Onečišćenje s brodova

1. Onečišćenje s brodova Predavanje 3

2. Onečišćenje s brodova • posljedica je pomorskog i riječnog transporta • s povećanjem populacije i trgovine, brodovi će proizvoditi sve veće onečišćenje • onečišćenje s brodova utječe na: • kvalitetu morske vode (prijenos sedimenata balastnim vodama, izlijevanje ulja, otpad s brodova...), • klimu (emisija ispušnih plinova), • morske organizme - bioraznolikost (prijenos invazivnih vrsta balastnim vodama, toksini iz protivobraštajnih premaza, izlijevanje ulja...), • hranu i zdravlje ljudi (prijenos patogenih organizama balastnim vodama, izlijevanje ulja...),

3. Povećanje pomorskog prometa

4. Područja najveće gustoće prometa izvor: www.imo.org

5. Štetno djelovanje broda na morski okoliš izvor: Jelavić i Kurtela, Naše more, 54 (5-6), 2007

6. Štetno djelovanje broda na morski okoliš • Buka s brodova - smeta prirodna divlja staništa • Balastne vode - mogu prenositi invazivne vrste, patogene i sediment • Protu obraštajne boje za zaštitu podvodnog dijela trupa broda - ispuštaju toksine koje mogu štetiti organizmima u moru • Ispušni plinovi (sumpor, dušik i ugljik dioksidi) • Smeće s brodova – od organskog otpada (ostaci hrane) do plastike, zauljenih krpa... • Ostaci tereta s bulk carrierai izljevi kemikalija s chemical tankera - mogu zagaditi luke, vodene tokove i oceane • Izljevi ulja (nafte) s tankera i drugih brodova

7. Štetne tvari koje se ispuštaju u morsku vodu • štetne tvari što se s brodova ispuštaju u okoliš, klasificiraju se na dva načina: • prema podrijetlu (izvoru onečišćenja tj. načinu dospijevanja u more) 2. prema agregatnom stanju

8. prema načinu dospijevanja (porijekla) štetnih tvari s brodova u more razlikujemo: • pranje prostora za teret - najveća količina stiže u more • propuštanje sustava za manipulaciju teretom i sustava brodske strojarnice (ispuštanje zauljenih tvari strojarnice i otpadnih voda nastamba tipično je za svaki brod i normirano je konvencijama) • izlučivanje štetnih tvari iz biocidnih prevlaka - najmanja količina ali su te tvari izrazito štetne za okoliš

9. Štetne tvari prema podrijetlu i načinu dospijeća u more izvor: Jelavić i Kurtela, Naše more, 54 (5-6), 2007

10. Štetne tvari sustava tereta prema podrijetlu i agregatnom stanju izvor: Jelavić i Kurtela, Naše more, 54 (5-6), 2007

11. Tekući tereti • ispuštaju se u more obično: • nakon pranja spremnika • kao posljedica brodske havarije • pogreške pri rukovanju teretom • rasprostiranje tekućine ovisi o: • gustoći • viskozitetu • tlaku • brzini istjecanja • količini tekućine • brzini broda • tekućine lakše od vode (rTR < rVO) ostaju na površini vode, dok teže tonu na dno (rTR > rVO) izvor: Jelavić i Kurtela, Naše more, 54 (5-6), 2007

12. Tekući tereti I • veličina onečišćenja mora znatno ovisi i o vanjskim uvjetima: • temperaturi mora • stanju mora • jakosti morskih struja • gustoća i viskozitet štetnih tekućih tereta znatno ovise o temperaturi, zato posljedice izlijevanja mogu biti različite u hladnim ili toplim morima • najrizičnije su kemikalije i tekući plinovi, pa oni podliježu posebnim propisima za rukovanje i zaštitu okoliša • IMO je klasificirao takve terete u kategorije od A do D (A najpogubnija za okoliš)

13. Tekućine iz brodske strojarnice • brodska kaljužna voda može sadržavati zauljene sastojke i druge nečistoće, te se smije kontrolirano ispuštati s broda samo u posebnim područjima plovidbe i uz propisano operativno stanje broda - ispuštanje u more zato je strogo zabranjeno i kažnjivo • kemikalije kojima se tretira kotlovska voda, gorivo i ulje također se moraju nadzirati zbog eventualnoga štetnog djelovanja na okoliš • različita sredstva za čišćenje, otapala i premazi koja se koriste pri održavanju, moraju se kontrolirati (koristiti ekološki prihvatljiva sredstva) • rasolina rashladnih uređaja, pjenilo protupožarnih sustava i slični fluidi kojima se tipično manipulira u brodskoj strojarnici, obično su štetni za okoliš

14. Sipki tereti • dolaze u more: • pri manipulaciji teretom • pranjem skladišta morskom vodom (zaostali teret u skladištima ispušta se skupa s vodom za pranje van broda) • kao posljedica brodske havarije • većina sipkih tereta nakon ispuštanja tone i taloži se na dnu • sipki tereti koji plivaju na vodi (različiti prahovi) pomiču se nošeni vjetrom ili morskom strujom • stupanj onečišćenja sipkim teretima ovisi i o rastresitosti tereta u suhom i vlažnom stanju

