disleksija s osobitom ili nedovoljno formiranom vizualno - prostornom percepcijom i orijentacijom -teško snalaženje u vremensko prostornim sljedovima -zamjene slova sličnog oblika (dio->bio, drži->brži, do->od…) 3. Kombinirani oblik disleksije -podjednako zastupljeni elementi govorno jezičnih teškoća kao i osobitosti prostorne percepcije i orijentacije

8. Simptomi disleksije-predškolska djeca Rizični faktori • Obiteljska anamneza - je li netko u obitelji imao slične teškoće? • Je li bilo većih problema tijekom trudnoće? • Je li bilo većih problema neposredno prije, za vrijeme i neposredno nakon poroda? • Je li kod djeteta kasnio razvoj motorike? • Je li kod djeteta kasnio razvoj govora? • Je li dijete dulje upotrebljavalo fraze koje zamjenjuju riječi? • Ima li dijete teškoće pri pravoj upotrebi neke riječi? • Je li dijete "konfuzno" u prostoru i vremenu?

9. Ima li dijete teškoće u verbalnom izražavanju svojih misli? • Ispoljava li "čudnu" motoričku nespretnost u nekim područjima (popikavanje, preskakanje), a neočekivanu spretnost u drugim ( npr. manipulacije Lego kockama)? • Je li dijete nesigurno koju ruku da upotrebljava kod "uobičajenih" i inače automatskih radnji? • Ima li dijete i dalje teškoće s oblačenjem, obuvanjem, vezivanjem ? • Pokazuje li dijete "čudne" teškoće u učenju pjesmica s rimom? • Ima li dijete teškoće kod ponavljanja i oponašanja ritma?

10. Ima li dijete neuobičajene teškoće pamćenja (zaboravlja vremenski bliske događaje, a pamti vremenski puno zahtjevnije)? • Pokazuje li dijete posebno zanimanje za slušanje priča? • Ima li dijete teškoće pri praćenju i ponavljanju slijeda riječi u rečenici ( teško igra igre riječima gdje treba ponavljati što je čulo)? • Ima li dijete teškoće u pamćenju i svladavanju dvije i više govornih instrukcija u nizu? • Ima li dijete razdoblja "blistavosti" i potpunih "blokada"? • Ima li dijete "dobre" i "loše" dane bez vidljivog razloga? • Ima li dijete teškoće u organiziranju radnog dana i slobodnog vremena?

11. Simptomi disleksije-školska djeca • Čini li vam se da vas dijete često zbunjuje, a ne znate razlog? • Jesu li standardi njegovog rada nepostojani, nepouzdani? • Ima li teškoće zapamtiti nekoliko instrukcija? • Pravi li "čudne" greške u čitanju i pisanju? • Ima li problema kod prepisivanja s ploče?

12. Ima li teškoće ili radi matematiku na "čudan" način? • Iznenađuje li vas količinom truda koji ulaže u rad i slabim rezultatima samog rada? • Je li nespretan u nekim područjima, a vrlo spretan u nekim drugim? • Ponaša li se često kao razredni "klaun", a Vama se čini da nije stvarno veseo i sretan? • Čini li vam se da vas uglavnom ne sluša?

13. Čini li vam se da je lijen i da mu nije stalo? • Čini li vam se da nije koncentriran, lako otklonjive pažnje? • Ima li "dobre" i "loše" faze i dane? • Je li zbunjen u prostoru i vremenu, posebno lijevo-desno? • Puno je bolji u usmenom izražavanju? Ako je odgovor na većinu ovih pitanja "DA",bilo bi mudro potražiti savjet stručnjaka.

