Voda fizikalno hemijska obrada
Download
1 / 22

VODA –fizikalno hemijska obrada - PowerPoint PPT Presentation


  • 291 Views
  • Uploaded on

VODA –fizikalno hemijska obrada. DISPERZIJE U VODI. Voda je tekućina bez boje, mirisa i okusa. U cjelokupnom prirodnom procesu kruženja u vodu dospijevaju tri vrste disperzija: grube disperzije reda veli č ine iznad 10 -7 m koloidne disperzije reda veličine od 10 -7 do 10 - 9 m

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about ' VODA –fizikalno hemijska obrada' - liseli


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

Disperzije u vodi
DISPERZIJE U VODI

  • Voda je tekućina bez boje, mirisa i okusa. U cjelokupnom prirodnom procesu kruženja u vodu dospijevaju tri vrste disperzija:

    • grube disperzije reda veličine iznad 10-7 m

    • koloidne disperzije reda veličine od 10 -7do 10 -9m

    • molekularne disperzije reda veličine ispod 10-9m.


Prisutne disperzije u vodi

Grube disperzije po svojoj gustoći mogu biti veće, manje ili jednake gustoći vode, tj. mogu u vodi tonuti, plivati ili lebdjeti. Najčešće se uklanjaju procesima filtracije vode.


Koloidne disperzije predstavljaju čestice veličine od 10 -7 do 10 -9m, koje posjeduju istovrsni naboj (najčešće negativan). Zbog svog istovrsnog naboja međusobno se odbijaju te se zbog toga teško uklanjaju iz vode.

Najčešće su to različite vrste glina, alumosilikata i sl. koji uzrokuju mutnoću vode. Uklanjaju se procesima flokulacije vode.

Molekularne disperzije predstavljaju u vodi otopljene plinove, soli i organske tvari koji su dospjeli u vodu prirodnim procesom kruženja vode.


  • Sadržaj plinova u vodi;

    • Dušik 63.2 %

    • Kisik 35 %

  • Ugljik (IV) oksid 1.8 %

  • Otapanje pojedinih minerala iz tla pri prolasku vode kroz slojeve tla može se prikazati jednadžbama:


Soli, koje se nalaze u vodi za piće, daju vodi odgovarajuća poželjna organoleptička svojstva, ali te iste soli često smetaju prilikom upotrebe vode za potrebe industrije.

Sadržaj soli prisutnih u vodi najčešće se izražava kao “tvrdoća vode”.

Ukupna tvrdoća (UT) vode je mjera za sadržaj svih u vodi prisutnih kalcijevih i magnezijevih soli bez razlike na čije anione su vezani kalcij (Ca) i magnezij (Mg).


Ovisno o sadržaju kalcijevih i magnezijevih soli voda može biti “ mekša “ ili “ tvrda “.

Često se za izražavanje tvrdoće koristi njemački stupanj (1 o nj = 10 mg CaO/ l vode).

Kalcij i magnezij vezani na hidrogenkarbonate nazivaju se karbonatna tvrdoća (KT). Karbonatna tvrdoća se iz vode lako istaloži u obliku kamenca prema jednadžbi ako iz ravnoteže izade CO2 kao plin što se dogada pri grijanju vode.


Najčešći ioni u vodi i tvrdoće koje predstavljaju biti “ mekša “ ili “ tvrda “.


Vode za pi e podjela
VODE ZA biti “ mekša “ ili “ tvrda “. PIĆE – PODJELA

  • Vodu za piće djelimo na:

    1. Voda za piće iz javnih vodoopskrbnih sistema- potječe iz podzemnih ili površinskih vodotokova i njena fizikalno-hemijska svojstva često su promjenjiva i ovise o vanjskim faktorima (temperaturi, količini padavina,..). To se naročito odnosina površinske i podzemne vode kraških područja.


Ukoliko je u vodi prisutna biti “ mekša “ ili “ tvrda “. povišena količina nekog fizikalno-hemijskog pokazatelja ili je voda onečišćena koristi se odgovarajuća tehnologija procišćavanja.

Voda u ovim sistemima sadrži uglavnom saprofitnu, a ponekad i patogenu mikrofloru koja se uklanja dezinfekcijom, najčešćehemijskim sredstvima (npr. klor i klorni preparati,..).


2. Prirodna biti “ mekša “ ili “ tvrda “. mineralna voda- potječe iz podzemnih ležišta zaštićenih od svakog onečišćenja, dobiva se iz jednog ili više prirodnih ili bušenih izvora, a odlikuje se svojim organoleptičkim i fizičko-hemijskim osobinama, bakteriološki je ispravna te ima blagotvoran učinak na ljudski organizam.

Od vode za piće razlikuje se po:

1. svojim prirodnim karakterističnim sadržajem otopljenih mineralnih tvari i tvari u tragovima, te određenim prehrambeno-fiziološkim učincima

2. stanjem svoje prirodne čistoće


Kod ovih voda nije dopuštena nikakva tehnologija prerade biti “ mekša “ ili “ tvrda “. hemijskim sredstvima, niti dezinfekcija hemijskim sredstvima.

U procesu punjenja prirodne mineralne vode dopušteni su postupci odvajanja nestabilnih elemenata kao što su željezo i sumporni spojevi postupcima filtracije ili dekantacije uz prethodnu oksidaciju zrakom, kisikom ili ozonom, ukoliko ovi postupci ne mijenjaju sastav mineralne vode u pogledu osnovnih karakteristika.