15. Sipki tereti I Onečišćenje vode sipkim teretom izvor: Jelavić i Kurtela, Naše more, 54 (5-6), 2007

16. Biocidi • osnovna zaštita protiv obraštanja brodskoga trupa ispod vodne linije su biocidne prevlake • u dodiru s vodom biocidi se kontinuirano ispuštaju i uništavaju sve organizme koji se pokušavaju nastaniti na brodskom trupu • učinkovitost prevlake ovisi o njezinoj otrovnosti • biocidi su otrovni i za čovjeka • najštetnije su biocidne prevlake koje sadržavaju spojeve na bazi kositra (zabranjene u nekim zemljama) • bez obzira na navedene zabrane, brodovi s takvim prevlakama još uvijek slobodno mogu uplovljavati u luke tih zemalja • IMO-a procjenjuje da 85% brodovlja svjetske flote ima biocidne prevlake na bazi kositra

17. Štetne tvari koje se ispuštaju u zrak • u zrak se s brodova ispuštaju plinovi i pare nastali kao posljedica izgaranja, isparivanja ili propuštanja različitih plinskih instalacija • djelovanje plinova može biti: • toksično, • eksplozivno • štetno za sastav atmosfere (efekt staklenika, uništavanje ozonskog omotača itd.) • posljedice ispuštanja mogu biti izravne (neposredne onečišćenje) i neizravne (zapaljenje plinova i onečišćenje produktima izgaranja)

18. Štetne tvari prema podrijetlu i načinu ispuštanja u zrak izvor: Jelavić i Kurtela, Naše more, 54 (5-6), 2007

19. plinovita faza svih tereta koji se prevoze u spremnicima s otvorenim odušnicima, ispušta se u atmosferu • količina plina ili pare koja se oslobađa iz spremnika ovisi o sklonosti tereta isparivanju i temperaturi • ukapljeni plinovi prevoze se pothlađeni na vrlo niskim temperaturama (do –161 °C) i izrazito su skloni isparivanju • ubrajaju se u opasne terete (pare/plinovi koje oslobađaju moraju biti pod nadzorom zbog mogućnosti eksplozije) • inertni plin iznimno je toksičan (na tankerskim terminalima strogo je propisano rukovanje njime zbog mogućnosti znatnijeg ispuštanja u okoliš)

20. pare tekućih tereta obično su zapaljive, ali i toksične • čvrsti tereti mogu ispuštati štetne pare ili plinove pa se oni ventiliraju izvan brodskih skladišta • brodska goriva izgaranjem proizvode ispušne ili dimne plinove i oni se ispuštaju u atmosferu • sastav ispušnih i dimnih plinova brodskih postrojenja najviše ovisi o vrsti goriva i kvaliteti izgaranja • ekološki najrizičniji plinovi nastaju izgaranjem rezidualnih goriva u brodskim sporohodnim dizelskim motorima • najštetniji plinovi koji se danas pojavljuju na brodovima su određene grupe freona (u rashladnim postrojenjima) i haloni (kao sredstva za gašenje požara)

21. Emisija ispušnih plinova s brodova • gorivo koje se koristi za pogon brodova ima visok udio sumpora (do 5%) i jeftinije je nego gorivo za upotrebu na kopnu • ugljični dioksid, ugljični monoksid, sumporni dioksid, dušični oksidi, čvrste čestice, štetne organske komponente - sastav • u Europi jeemisija SO2 s brodova veća od količine koju zajedno emitiraju svi automobili i tvornice zajedno – European environmental coalition Seas at Risk procjenjuje: brodovi ispuštaju 50 puta više sumpora nego kamion po toni prenijetog tereta • do 2010 s brodova će potjecat 40% zagađenja zraka na Zemlji (povećanje trgovine između SAD i Kine – veći brodski promet Pacifikom – povećano zagađenje)

22. Emisija plinova 1996 ovisno o tipu broda • rezultati dobiveni statističkim emisijskim modelom uz korištenje “CORINAIR” emisijskog faktora izvor: www.imo.org

23. Pomorski promet nije obuhvaćen protokolom iz Kyota o smanjenju emisije o štetnih plinova • brodovi postaju sve veći, a međunarodni promet sve veći • Međunarodna Pomorska Organizacija (IMO) - Odbor za zaštitu okoliša za rješavanje tog problema • Annex VI. MARPOL konvencije 73/78 (1997) • ograničava udio SO2 i NOx u ispušnim plinovima koje ispuštaju brodovi • regulira količinu S u gorivu koje upotrebljavaju brodovi za pogon • regulira emisije ostalih štetnih plinova koji uništavaju atmosferu i ozonski omotač (halon i klor-flor-karbonat)

