1 / 35

Predmetni nastavnik: Prof. d r . s c . Mirsad Kulović , diplg.

Predmetni nastavnik: Prof. d r . s c . Mirsad Kulović , dipl.ing. Viši a sistent : M r . s c.Azra Moštro, dipl.ing. Travnik, oktobar 2011.

levi
Download Presentation

Predmetni nastavnik: Prof. d r . s c . Mirsad Kulović , diplg.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Predmetni nastavnik: Prof. dr. sc. Mirsad Kulović, dipl.ing. Viši asistent: Mr.sc.Azra Moštro, dipl.ing. Travnik, oktobar 2011. InteranacionalniUniverzitetTravnik, SaobraćajnifakultetInternational University of Travnik, Faculty of Traffic PLANIRANJE SAOBRAĆAJA I SAOBRAĆAJNICA

  2. IV PREDAVANJE

  3. Procjena dostupnosti za planiranje transporta • Dostupnost se odnosi na mogućnost prikupljanja dobara, usluga i aktivnosti što jekrajnja svrha većine transportnih aktivnosti. • Mnogi faktori utiču na dostupnost, uključujućimobilnost (fizičko kretanje), kvalitet i cjenovnu pristupačnost transporta, povezanost transportnihsistema, mobilnost supstituta i načini korišćenja raspoloživog zemljišta.

  4. Potpuna mobilnost

  5. Procjena dostupnosti za planiranje transporta • Dostupnost se možeposmatrati sa različitih stanovišta, uključujući aspekt pripadnosti određenoj grupi, aspekt režima,lokacije ili aktivnosti. • Kroz konvencionalno planiranje postoji tendencija da se previde ilipodcenjuju neki od ovih faktora. Sveobuhvatnije analize dostupnosti u planiranju proširuju obimpotencijalnih rešenja za transportne probleme.

  6. U planiranju transporta se dešavaju fundamentalne promjene u načinu definisanja problema ikreiranju rešenja. • To može biti opisano kao prelazak sa analiza orjentisanih ka mobilnosti (kojaprocenjuje perfornanse transportnih sistema na osnovu kvantiteta i kvaliteta fizičkog prevoza), naanalize koje se zasnivaju na dostupnosti (gdje se posmatra širi opseg uticaja i opcija).

  7. Ova promjena ima značajne uticaje na planiranje transporta. • To često dovodi do promjenedefinisanja transportnih problema, vrsta rešenja koja se mogu uzeti u obzir, i načina na koji sepotencijalna rešenja mogu ocenjivati.

  8. Planiranje koje je zasnovano na mobilnosti se fokusira na putovanja automobilom, pa zato favorizuje unapređenje korišćenja automobila za transport. • Planiranje zasnovano na dostupnosti uzima u obzir i druge faktore, pa favorizuje alternativnenačine transporta, i bolje korištenje raspoloživog zemljišta.

  9. Često postoje kompromisi izmeđurazličitih tipova dostupnosti , kao između automobila i tranzitnog pristupa u uličnom dizajnu, iizmeđu automobila i tranzitnog pristupa u planiranju korištenja zemljišta, ali oni su generalnopreviđeni i podcenjeni u planiranju koje se bazira na mobilnosti.

  10. Mnoge važeće planske prakse imaju tendenciju da favorizuju mobilnost više nego dostupnost, iautomobilski transport od alternativnih načina. Naprimjer: • Performanse transportnog sistema se često procenjuju na osnovu brzine putovanja irazdaljine, favorizujući brže vidove transporta i kvantitativna poboljšanja, nasuprotsporijim vidovima transporta i kvalitativnih poboljšanjima.

  11. Statistikaputovanjačesto ne uračunavai ne vrednujekretanjakojasu ne-motorizovanainatajnačin se ne uzimaju u obzirstvarnakretanjaljudinakratkimrelacijama, kretanjadece, kretanjaponaselju, i ne-motorizovanilinkovimotorizovanihputovanja. • Koristiodporastaobimasaobraćajaibrzinevozilasuočigledne, alismanjenjekretanjabezupotrebevozilairaspoloživostzemljišta se podcenjuju.

