KONDICIJSKA PRIPREMA TENISAČA-ICE

1. KONDICIJSKA PRIPREMA TENISAČA-ICE prof. dr. sc. Boris Neljak

2. Kondicijska priprema Svrha kondicijske pripreme u tenisu, pa time i njeno određenje, može se općenito definirati kao; međuzavisna promjena skupa morfološko-motoričko-funkcionalnih obilježja natjecatelja temeljena na zahtjevima teniske igre.

3. Kondicijska priprema Međutim s antropološkog stajališta zadaci kondicijske pripreme u tenisu mnogo su opsežniji, a najkraće bi ih se moglo imenovati kao sprega: • transformacije, • regeneracije, • prevencije • i rehabilitacije.

4. Strukturalna analiza sa stajališta kondicijske pripreme Tenis se ubraja u skupinu tehnički složenijih sportova koji od natjecatelja zahtjeva izrazitu tehničko-taktičku, kondicijsku i psihičku pripremljenost. To pogotovo jer je u njemu više od ostalih sportova svakodnevno zastupljena konstanta koja se zove - promjenjivost.

5. Strukturalna analiza sa stajališta kondicijske pripreme Spomenuta promjenjivostje uzrokovana izrazito velikim brojem parametara od kojih su samo neki; • vrsta podloge (zemlja, trava, beton, tepih), • vrsta loptica (razlikuju se od turnira do turnira), • okruženje (sunce, vjetar, dvorana), • prekid meča, • odigravanje meča u bilo koje doba dana, • taktika igre natjecatelja A i B u meču X itd.

6. Strukturalna analiza sa stajališta kondicijske pripreme Navedeni parametri primjerice s tehničko-taktičkog stajališta izravno utječu na omjere unutar strukture udaraca u meču, određuju promjenu učestalosti vrste udaraca, smjerova odigravanja, trajanja poena, setova, mečeva.

7. Dosadašnja istraživanja o teniskoj igri većinom su provedena na malim uzorcima entiteta, ali i kao takva mogu pružiti uvid u strukturu igre. Dio tih informacija može se dobiti uvidom u slijedeće tablice, unutar kojih navedene vrijednosti ukazuju na neke posebnosti ovog sporta. Tablica 1: Broja odigranih gemova po setu(Burcar 1999),

8. U tablici 2. prikazane su vrijednosti prosječnog broja poena po gemu, prosječnog broja udaraca po poenu, prosječno trajanje poena, prosječna dužina trčanja za izvođenje jednog udarca i prosječna dužina trčanja po jednom poenu (Schoenborn, 1995).

9. Temeljem vrijednosti iz prethodnih tablica, može se izračunati čitav niz pokazatelja koji su u funkciji rada kondicijskog trenera. Tako je, osim podataka koji su navedeni u tablicama, moguće dobiti određeni uvid u kako u aktivnost donjih ekstremiteta i trupa, tako i u efektivni ekstenzitet rada funkcionalnih sposobnosti.

10. Kod spomenutih funkcionalnih sposobnosti mora se kazati da se udio energetskih sustava procjenjuje na: • 70% alaktatnog (fosfagenog) anaerobnog, • 20% laktatnog (glikolitičkog) anaerobnog i • 10 % aerobnog kapaciteta.

11. U tablici 3. Rezultati su analize temeljene na sedam mečeva ATP turnira Roland Gaross 1997. u muškoj konkurenciji (Burcar 1999.). Tablica 3.

12. Analiza ukazuje da u igri na zemljanoj podlozi dominira izmjena udaraca sa osnovne crte sa ukupnim učešćem od 78% ukupnog broja udaraca, dok je udio voleja i smesha zanemarivih 4% od ukupnog broja udaraca. Temeljem ovih vrijednosti prvenstveno se može dobiti dojam o aktivnosti dominantnog gornjeg ekstremiteta i trupa. Poznavanje razlika o strukturi igre na različitim podlogama također je značajno za planiranje i programiranje kondicijskog treninga, jer postoje velika odstupanja u strukturi igre između zemlje i brzih podloga. Na što ukazuje sljedeći primjer.

13. U slijedećoj tablici (tablica 4.) prikazan je odnos odabranih varijabli praćenih na dvije različite podloge . Praćeni su mečevi na turniru Roland Gaross-u (1997. zemljana podloga) i na ATP turniru u Beču (1997. podloga tepih). Tablica 4.

14. Procjena nekih antropoloških dimenzija tenisača-ica • Malo je istraživanja u kojima su na metodološki ispravan način ispitivane karakteristike vrhunskih sportaša koje sudjeluju u određeno sportu, dok praktički niti ne postoje istraživanja u kojima su provjeravane hipoteze o postojanju razlika razvijenosti osobina između natjecatelja koji postižu visoke sportske rezultate. • Zbog toga je postupak definiranja modela nemoguće potkrijepiti činjenicama iz dosadašnjih istraživanja, zbog čega se u ime kondicijske pripreme jedino može hipotetski vrednovati neka značajnija antropološka obilježja tenisača-ice.