24. Toplina • ispušta se s brodova, zagrijava vodu i zrak, što negativno utječe na okolne ekosustave • otpadna toplina oslobođena hlađenjem brodskih toplinskih strojeva zagrijava vodu • u zrak se ispuštaju ispušni i dimni plinovi temperature znatno više od temperature okolnog zraka • obratan utjecaj na temperaturu okoliša imaju brodovi za prijevoz hlađenih tereta (ukapljeni plinovi) jer oni apsorbiraju toplinu iz okoliša i hlade ga

25. Buka • i svi njezini izvori u novije se vrijeme drže onečišćivačima okoliša • buka s brodova ima dvostruko djelovanje: • prema unutra (širi se unutar broda kroz brodske strukture) • prema van (izvan njega kroz vodu i zrak ovisno o izvoru buke) • unutrašnja brodska buka najizrazitija je u brodskoj strojarnici, i posada koja radi u tim prostorima mora biti propisno zaštićena • vanjska buka u okolišu je problem jer intenziteti i frekvencije nekih zvukova su iritirajući za pojedine životinje (morske sisavce - u pojedinim akvatorijima promijenili staništa i navike zbog stalne izloženosti brodskim šumovima)

26. Fizičko uništavanje brodskim trupom • trup teretnih brodova u načelu se dizajnira i konstruira tako da pruža što manji otpor gibanju kroz vodu • štetan utjecaj trupa, propulzora i vrtloga propulzije nije dvojben • ribarski brodovi i brodovi za izvođenje podmorskih radova izravno uništavaju riblji fond i podmorje

27. Izljevi ulja s brodova – tekući tereti + pogonsko gorivo • kasnih 1970ih je u more dospijevalo 400,000 tona nafte godišnje s brodova - danas prosječno 27,000 tona (2000/05) – pad od 93% • smanjenje je posljedica međunarodnih sigurnosnih mjera vezanih za operacije pomorskog transporta (International Convention for Prevention of Pollution from Ships - MARPOL)

28. Razlozi za zabrinutost: • povećanje prijevoza nafte morem • godišnje 6,500 velikih tankera preveze više od 1.2 milijardi tona nafte i njenih prerađevina - veliki volumeni prevezene nafte i velike vjerojatnosti takvih nesreća • manji globalni unos, ali veći unos u pojedinim područjima (Karipsko more, Mediteran, sjeverni dijelovi Indijskog oceana) • zagađenja uzrokovana havarijama su rjeđa nego ona koja nastaju kao posljedica svakodnevnih operacija na brodovima, ali imaju štetniji učinak - opasnija su stalna curenja malog opsega

29. Tankeri i količina ulja u pomorskom transportu izvor: http://www.cedre.fr/learning-guide-understanding-black-tide.pdf

30. Tradicionalne rute pomorskog prijevoza – područja veće opasnosti od zagađenja naftom s brodova: • Atlantski ocean – najintenzivniji tankerski promet - 38% međunarodnog transporta nafte morem (Karipsko more - godišnje 1 milijun tona) • Indijski ocean - 34% međunarodnog transporta nafte morem (Bengalski zaljev i Arapsko more - godišnje 5 milijun tona) • Pacifik - 28%

32. Numbers of spills over 700 tonnes izvor: http://www.itopf.com/information-services

33. Quantities of oil spilt the most expensive oil spill in history izvor: http://www.itopf.com/information-services

34. Načini za sprječavanje i saniranje katastrofa • međunarodni propisi • podjele odgovornost za sprječavanje katastrofa između naftnih kompanija, brodovlasnika i brodograditelja • efikasni načini zadržavanja (ograđivanja) i uklanjanja/tretiranja naftne mrlje – prevencija šteta uvođenjem sustava Fast Oil Recovery (FOR) s olupina

35. the largest ever oil spill - light crude oil 227,000 t izvor: http://www.itopf.com/information-services

36. E- learning SEAGULL: • 0187 Marine environmentalawareness • 7. Shippingand environment

38. Pitanja za ponavljanje • Koje je štetno djelovanje broda na morski okoliš? • Kakav je trend razvoja pomorskog prometa (rastući ili padajući) i da li takav trend pokazuje i onečišćenje mora naftom? Da li se veća količina nafte u more izlije pri redovitim operacijama brodova ili nakon havarija? • Koji su razlozi za zabrinutost u svezi zagađenja mora naftom? • Zašto je emisija ispušnih plinova s brodova opasna? • Navedite štetne učinke emisije ispušnih plinova s brodova. • Kojom je konvencijom regulirana emisija štetnih plinova s brodova? • Kako se dijele štetne tvari koje se s broda ispuštaju u morski okoliš? • Kako tekući tereti dospijevaju u morski okoliš? • Što su štetne tekućine iz brodske strojarnice? • Kako sipki teret dospijeva u morski okoliš? • Štetnost biocida u morskom okolišu? • Koje se štetne tvari ispuštaju s broda u zrak? • Štetno djelovanje topline na morski okoliš? • Štetno djelovanje buke na morski okoliš?