  12. Takva praksa planiranja može rezultovati u odluke povećanja mobilnosti, ali to dovodi dosmanjenja ukupne dostupnosti (npr.smanjenje opcija putovanja i podsticanje širenja) ipodcenjivanja ostalih opcija unapređenja dostupnosti (kao što su pristupačnije zemljište). • Sveobuhvatnije analize mogu pomoći donosiocima odluke prilikom identifikacije optimalnogrešenja.

  13. Ne postojijednistvennačinocjenedostupnosti. • Različitiproblemiplaniranjazahtijevajuobuhvatanjerazličitihmetodazarazličitekorisnike,načineprevoza, skaleiperspektive. • Naprimer, planiranjenanivounaselja (eng. neighborhood planning) zahtevavišeanalizakretanjabezupotrebevozila, dokregionalnoplaniranjezahtevavišeanalizaautomobilskog, željezničkogiautobuskogputovanja. Procenadostupnostizastanovnikesanižimprimanjimarazlikuje se odprocenedostupnostizastanovnikekojiimajuvećaprimanja.

  14. Ovdje je definisan koncept dostupnosti, opisani su faktori koji utiču na ljudsku sposobnost dastignu do određenih destinacija, i razmotrene su metode evaluacije i opcije za poboljšanjepristupa.

  15. Definisanje dostupnosti • Dostupnost (ili pristupačnost, pristup) se odnosi na načine „postizanja“ dobara, usluga, aktivnostii destinacija. Može se definisati kao potencijal za interakciju i razmene (Hansen, 1959; Engwicht, 1993). Na primjer, marketi obezbeđuju pristup hrani. Biblioteke i Internet obezbeđujupristup informacijama. Staze, putevi i aerodromi obezbeđuju pristup željenim destinacijama ipropratnim aktivnostima.

  16. Definisanje dostupnosti • Dostupnost se može definisati u smislu potencijala (mogućnost da senešto postigne) ili u pogledu aktivnosti (mogućnosti koje su se postigle). Čak i ljudi koji trenutnone koriste određenu formu pristupa mogu je imati u vidu u budućnosti, kao moguću opciju. Naprimer, vozači automobila mogu imati u vidu mogućnost korišćenja javnog gradskog prevoza ubudućnosti iako trenutno za svoje potrebe koriste automobil.

  17. Definisanje dostupnosti • Pristup je cilj većine prevoznih aktivnosti, osim malog dijela aktivnosti za koje je mobilnost sampo sebi cilj (trčanje, šetnja, krstarenja, slobodna vožnja vozom..) • Čak i rekreativna putovanjaobično imaju destinacijukao što su naselje ili kamp. • Različite discipline analiziraju dostupnost,ali je njihova perspektiva obično ograničena što se može vidjeti na sljedećem slajdu:

  18. Definisanje dostupnosti • Planeritransportaobičnoanalizirajumobilnost, pogotovuprevoznihsredstava· • Planerikorišćenjazemljišta se običnofokusirajunageografskupristupačnost (rastojanjaizmeđu aktivnosti) • Eksperti za komunkacije fokusiraju se na kvalitet telekomunikacija (kao što je obezbeđivanje pristupa telefonu, Internetu, kablovskoj u domaćinstvima) • Planeri socijalnih službi fokusiraju se na opcije dostupnosti za određene grupe specifičnihusluga (kaoštosumogućnostiosobasaposebnimpotrebamadakoristemedicinskeirekreativne centre).

  19. Faktori koji utiču na dostupnost • Transportna tražnja i aktivnosti Transportna tražnja odnosi se na količinu mobilnosti i dostupnosti koju bi ljudi mogli da ostvarepod različitim uslovima. Transportne aktivnosti se odnose na količinu mobilnosti i dostupnostikoju ljudi zaista ostvaruju. Ljudi obično dnevno putuju 1-3 puta iz svojih kuća, više nivoe tražnjeimaju ljudi koji putuju do škole ili posla, ljudi sa posebnim potrebama, i oni koji imaju višeprihode (ITE, 2003).