14. Specifične teškoće vezane uz čitanje • teškoće povezivanja grafema s fonemom (slovo - glas) • teškoće u povezivanju glasova i slogova u riječi • ponavljanje dijelova riječi (nasmijanini, ramemena) • vraćanje na već pročitani red • izostavljanje riječi i cijelih redova • zamjene grafički sličnih slova (b-d, b-p, m-n, n-u, a-e, s-z, š-ž, dobar-bodar bebica-dedica, bili-pili, nema-mene) • zamjene fonetski sličnih slova (d-t, g-k, b-p, z-s, drži-trž, brati-prati, grije-krije) • zamjene slogova (on-no, ej-je, mi-im, do-od)

15. Nespecifične teškoće vezane uz čitanje • mogu ih imati i djeca koja nemaju disleksiju • sporost, različite blokade i stanke • poremećen ritam i izražajnost čitanja • nejasna i površna artikulacija • čitanje napamet i po prilici • slabo razumijevanje pročitanog

16. Specifične teškoće vezane uz pisanje • teškoće u povezivanju fonema s grafemom • zamjene grafički ili fonetski sličnih slova • produljeno "zrcalno" pisanje slova ili brojki • strukturalne pogreške (umetanje, dodavanje, premještanje) • izostavljanje slova, dijelova riječi ili riječi • teškoće u slijedu pravca pisanja

17. Nespecifične teškoće vezane uz pisanje -često ih imaju i djeca bez disleksije • sporost, neurednost u radu, slabija čitljivost rukopisa • teškoće pri uporabi pravopisnih i gramatičkih pravila • narušen osjećaj za sintaksu • osim simptoma vezanih uz čitanje i pisanje, osobe s disleksijom često imaju i specifične teškoće u nastavi matematike • Većina gore navedenih simptoma može se javiti kod velikog broja djece koja nemaju disleksiju, što često zbunjuje roditelje i učitelje. Međutim osnovna razlika je kvantitativna i kvalitativna. Simptomi kod djece s disleksijom su brojniji, jače izraženi i dugo traju.

18. DISGRAFIJA • stabilna nesposobnost djeteta da svlada vještinu pisanja (prema pravopisnim načelima određenoga jezika), koja se ispoljava u mnogobrojnim, trajnim i tipičnim greškama • nije povezana s neznanjem pravopisa • teškoće su trajno prisutne bez obzira na stupanj intelektualnog i govornog razvoja, normalno stanje osjetila sluha i vida te redovno školovanje • često prisutna uz disleksiju • statistička istraživanja ukazuju da su poremećaji u pisanju u učenika 4, 5. i 6. razreda osnovne škole 2-3 puta češća pojava, nego poremećaji u čitanju

19. Oblici disgrafije • Prema uzrocima: • Nasljedna disgrafija (prema mišljenju stručnjaka nasljedni čimbenik sam za sebe rijetko kad uzrokuje digrafiju, što znači da u povoljnim uvjetima disgrafiju možemo često spriječiti) • Teškoće u pisanju uzrokovane djelovanjem vanjskih nepovoljnih čimbenika na dijete u razvoju • Kombinirani oblik (najčešći uzrok disgrafije - kombinacija predispozicija s djelovanjem dva do tri vanjska nepovoljna čimbenika)

20. B. Prema stupnju izraženosti • Laka disgrafija • Izražena disgrafija • Agrafija -potpuna nesposobnost pisanja, obično je prijelazno stanje koje nakon prve do druge godine školovanja prelazi u stabilnu disgrafiju, popraćena je ozbiljnim specifičnim teškoćama u početnom učenju - dijete ima velikih problema u učenju slova

21. C. Prema dominantnom sindromu 1.Fonološke disgrafije - greške u pisanju uzrokovane teškoćama u izgovoru i/ili međusobnom slušnom razlikovanju glasova 2. Jezične disgrafije - na primjer: "pas tele boja" umjesto "pastelna boja", "svakamen" umjesto "svaki kamen“ 3. Vizualna disgrafija - teško snalaženje u verbaliziranju prostorno-vremenskih odnosa- djeca skoro nikada ne upotrebljavaju ili u govoru miješaju prijedloge "ispred", "iza", "iznad", "između” 4. Motorička disgrafija - manifestira se u trajnim i brojnim miješanjima slova prema bliskosti njihova načina pisanja i u nestabilnom, nečitkom rukopisu

