1 / 16

Analiza tržišta obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u Republici Hrvatskoj – Hrvatsko aktuarsko društvo

Analiza tržišta obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u Republici Hrvatskoj – Hrvatsko aktuarsko društvo. Rizici u osiguravajućem društvu (između ostalih). ADEKVATNOST PREMIJE OSIGURANJA ADEKVATNOST TEHNIČKIH PRIČUVA. Osnovne zadaće aktuara.

leigh
Download Presentation

Analiza tržišta obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u Republici Hrvatskoj – Hrvatsko aktuarsko društvo

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Analiza tržišta obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u Republici Hrvatskoj – Hrvatsko aktuarsko društvo

  2. Rizici u osiguravajućem društvu (između ostalih) • ADEKVATNOST PREMIJE OSIGURANJA • ADEKVATNOST TEHNIČKIH PRIČUVA

  3. Osnovne zadaće aktuara • Određivanje cijene osigurateljnih proizvoda • Obračunavanje tehničkih pričuva • Liberalizacijom rizici, pa i uloga aktuara, postaju još veći! • Nužna je odgovornost ne samo aktuara, nego svih sudionika na tržištu! Razlog analize HAD-a: • Naglasiti (još jednom) moguće probleme tržišta, a time i svojih članova - aktuara: • Gdje smo sada? • Naznake potencijalnih opasnosti – možemo li ih smanjiti?

  4. Liberalizacija > slobodno određivanje AO premije • Uvođenje novih tarifnih faktora • Postoji li dovoljno podataka? • Količina i kvaliteta podataka? • Mogu li se koristiti strani podaci? Jesu li neki uopće primjenjivi u našem okruženju? • Korelacije među podacima? • Nužno je odrediti minimalni fond zajedničkih podataka za buduće praćenje i analize

  5. Segmentacija rizika • Bolji rizici imaju manju cijenu, lošiji rizici veću cijenu • Pravednije prema osiguranicima • Potencijalno korisno • Želeći uštedjeti lošiji rizik možda promijeni ponašanje • U konačnici – manji broj ili visina šteta

  6. Segmentacija rizika ALI: • svatko će napraviti segmentaciju sukladno svojim ciljnim grupama • Osiguravatelj A • Osiguravatelj B • obje segmentacije su kvalitetno odrađene (gledano same za sebe)

  7. Korist od segmentacije rizika može se postići SAMO AKO: • osiguravatelji ne odstupaju od svojih ciljnih grupa • sustavno i dosljedno upravljaju prodajom • Osiguravatelj A • Osiguravatelj B • nema onih koji osvajaju tržište svjesnim stvaranjem gubitaka ODGOVORNOST UPRAVE i PRODAJE NADILAZI ULOGU AKTUARA

  8. Razlog za oprez • Malo tržište s puno konkurenata • Glad za premijom, posebno AO • Ogroman broj sudskih šteta • neizvjesnost pričuva, podataka i nepouzdanost premije • Otežan monitoring portfelja • štete dolaze sa zakašnjenjem • dosadašnje ponašanje – često obuhvat bitniji od profita • AK, posebno leasing • osiguranje imovine, posebno natječaji

  9. Razlog za oprez • iskustva drugih • Grčka (g. Tzanis, Okrugli stol, 03.05.2007.) “Neočekivanim vrlo visokim naknadama koje su sudovi dosuđivali uslijed novih minimalnih svota pokrića, te potrebom društava da nastave sa svojim radom neisplaćene štete su na tržištu podcijenjene. Pričuve za čitavo tržište manjkale su za nekoliko milijuna GRD što je premašilo polovicu godišnje ukupno zaračunate premije u automobilskom osiguranju. Nekoliko društava bez pričuve suočilo se s ozbiljnim financijskim problemom zbog čega im je nadređena institucija ukinula dozvolu za bavljenje djelatnošću. Ta su društva oštetila ugled privatnog osiguranja i na kraju su sama sebe dovela u stečaj. Nakon što su propala, njihova su dugovanja prenesena na Garancijski fond koji se nije mogao nositi s tako velikim brojem šteta jer niti je raspolagao s dovoljnim brojem stručnih ljudi, niti s dovoljno financijskih sredstava za prihvaćanje i ispunjavanje svih obveza.”

  10. Razlog za oprez “Osobito posljednjih 5 godina (2001. – 2006.) konkurencija na grčkom osigurateljnom tržištu je vrlo oštra i to ne samo u osiguranju motornih vozila već i u imovinskim osiguranjima. U automobilskom osiguranju prosječna premija smanjena je za 6 – 7 posto u usporedbi s 2004. i 2005. dok je provizija povećana. Prosječna provizija u automobilskom osiguranju iznosi sada 20% a neki ugovori prelaze i 27%. U praksi nema bonus-malus sustava .... Osiguraniku ukoliko je i prouzročio nesreću neće se povećati premija s obzirom da vrlo lako može kupiti novu jeftiniju policu osiguranja.”

  11. Razlog za oprez • iskustva drugih • Austrija (g. Albrecht, Okrugli stol, 03.05.2007.)

  12. Analiza dovoljnosti premije • Analiza dovoljnosti premije za razdoblje 2003.-2006. • Korištene službeno dostupne statistike HANFA-e i HUO-a za čitavo tržište • Kvota šteta – premijske grupe • Bonus – malus • 2006. godine – udio polica s bonusom 50% iznosio je 85,4% • 2007. godina – udio polica s bonusom 50% iznosi 79,5% • osiguratelji u 2007. bilježe rast prosječne premije 4%-7%

  13. Dovoljnost ukupne premije (%) • kombinirana kvota šteta i troškova u 2006. već je 107%

  14. Kvote šteta – premijske grupe • Izrazito negativne (kvota šteta > 100%) – autobusi, specijalna, motocikli i priključna

  15. Promjene • 1.1. 2006. – novi Zakon o obveznim odnosima, Zakon o obveznim osiguranjima u prometu → povećanje šteta • u 2006. zaustavljen padajući trend prometnih nesreća i broja nastradalih osoba; prvih 5 mjeseci 2007. rast broja prometnih nesreća 8,2%, a nastradalih osoba 16,2% • liberalizacija → povećanje pribavnih provizija, troškova marketinga

More Related