15. Vrijednosti tog pokušaja iznesene su u sljedećim tablicama, na način da su iste procjenjivane ocjenama od –5 do +5 u usporedbi s drugim sportovima. Pozitivni predznak ukazuje na pozitivnu indikaciju tog obilježja u teniskoj igri, a negativan na kontraindikaciju. Tablica 5a.

16. Tablica 5b.

17. Tablica 5c.

18. Dijagnostika i analiza stanja treniranosti • Dijagnosticiranje stanja treniranosti sportaša temeljni je je preduvjet za kvalitetno planiranje i programiranje trenažnog procesa, jer specifične osobine, sposobnosti i znanja u međuzavisnom odnosu tvore osobnu iskaznicu kondicijske kvalitete natjecatelja.

19. Utvrđivanje takvih vrijednosti provodi se u Sportsko–dijagnostičkom centru Kineziološkog fakulteta, pri čemu se jedna dijagnostika odnosi na prikupljanje podataka o morfološkom prostoru, motoričkim i funkcionalnim sposobnostima tenisača.

20. u morfološkom prostoru provodi se standardno mjerenje 21 antropometrijske mjere i određuje kompozicija tijela. Temeljem tih mjerenja dobiva se čitav niz parametara od kojih su značajniji: • frekvencija srca u mirovanju i pod opterećenjem, te • sastav tijela koja ukazuje na odnos masti i bezmasne mase u građi tijela u odnosu na dob, spol i sportsku disciplinu.

21. u prostoru motoričkihsposobnosti provode se bazični i specifični testovi. Oni procjenjuju: • eksplozivnu snagu tipa brzine, • eksplozivnu snagu tipaskočnosti i bacanja, • koordinacije cijelog tijela i • koordinacije tipa agilnosti, • brzine frekvencije pokreta ruku i nogu, • fleksibilnosti nogu, karličnog i ramenog pojasa, • relativnu repetitivnu snagu i • dinamometrijsku silu.

22. za određivanje funkcionalne sposobnosti provodi se spirometrija i spiroergometrija. To podrazumjeva mjerenje dišnog sustava u mirovanju vitalnim i sekundnim kapacitetom pluća, te određuje ekonomičnost disanja pri opterećenju. • Nakon toga utvrđuje se aerobni kapacitet direktnim mjerenjem primitka kisika progresivnim kontinuiranim testom na pokretnoj traci. Kako tijekom opterećenja tako i u oporavku prati se EKG, a prema spiroergometrijskim parametrima određuju se pulsne zone sa svrhom određivanja intenziteta opterećenja na treningu.

23. Metodički aspekti bazične, specifične i situacijske kondicijske pripreme Metodički aspekti kondicijske pripreme podrazumjevaju informacije o različitostima njezinih pojavnih oblika kao bazične, specifične i situacijske pripreme. Zato očito pod ovom temom prvenstveno valja razmatrati njihove posebnosti i načine realizacije, a potom pomno ukazati na njihove razlike od mlađih dobnih kategorija do seniora-ki.

24. Bazična kondicijska priprema u tenisu podrazumijeva provođenje takvih trenažnih stimulusa koji su u funkciji pretvorbe svih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti tenisača, zbog čega se ona pretjerano ne razlikuje od bazične pripreme u drugim sportovima. Njezina se sredstva dominantno koriste početkom pripremnom periodu, a povremeno nalaze svoje mjesto u mikrociklusima (tzv. mini pripremama) unutar natjecateljskog perioda Karakteristično je za bazičnu kondicijsku pripremu podizanje volumena opterećenja, prvenstveno ekstenzitetom uz blago povećanje intenziteta opterećenja. Trajanje i učestalost treninga u nekom ciklusu presudno zavisi od biološke dobi i razine treniranosti tenisača-ice. Bazična kondicijska priprema

25. Bazična kondicijska priprema • Temeljni zadaci bazične kondicijske pripreme tenisača preovladavajuće se odnose na: razvoj ili održavanje opće izdržljivosti, bazične snage, opće koordinacije, opće ravnoteže, opće preciznosti ifleksibilnosti, sa značajnim udjelom vježbi zdravstvene prevencije (po potrebi i rehabilitacije). • Tijekom ove pripreme u tenisu, jednak se značajan mora posvetiti poduci, razvoju ili održavanju tehnike atletskog i teniskog trčanja i kretanja, mikropomicanju i mikroregulaciji rada donjih ekstremiteta.