22. Greške u pismenim radovima disgrafičnih učenika Disgrafično dijete ODREĐENE greške STALNO ponavlja • Izostavljanje ukazuje da dijete ne uočava sve glasovne komponente u sastavu riječi ("zc" - "zec", "ptka" - "patka") • Premještanje je manifestacija poteškoća uočavanja redoslijeda glasova u riječi. Dijete uspijeva uočiti svaki glas, ali neispravno bilježi njihov redoslijed ("jenda" - "jedna", "tapka" - "patka“) • Dodavanje suvišnih slova se događa kod neispravnog unutarnjeg izgovaranja riječi tijekom pisanja. ("varat" - "vrat", "šekola" - "škola") • Rastavljeno pisanje dijelova iste riječi, sastavljeno pisanje nekolicine riječi, remećenje granica između riječi

23. SAVJETI RODITELJIMA • Roditelji igraju važnu ulogu u školskom uspjehu i ohrabrivanju te podržavanju neovisnosti u školi i kući. • Uspjeh i neuspjeh sami po sebi ne utječu na djetetovu motivaciju za učenjem, no reakcija roditelja, učitelja i ostalih važnih odraslih osoba na djetetov uspjeh ili neuspjeh mogu imati snažan učinak. • Stoga je iznimno važno ohrabrivati dijete u nastojanju da ovlada nekom aktivnošću koja vodi dosvladavanjaodređene vještine. • Svaki je napor postignuće za sebe.

24. Pokušajte shvatiti, razumjeti problem, dodatno se educirati • Ne opterećujte se traženjem uzroka i mogućih "krivaca“ • Objasnite djetetu problem, uzimajući u obzir njegove mogućnosti shvaćanja s obzirom na dob i sposobnosti • Dajte djetetu do znanja da mu želite pomoći i da ste na njegovoj strani • Pružiti djetetu osjećaj da vjerujete u njegove sposobnosti

25. Potražite pomoć stručnjaka, surađujte s njim i aktivno se uključite u terapijski proces • Skrbite se da dijete savjesno izvršava obaveze koje može • Dajte djetetu psihološku podršku u svladavanju teškoća u vezi sa školom i okolinom • Stalno iskazujte razumijevanje, pažnju i ohrabrivanje - ne samo povezano sa školskim obvezama • Budite strpljivi; ne "kažnjavati" dijete za nešto što ne može (barem ne onako kako bismo mi željeli)

26. Pokušajte djetetu organizirati "režim dana" • Trudite se da mu tekstovi i štiva budu privlačni kako bi ga to dodatno motiviralo • Nagrađujteza dobro obavljeni posao- pozitivna reakcija: osmijeh, dodir ili pažljivo odabran, dugoočekivani dar koji slijedi neposredno nakon aktivnosti • Umanjiteometajućefaktore tijekomučenja (ugasite TV; pronađite stalno mjesto za učenje koje ima najmanje ometajućih faktora

27. Budite strpljivi iponuditekorisnesavjete (zaboravljanje nije namjerno; podsjećanje će biti od pomoći) • Redovito surađujte s učiteljem • Potičite dijete na bavljenje različitim aktivnostima kako bi se osjećalo uspješnim • Ne očekujte čudo - problem je vrlo složen i zahtijeva puno vremena, strpljenja, pažnje i ljubavi

28. Literatura: • Čudina - Obradović, M. (2002): Igrom do čitanja, igre i aktivnosti za razvijanje vještine čitanja. Školska knjiga, Zagreb • Davis, R. D. (2001): Dar disleksije. Alinea, Zagreb • Galić-Jušić, I. (2004): Djeca s teškoćama u učenju. Rad na spoznajnom razvoju, vještinama učenja, emocijma i motivaciji. Ostvarenje, Lekenik • Krampač-Grljušić, A., Marinić, I. (2007): Posebno dijete. Priručnik za učitelje u radu s djecom s posebnim obrazovnim potrebama. Grafika, Osijek • I ja mogu uspjeti! Djeca s poteškoćama u učenju (2006). Grad Zagreb : Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba • www.hud.hr