  20. Faktori koji utiču na dostupnost Transportnatražnjamožebitikategorisanasarazličitihaspekata: • Demografskog (starost, prihodi, status zaposlenosti, pol, itd.) • Svrhe(škola, posao, prodavnice, restorani, parkovi, prijatelji, familija, itd.). Mogu sepodeliti na zajedničke destinacije (dobra i usluge koje su dostupne na mnogim lokacijama) i jedinstvene destinacije (aktivnosti na određenim destinacijama, kao što sudomoviprijatelja). • Vremena (sat, dan, sezona) • Način, vid(pešačenje, biciklizam, vožnjaautomobilom, itd.) Raspodela vidova (dijelovi putovanja koji se ostvaruju različitim vidovima transporta) kojazavisiodfaktorakaoštosuraspoloživostvozila, kvalitetalternativnihvidovaidizajnzajednice.

  21. Faktori koji utiču na dostupnost • Rastojanja (odizvora do destinacija, ioddestinacija do pristupasvakomvidu, kaoštosupešačenje do stanice) • Transportnatražnja se čestotretirakaofiksnavrednost. Na primer, planer možereći: „Tražnjazasaobraćajem vozilima će se povećati za 20 % u narednih deset godina.“ • Međutim faktori kao štosu cijenaikvalitetuslugeutičunatražnju, pa bi planeritrebalidaukažukakopolitikautiče, naprimjer, govoreći: „Projektovano je da se saobraćajvozilapovećaza 20% tokomnarednedecenije, ako se nastavitekućapolitikasa 10% umjerenogmenadžmentamobilnostii 0%agresivnogmenadžmentamobilnosti.“ Ovoomogućavazajednicamadaodredesvojumobilnost.

  22. Faktori koji utiču na dostupnost • Mnogi ljudi smatraju poželjnim oderđeni stepen mobilnosti (Mokhtarian and Salomon, 2001),uključujući pešačenje, biciklizam, sopstveni i javni prevoz (Handy, 1993). • Ljudi preferirajuodređene transportne aktivnosti, kao što su vožnja u zemlji, praznična putovanja. Čak inamjenska putovanja, kao što su kratka putovanja (radi obavljanja nekog posla) i migracije, mogubiti duža nego što je neophodno zbog uživanja u putovanju. • U svakom slučaju, istraživanjevremena putovanja pokazuje da ipak mnogi ljudi nastoje da skrate vrijeme putovanja ("TravelTime Costs," Litman, 2006a).

  23. Faktori koji utiču na dostupnost Implikacije: • Demografskiigeografskifaktoriutičunatražnjuimobilnošćuipristupu. Posećivanješkole, zaposlenost, iliizdržavanjeutičunaporasttražnje. • Cijena, kvalitetiostalifaktoriutičunapotražnjusvihvidovaividovneraspodjele • Sa poboljšanjemdostupnostiljudipristupajuvećembrojumogućnosti • Ljudi preferiraju određenu “količinu” prevoza

  24. Faktori koji utiču na dostupnost • Mobilnost • Mobilnost se odnosi na fizičko kretanje, mjereno putovanjima, rastojanjima i brzinom, kao što suosoba-milje ili kilometri po putovanju za sopstvene potrebe, i tona-milja ili tona-kilometar za robni transport. • Povećana mobilnost povećava dostupnost: što više i brže ljudi mogu putovati,više destinacija će i obilaziti.

  25. Faktori koji utiču na dostupnost • Konvencionalnoplaniranjeimatendencijudakvalitettransportnogsistemaocenjujeprimarnonaosnovumobilnosti, korišćenjemindikatorakaoštosuprosečnabrzinaizagušenjesaobraćaja(Litman, 2001). • Zagušenječestoograničavasaobraćaj u vršnimterminima, ograničavajućidostupnost. Međutim, napori da se poveća brzina vozila može dovesti do smanjenja ostalih formidostupnosti, ograničavajući pješačkisaobraćajistimulišućiprostranjenijiobrazacrazvojazasnovan na automobilskom prevozu. • Unapređenjem putovanja vozilima sa većim iskorišćenjemprostora (HOV- High Occupant Vehicle) može se doprinetismanjenjuzagušenjaprivatnogprevoza (čovek-miljapoputovanju) bezpovećanjamobilnostivozila (vozilo-miljapoputovanju).

