1 / 38

Pretraživanje medicinskih informacija na internetu: baza podataka MEDLINE

Pretraživanje medicinskih informacija na internetu: baza podataka MEDLINE. Zdravstveni studiji Split, srpanj 2013. Što su baze podataka?. Organizirane zbirke podataka Svaka se baza podataka sastoji od zapisa Zapisi sadrže određena polja s točno određenim podatcima Svako polje ima:

lexi
Download Presentation

Pretraživanje medicinskih informacija na internetu: baza podataka MEDLINE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Pretraživanje medicinskih informacija na internetu: baza podataka MEDLINE Zdravstveni studiji Split, srpanj 2013.

  2. Što su baze podataka? • Organizirane zbirke podataka • Svaka se baza podataka sastoji od zapisa • Zapisi sadrže određena polja s točno određenim podatcima • Svako polje ima: • Nepromjenjivi naziv (npr. Authors) • Promjenjivi sadržaj (npr. Tomic S, Markotic A…) • Neka polja nose različite nazive u različitim bazama iako im je sadržaj isti

  3. Kako nastaju? • Baze podataka izrađuju strukovna udruženja, knjižnice, profitne i neprofitne udruge… • Stvaraju ih stotine stručnjaka različitih profila: • Knjižničari – definiraju strukturu baze podataka kako bi bili uključeni svi potrebni elementi koji opisuju rad • Računalni stručnjaci – izrađuju bazu i sučelja te brinu o tehničkoj podršci • Indekseri – radovima pridodaju ključne riječi kojima opisuju sadržaj

  4. Vrste baza podataka • Osnovne vrste su: • Bibliografske baze podataka • Citatne baze podataka • Baze podataka s cjelovitim tekstom • Postoje i druge (npr. tekstualno-numeričke), ali su tri navedene najvažnije za pronalaženje podataka o izvornim znanstvenim i stručnim radovima • Mnoge baze podataka su kombinacija dviju ili više osnovnih vrsta

  5. Bibliografske baze podataka • Temeljni sekundarni izvor podataka • Sadrže osnovne podatke o primarnim izvorima (objavljenim radovima): autor/i, naslov rada, naslov časopisa, godina/svezak/stranice, naziv ustanove i sl., ključne riječi, sažetak… • Razlikuju se prema znanstvenim područjima koja obuhvaćaju, broju časopisa, knjiga i drugih publikacija koje obrađuju, strukturi i opsegu bibliografskoga zapisa (neke baze opisuju svaki rad s desetak polja, a neke s tridesetak i više) te dodatnoj obradi (predmetnice) • Služe za stjecanje uvida u određeno znanstveno područje

  6. Najvažnije bibliografske baze u području medicine • MEDLINE • EMBASE • Current Contents • Clinical Medicine • Life Sciences • PsycINFO • CINAHL

  7. Kako pristupiti? Centar za online baze podataka http://www.online-baze.hr ili preko mrežnih stranica knjižnice

  8. Mogućnosti pristupa • S računala iz mreže ustanove koja je unutar sustava znanosti i visokoga školstva (unutar CARNetove mreže) • S bilo kojeg računala preko proxy servera za sve korisnike koji imaju elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr • Preko CARNetovih modemskih ulaza • S bilo kojeg računala za ustanove članice biomedicinskoga konzorcija za dio baza dostupnih preko Ovida (potrebna lozinka)

  9. Što je MEDLINE? • Najveća i najpoznatija medicinska baza podataka • MEDLINE obuhvaća: • medicinu • stomatologiju • veterinarske znanosti • sestrinstvo • biološke znanosti • Dostupna nam je preko četiri različita sučelja: • OvidSP • Web of Knowledge • EBSCOhost • PubMed

  10. Osnovni podatci • Stvara je i održava: National Library of Medicine, Washington, DC. • Pokriva razdoblje od 1940-ih do danas • Sažetke sadržava >75% uključenih bibliografskih zapisa • Obuhvaća časopise iz oko 80 zemalja (oko 50% iz SAD-a!) na 30-ak jezika • Indeksira oko 5.500 časopisa • Trenutno ima oko 21 milijun zapisa • 10 hrvatskih časopisa • Dnevno se ažurira

  11. PubMedhttp://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed • PubMed je servis koji pored baze MEDLINE sadrži i zapise iz časopisa zastupljenih u arhivu PubMedCentral, podatke uredništava časopisa o tek objavljenim člancima koji još nisu indeksirani za MEDLINE i sl. • Sadrži poveznice s arhivom PubMed Central (PMC), časopisima koji su u slobodnom pristupu i pretplaćenim časopisima na mrežnim sjedištima agregatora ili izdavača • Slobodno je dostupan svima

  12. MeSH - MedicalSubjectHeadings • MeSH je jedna od glavnih odlika MEDLINEA • To je kontrolirani rječnik (tezaurus) koji se koristi za indeksiranje (opisivanje sadržaja) i pretraživanje biomedicinske literature • Preko 20.000 deskriptora koji su organizirani abecedno i hijerarhijski • Glavne predmetnice (headings) i potpredmetnice (subheadings) • Javno dostupan MeSH Browser na adresi http://www.nlm.nih.gov/mesh/MBrowser.html

  13. PubMed Osnove pretraživanja

  14. Jednostavno tematsko pretraživanje music therapy pain Klikne se na Search. U polje za pretraživanje upišu se odabrane ključne riječi bez interpunkcija ili operatora.