26. razvoj aerobne izdržljivosti u trajanju 20-40 min. na razini 70-80% maksimalne frekvencije srca 3-4 puta tjedno, razvoj bazične snage korištenjem vježbi na spravama, trenažerima, bučicama, šipkama, s većim brojem serija i ponavljanja (3-6 serija, 10-15 ponavljanja) s malim i srednjim opterećenjem, pa sve do većih opterećenja (80-90%) u 2-4 serije sa 6-10 ponavljanja, razvoj opće ravnoteže (nošenje, vođenje, žongliranje na niskoj gredi, razni zadaci s povezanim nogama, hvatanja i dodavanje lopte pri stajanju na kožnim medicinkama, razni zadaci ravnoteže zatvorenim očima), razvoj opće preciznosti (dodavanje teniske loptice u paru od tla gađajući krug od kojeg loptica mora odskočiti, gađanje omeđenog prostra na na tlu imitirajući servis, vođenje lopte po liniji širine 5 cm.,), Sadržaji bazične kondicijske pripreme • provođenje prevencijskih sadržaja s naglaskom na vježbe za rameni pojas, lumbalni dio, koljene i skočne zglobove s malim opterećenjem uz veći broj ponavljanja (15-30).

27. Specifična kondicijska priprema • Specifična kondicijska priprema temelji se na provođenju stimulusa koji podržavaju pretvorbu značajnijih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti tenisača. • Opću tendenciju dinamike trenažnih opterećenja u ovoj pripremi odlikuje daljnje umjereno povećanje volumena, koji je više uvjetovan porastom intenziteta nego ekstenziteta opterećenja.

28. Specifična kondicijska priprema • Temeljni zadaci specifične kondicijske pripreme tenisača prvenstveno odnose se na: razvoj ili održavanje agilnosti (pokretljivosti) specifičnim tenisačkim trčanjem i kretanjem, eksplozivne snage (sprinterskog, odraznog, udarnog i izbačajnog tipa), razvoj brzinskih svojstava osobito na vizualni podražaj, razvoj brzinske izdržljivosti. • Jednako je značajno daljnje održavanje opće izdržljivosti, bazične snage i fleksibilnosti.

29. Specifična kondicijska priprema • Navedeno se realizira korištenjem trenažnih operatora koji su po prostorno-vremenskim parametrima bliski strukturama gibanja u tenisu, ali se ipak većinom provode izvan teniskog terena. • U treningu snage naglašen je na razvoj eksplozivne snage, imitacijama udaraca koji se najčešće provodi pomoću ekspandera, raznim povlacima na trenažerima ili bacanjima medicinke. • U treningu “brzine” dominira trčanje kraćih dionica (5-30m), a u trening brzine frekvencije prvenstveno se odnosi na kretne strukture nogu.

30. Specifična kondicijska priprema • Izrazito su značajne i vježbe agilnosti koje su sazdane od najčešćih kretanja tenisača-ice kao što su; trčanja naprijed-natrag, bočno, dijagonalno ili kombinacije trčanja i skokova. • Iako su sadržane u treningu agilnosti, dopunski se provode vježbe startne brzine iz različitih položaja s ciljem otežavanja starta i startnog ubrzanja. • Jedan od značajnijih uvjeta u specifičnoj pripremi odnosi se na provođenje kondicijskih treninga upravo na podlozi na kojoj će se odigrati turnir (zemlja, trava tepih), uz iznimku tvrđih betonskih podloga koja se načelno izbjegava u kondicijskom treningu.

31. Održavanjeaerobne izdržljivosti putem intervalnog treniga (primjerice istrčavanje dionica od 20 do 60m. što dogovara trajanju poena od 3 do 8 sek. s odmorom od 20 do 25 sek, broj ponavljanja oko 20, broj serija 3-4), razvoj anaerobne izdržljivosti korištenjem vježbi agilnosti u obliku poligona, skokova, sprinteva, povratnih sprinteva uz omjer opterećenja i oporavka 1:3, održavanje bazične snage većim opterećenjima (80-90%) u manjim brojem serija 2-3 i manjim brojem ponavljanja 6-10 razvoj brzine frekvencije provoditi sadržajima kao što su; brzi skip ili step u mjestu, tenisački cating s osloncem, brze izmjene nogu u iskoračnoj poziciji, razne igre brzine frekvencije, Sadržaji specifične kondicijske pripreme