  26. Različiti načini transporta imaju različite brzine i skale dostupnosti (Krizek, et al., 2007). • Naprimjer, za 5 minuta tipični pješak može da pređe 1/2 milje i tako ima pristup 36 kvadratnih blokova,dok biciklista može da putuje oko jedne milje i pristupi 256 kvadratnim blokovima, i motorista možeda pređe 2 milje i pristupi 2.500 kvadratnih blokova.

  27. Sl. Prikaz oblasti pristupa u zavisnosti od korištenja načina kretanja

  28. Implikacije: • Veći i brži porast dostupnosti putovanja • Zagušenje se može limitirati korišćenjem određenog načina transporta • Napori da se uveća korišćenje automobilskog saobraćaja mogu ograničiti ostale formedostupnosti. • Vidovi transporta sa većim iskorišćenjem mogu povećati ličnu mobilnost bez porastamotorizovanog putovanja

  29. Konvencionalno ocenjivanje teži oceni dostupnosti na bazi brzine putovanja (kao što je prosečnabrzina i zagušenje), ali su takođe bitni i faktori pogodnosti i komfora (Litman, 2007a). Oceneservis stepena (eng, Level-of-service, LOS), koji rangiraju kvalitet usluge od A (najbolji) do F(najlošiji), mogu se koristiti za ocenjivanje uslova prevoza, na primer, za identifikaciju problemai predlog potencijalnog poboljšanja. Tabela 3 pokazuje rangiranje faktora servis stepena zarazličite načine transporta.

  30. Specijalni načini se ponekad koriste za kvantifikaciju dostupnosti u pojedinim načinima. Naprimer, Minocha, et al. (2008) ocenjuje transportnu dostupnost zaposlenima korišćenjem indeksakvaliteta transportne usluge (frekvencija i kvalitet stanice) i vremena putovanja do oblasti gde suzaposleni.

  31. Leigh, Scott & Cleary (1999) su razvili metod za kvantifikaciju međuprostora mobilnosti(eng.mobilitz gap) zajednice, definisan kao količina dodatne usluge prevoza koja se zahteva zadomaćinstva koja se poseduju vozilo kako bi dostigli nivo zadovoljstva koji se može porediti sadomaćinstvima koja poseduju vozilo. To je konzervativna procena, jer ne uračunavanezadovoljene potrebe mobilnosti ne vozača u domaćinstvima koja poseduju vozila. Samotrećina potreba prevoza je trenutno ispunjeno u tipičnim oblastima koje se ocenjuju, što ukazujena nivo usluga koje se rangira sa D, na osnovu ocene prikazane u Tabeli 4. Pristup se možekoristiti za predviđanje servis stepena rangiranja koji će se pojaviti u različitim scenarijimatransportnog planiranja i investiranja.

  32. Ponekad, određeni faktor posebno utiče na dostupnost. Na primer, neadekvatne informacije ilinedovoljna bezbednost oko stanica mogu ograničiti upotrebu prevoza (potencijalni vozači ne znajukako da ga koriste ili imaju preterani strah od nelagodnosti i rizika).

  33. Implikacije: · Poboljšanje opcija transporta utiču na poboljšanje dostupnosti. Poboljšanja moguuključivati povećanje udobnosti, brzine, komfora, pristupačnosti, bezbednosti,korisničkih informacija i prestiža. · Destinacije koje se opslužuju većim brojem načina transporta ili boljim kvalitetomusluge imaju bolju dostupnost. · Ocena dostupnosti zahteva detaljno razumevanje ljudi i pristupa potrebama imogućnostima, ograničenja načina putovanja, i kvalitet usluga.

More Related