  15. Što PubMed radi s vašim upitom? PubMed prevodi upit koji je postavljen. Na koji način to radi može se vidjeti u Searchdetails… …klikom na See more…

  16. Mapiranje PubMed najprije traži odgovarajuće MeSH-predmetnice ako one postoje, a zatim ih kombinira s našim ključnim riječima. U prijevod upita se može intervenirati, izbaciti ono što nam ne odgovara ili ga dopuniti, te ponovno pokrenuti pretraživanje.

  17. Mapiranje • Mapiranje (engl., mapping) je postupak povezivanja slobodno odabranih ključnih riječi s odgovarajućim pojmovima (predmetnicama) u kontroliranom rječniku (tezaurusu). • Može se koristiti jedino u bazama koje takav rječnik imaju (MEDLINE, PsycINFO, ERIC…) • Mapiranje je obično zadana postavka koja se može prema potrebi isključiti.

  18. Ograničavanje rezultata Ograničavanje rezultata postiže se odabirom nekog od ponuđenih filtera u lijevom stupcu PubMeda. S desne su strane izdvojeni radovi koji u naslovu sadrže naše ključne riječi, kao i radovi koji su potpuno slobodno dostupni.

  19. Ograničavanje rezultata Što se dogodilo? Broj rezultata je s početnih 442 smanjen na 43. Klikom na naslov nekog članka otvaramo njegov potpuni zapis u bazi. Ograničili smo dobivene rezultate na sustavne pregledne članke klikom na SystematicReviews.

  20. Bibliografski zapis članka Naslov časopisa, godina, svezak, broj, stranice, naslov članka, autori Sažetak Izvori cjelovitoga teksta članka na webu

  21. Tematsko pretraživanje iz MeSH-a Tematsko pretraživanje iz MeSH-a možemo postaviti koristeći MeSHDatabase na početnoj stranici PubMeda.

  22. Tematsko pretraživanje iz MeSH-a U polje za pretraživanje upišemo našu ključnu riječ, u ovom slučaju breastcancer. Pretraživanje pokrenemo klikom na Search. Baza nam nudi dodatni izbor ključnih riječi koje možemo odabrati ili ostaviti svoju.

  23. Baza nam je ponudila nekoliko MeSH-predmetnica među kojima izaberemo onu koja nam najviše odgovara. U ovom slučaju odabiremo BreastNeoplasms. Klikom na predmetnicu otvaramo njen zapis.

  24. Dobili smo našu predmetnicu s popisom svih potpredmetnica koje uz nju možemo koristiti kako bismo usmjerili pretraživanje. Klikom na Add to searchbuilder dodajemo našu predmetnicu u polje za izgradnju strategije pretraživanja.

  25. Upišemo zatim drugi ključni pojam. Klikom na Search dobivamo popis predmetnica. Odaberemo EarlyDetectionofCancer.

  26. Klikom na Add to searchbuilder i odabirom operatora AND dodajemo drugu predmetnicu te pokrenemo pretraživanje klikom na SearchPubMed.

  27. Dobili smo 764 rezultata koje po potrebi možemo dodatno filtrirati.

  28. Da smo isto pretraživanje postavili na početnoj stranici PubMeda, koristeći naše ključne riječi… …dobili bismo 15 688 rezultata.

  29. Operatori • Operatori su riječi ili znakovi koji tijekom pretraživanja vrše točno određenu funkciju unutar sintaktičke cjeline. • Određuju odnos između ključnih riječi koje se koriste unutar pojedine sintaktičke cjeline i unutar same strategije. • Omogućuju preciznije pretraživanje. • Najpoznatiji su i najčešće korišteni Booleovi operatori.

  30. Booleovi operatori • AND • OR • NOT • George Boole (1815. – 1864.) – engleski matematičar, razvio algebru sustava koji se sastoji od samo dva moguća stanja

  31. SingleCitationMatcher SingleCitationMatcher je koristan alat koji omogućuje pronalaženje nekoga članka prema podatcima kojima raspolažemo.

  32. Upisali smo elemente koji su nam poznati, npr. naslov časopisa, godinu izdanja i broj prve stranice članka te kliknuli na Go.

  33. Locirali smo traženi članak, odnosno zapis o njemu u PubMedu.

More Related