32. razvoj eksplozivne snage tipa skočnosti provoditi u svim smjerovima (bočnim, dijagonalnim, skokovima prema natrag) što će imati pozitivan transfer na ukpnu pokretljivost tenisača-ice (sunožni bočni naskoci i saskoci s kutije visine 12 cm., bočni preskoci preko kutije visine 12 cm. uvijek s jednom nogom na njoj), povezivanje vježbi bacanja medicinke na teniskom zidu (forehand, backhand, početni udarac) u tempu s 10 do 20 ponavljanja, 3-4 serije (težina medicinke 1-3 kg), razvoj brzine reakcije provoditi sadržajima kao što su; igra "sjene" oponašanjem kretanja igrača ispred sebe, pokušaj igrača da jedan drugome stanu na nogu, hvatanje lopti odbijenih od neravnog zida, obrana sedmeraca iz trčanja prema treneru na znak promijeniti smjer (skretničar) itd., Sadržaji specifične kondicijske pripreme

33. Situacijska kondicijska priprema • Situacijska priprema u funkciji je kvalitativne prilagodbe dominantnih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti specifično-situacijskim potrebama tenisača-ice. • Zato se navedeno realizira pomoću stimulusa koji su po energetskim zahtjevima i prostorno-vremenskim strukturama gibanja vrlo bliski teniskoj igri. • Tijekom ove pripreme volumen opterećenja se smanjuje, rušenjem ekstenziteta uz postupno podizanje intenziteta opterećenja do visoke razine.

34. Situacijska kondicijska priprema • Zadatak situacijske kondicijske pripreme tenisača prvenstveno se odnosi na: razvoj ili održavanje specifične agilnosti i brzine tenisačkim trčanjem i kretanjem; razvoj ili održavanje eksplozivne snage izbačajnog i udarnog tipa. • Pritom valja posvetiti pozornost održavanju aerobne i brzinske izdržljivosti, brzine reakcije na vizualni podražaj i održavanju bazične snage.

35. razvoj situacijske agilnosti i brzine (bočni, dijagonalni i čeoni zadaci agilnosti, heksagon, start nakon split stepa na dodanu lopticu, start iz mjesta nakon mikropomicanja, start iz bočnog kretanja po crti, start iz kretanja unazad) itd., razvoj eksplozivne snage korištenjem otežanih reketa (bez ožičenja) za imitaciju nekih elemenata tehnike, korištenje medicinki (1-2kg) i ekspandera u imitaciji osnovnih udaraca (uključujući i početni udarac), održavanje brzine reakcije na vizualni podražaj (hvatanje loptica ispred zida nakon odbijanja bez najave; hvatanje ispuštenih lopti od trenera na razmaku do 2 metra, obrana sedmeraca, izmicanje prilikom gađanja s mekanom loptom) itd. Sadržaji situacijske kondicijske pripreme

36. Planiranje i programiranje kondicijske pripreme • Tri su osnova pojma periodizacije treninga; priprema (akumulacija), natjecanje (eksploatacija) i oporavak (relaksacija). • Ukoliko su oni po jednom zastupljeni pokrivanju cijelu godinu treninga, govori se jednociklusnoj periodizaciji. • Ona se u tenisu upotrebljava načelno u kategorijama do 10 ili 12 godina što zavisi od kvalitete natjecatelja, broja godina trenažnog staža itd.

37. Planiranje i programiranje kondicijske pripreme • Dvociklusnu periodizacija sadrži dva natjecateljska perioda, jedno obično kraće zimsko (oko 3-6 tjedana), i drugo osjetno duže ljetno. • Kod seniora i seniorki se primjenjuje i dvo, tro ili višeciklusna periodizacija (više podizanja forme u godini), što prvenstveno zavisi od uspješnosti igranja na različitim podlogama.

38. Planiranje i programiranje kondicijske pripreme • U praksi je planiranje i programiranje kondicijskog treninga tenisača u godišnjem ciklusu izrazito je individualno. • Planovi i programi kondicijskog treninga razlikuju utoliko više, što se tenisači-ce nalaze na višoj kvalitativnoj razini. • Najvećem broju seniora-ki prednatjecateljski i natjecateljski ciklus započinje s turnirima u siječnju (Australian Open ili dvoransko prvenstvo Hrvatske), nakon kojih najčešće slijedi ponovno pripremni i prednatjecateljski period. Drugi natjecateljski period traje načelno od mjeseca svibnja do listopada.

39. ZAKLJUČAK Kondicijski trener budućnosti morat će posjedovati mnogo više spoznaja o tehničko-taktičkoj i psihološkoj pripremi tenisača-ice, kako bi s teniskim trenerom potpuno ravnopravno podjelio suradnički odnos. Pod takvim uvjetima slobodni smo prorokovati; da će za desetak godina ukupno u sportskoj karijeri tenisača-ice biti još više povećan fond sati kondicijskog treninga, pogotovo ukoliko se u istom vremenskom razdoblju znanstvenim istraživanjima kvalitetno poveća razina spoznaja o kondicijskoj pripremi.