  • Da bi neka biti “ mekša “ ili “ tvrda “. voda bila priznata kao mineralna voda potrebno je provesti sljedeća istraživanja:

    • I geološka i hidrogeološka

    • II fizikalna, hemijska i fizikalno-hemijska

    • III mikrobiološka

    • IV prehrambeno - fiziološka, farmakološka

    • i/ili klinička


3. biti “ mekša “ ili “ tvrda “. Izvorska voda - je voda koja potječe iz podzemnih ležišta zaštićenih od svakog onečišćenja.

Sastav, temperatura i ostale karakteristike izvorske vode moraju biti konstantni u okviru prirodnih promjena i ne smiju se mijenjati u slučaju promjene izdašnosti izvora.


  • U procesu biti “ mekša “ ili “ tvrda “. punjenja izvorske vode dopušteni su postupci uklanjanja nestabilnih elemenata kao što su željezo ili sumporni spojevi dekantacijom ili filtracijom uz prethodnu oksidaciju zrakom , kisikom ili ozonom.

  • Da bi neka voda bila priznata kao izvorska voda potrebno je provesti sljedeća ispitivanja:

    • I geološka i hidrogeološka

    • II fizikalna, hemijska i fizikalno-hemijska

    • III mikrobiološka


4. Stolna biti “ mekša “ ili “ tvrda “. voda je proizvedena od vode za piće s dodatkom dozvoljenih tvari, u cilju poboljšanja organoleptičkih svojstava, a zdravstveno je ispravna.

Propisano je 10 tvari koje se mogu dodavati i sve te tvari moraju imati atest o upotrebljivosti u prehrambenoj industriji.

Dopušteno je dodavanje ovih tvari: natrijev klorid, kalcijev klorid, natrijev karbonat, kalcijev karbonat, natrijev hidrogenkarbonat, magnezijev karbonat, natrijev sulfat, magnezijev sulfat, natrijev florid i ugljični dioksid.


5. Soda-voda -podrazumijeva biti “ mekša “ ili “ tvrda “. se proizvod dobiven direktnom impregnacijom pitke vode ugljičnim dioksidom u specijalnim bocama.

Soda voda može se stavljati u promet u staklenim bocama s krunskim ili navojnim zatvaračem ili u pet-bocama s navojnim zatvaračem.


Tipovi vode u industriji prema sastavu
TIPOVI VODE U INDUSTRIJI PREMA SASTAVU biti “ mekša “ ili “ tvrda “.

  • 1. Dekarbonizirana voda

  • Dekarbonizirana voda je voda kojoj je uklonjena karbonatna tvrdoća odnosno kalcijevi i magnezijevi hidrogenkarbonati. Dobiva se, dekarbonizacijom vapnom u vrućem ili hladnom (danas se uglavnom koristi dekarbonizacija u hladnom zbog previsoke cijene obrade u vrućem), dekarbonizacijom kiselinom ili dekarbonizacijom slabo kiselom ionskom izmjenom.

  • Može se dobiti i termičkom dekarbonizacijom, ali se ona ne koristi zbog ekonomskih razloga. Dekarbonizirana voda se upotrebljava u proizvodnji piva i bezalkoholnih pića, te kao rashladna voda.


Dekarbonizacija vapnom u hladnom biti “ mekša “ ili “ tvrda “. - vapno se dodaje u obliku vode vapnenice (zasićena otopina) ili vapnenog mlijeka (suspenzija). Djelovanjem vapna kalcijev hidrogenkarbonat istaloži se kao CaCO3 u reaktoru, a zatim se voda filtrira kroz pješčani filter.


Dekarbonizacija kiselinom- biti “ mekša “ ili “ tvrda “. provodi se doziranjem HCl ili H2SO4 u vodu (paziti na stvaranje gipsa ako se radi s H2SO4). Mora se tačno izračunati koliko kiseline se dodaje.

Reakcija se odvija prema jednadžbi:

-pri čemu se soli karbonatne tvrdoće prevode u soli nekarbonatne tvrdoće.

pH dekarbonizirane vode je 4-5. Koristi se često kod pripreme vode za proces reverzne osmoze.


2. Omekšana biti “ mekša “ ili “ tvrda “. voda- Omekšana voda je voda bez ukupne tvrdoće odnosno bez Ca2+i Mg2+

Dobiva se gotovo isključivo mekšanjem neutralnom ionskom izmjenom.

Pri ionskoj izmjeni koristi se jako kiseli ionski izmjenjivač zasićen Na+ ionima (neutralna ionska izmjena) pri kojoj se svi kalcijevi i magnezijevi ioni zamjenjuju natrijevim ionima.

Na taj način dobiva se voda bez kalcija i magnezija odnosno bez ukupne tvrdoće.


3. Demineralizirana voda biti “ mekša “ ili “ tvrda “.

Demineralizirana voda je voda kojoj su uklonjene sve soli.

Naziva se idestiliranom ili deioniziranom vodom. Karakteristika takve vode je električna provodnost manja od 10 μS/cm budući da u vodi struju provode samo ioni dok je čista voda izolator.

Koristi se u hemiji, za napajanje kotlova visokog pritiska, u proizvodnji jakih alkoholnih pića, u medicini i drugdje.

Dobiva se destilacijom (vrlo rijetko), ionskom izmjenom i membranskim procesom reverzne osmoze.


ad